Samit Trampa i Kim Džong una i rizik i šansa

Lideri Sjeverne Koreje najmanje dvije decenije traže da se lično sastanu sa američkim predsjednikom.

Sada, pošto se samit iznenada čini mogućim, analitičari strahuju da krnja administracija predsjednika Donalda Trampa možda nema ekspertizu da politički spektakl, koji Pjongjang odavno želi, uspješno pretvori u dobru šansu da ubijedi Sjevernu Koreju da odustane od nuklearnog programa.

Južnokorejski zvaničnici su juče kazali da je Tramp gotovo odmah pristao da se sastane sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong unom, bez postavljanja uslova i do kraja maja. Čak i pristalice diplomatskog pristupa prema prema Sjevernoj Koreji brinu da je administracija možda požurila sa samitom i da nema dovoljno vremena da se pripremi, piše Rojters.

Bijela kuća je, međutim, sinoć saopštila da se Tramp neće sastati sa Kimom dok ne vidi „konkretnu“ akciju Pjongjanga.

„Predsjednik neće održati sastanak dok ne vidi konkretne korake i konkretne akcije Sjeverne Koreje, dok predsjednik zapravo ne dobije nešto,“ kazala je portparolka Sara Sanders.

Takav samit - prvi između aktuelnih lidera SAD i Sjeverne Koreje - trebalo bi da se desi pošto svaka strana postigne makar neke konkretne sporazume, kaže Suzana Dimađo sa instituta New America, koja je učestvovala u nezvaničnim razgovorima sa sjevernokorejskim zvaničnicima.

„Moraće se djelovati oprezno i uz velike pripreme,“ napisala je na Tviteru. „U suprotnom, postoji rizik da to bude više spektakl. Trenutno, Kim Džong Un određuje agendu i tempo, a Trampova administracija reaguje. Administracija mora brzo djelovati da promijeni tu dinamiku.“

Bijela kuća je često javno demantovala državnog sekretara Reksa Tilersona oko Sjeverne Koreje. Tako je bilo i u četvrtak, kada je samo nekoliko sati prije objave o samitu rekao „daleko smo od pregovora“.

Nekoliko iskusnih karijernih diplomata je na ključnim pozicijama u kancelarijama Trampove admininistracije za Koreju i istočnu Aziju, ali su mnogi od njih vršioci dužnosti dok su ostale pozicije potpuno prazne.

Džozef Jun, američki izaslanik zadužen za pregovore sa Sjevernom Korejom, podnio je ostavku prošle nedjelje, a Tramp još nije imenovao ambasadora u Južnoj Koreji.

„Sastanak Trampa i Kima je i rizik i šansa,“ kaže Boni Glejser, ekspert za Aziju u Centru za strateške i međunarodne studije.

„Američka strana mora da bude vrlo dobro pripremljena i da tačno zna šta želi da postigne, kao i šta su SAD voljne da pruže zauzvrat.“

Analitičari kažu da Sjeverna Koreja želi samit sa američkim liderima kao način da osigura međunarodni legitimitet, zbog čega su prošle američke admininistracije odbijale da prihvate pozive Pjongjanga.

„Samit je nagrada za Sjevernu Koreju,“ kaže Robert Keli, profesor na južnokorejskom univerzitetu Busan. „Ne bi trebalo da ga prihvatimo ako ne dobijemo značajne ustupke od Sjeverne Koreje. Zato to nisu činili drugi predsjednici.“

Ako samit propadne, cijena bi mogla biti veća nego u prošlosti, kažu upućeni, pri čemu se Sjeverna Koreja čvrsto drži nuklearnog arsenala, a Tramp je rekao da će možda biti potrebni vojni udari da se ukloni to oružje.

Kim Džong Un je „posvećen denuklearizaciji“ i suspenziji nuklearnih i raketnih testova, rekao je novinarima u Bijeloj kući šef kancelarije južne Koreje za nacionalnu bezbjednost, Čung Eui-jong nakon što je izvijestio Trampa . Sjeverna Koreja, međutim, mora da obezbijedi više detalja.

„Samita između SAD i Sjeverne Koreje uopšte nije bilo, tako da susret, pošto se Sjeverna Koreja već domogla nuklearnog oružja, u suštini šalje signal da su SAD voljne da sarađuju sa Sjevernom Korejom na toj osnovi,“ kaže Žao Tong, ekspert za Sjevernu Koreju u Centru Karnegi-Cinhua u Pekingu.

„Tako se ispunjava prvi cilj Sjeverne Koreje, čak i ako ne bude nikakvog napretka povodom teme samita,“ rekao je Žao.

Jedan visoki zvaničnik administracije je rekao da je Tramp izabran da zauzme drugačiji pristup u odnosu na prethodne predsjednike.

To je podrazumijevalo izbjegavanje pregovora na nižem nivou koji nisu imali uspjeha u prošlosti u korist direktnih razgovora sa Kimom.

Maršal Džo Mjong Rok, moćna figura u sjevernokorejskim oružanim snagama, 2000. je postao prvi i najviši sjevernokorejski zvaničnik koji je posjetio Bijelu kuću i sastao se sa predsjednikom SAD, tada Bilom Klintonom.

Nedugo nakon toga, tadašnja američka državna sekretarka Medlin Olbrajt je otišla u Pjongjang da se sastane sa Kimovim ocem i prethodnikom Kim Džong Ilom, u posjeti koja je bila priprema za Klintonovu, ali tek pošto je napustio funkciju.

I tokom mandata Baraka Obame, zvaničnici Sjeverne Koreje su tražili pomak u odnosima sa SAD, i bili razočarani kada američki zvaničnici nisu ponudili nikakve ustupke, rekao je bivši direktor američkih obavještajnih službi Džejms Kleper.

Čak i oni posmatrači koji vjeruju da je Trampov tvrdokorni stav pripremio teren za pregovore kažu da čekaju da vide hoće li ovoga puta biti drugačije.

„Sjeverna Koreja je to govorila prije - Kim Džong Il je htio da se sastane sa predsjednikom Klintonom,“ kaže Mark Dubovic, izvršni direktor Fondacije za odbranu i demokratiju iz Vašingtona.

„Pjongjang mora biti ozbiljan u vezi sa denuklearizacijom. U međuvremenu, Trampova admininistracija bi trebalo da nastavi da primjenjuje najoštrije sankcije kako bi zadržala maksimalni pritisak prije samita u maju.“

Neki američki zvaničnici i eksperti brinu da bi Sjeverna Koreja mogla kupiti vrijeme da unaprijedi nuklearni arsenal ako se pregovori sa Vašingtonom oduže, piše Rojters.

Svjetski lideri su pozdravili mogućnost ublažavanja spora

Svjetski lideri su pozdravili mogućnost ublažavanja dugotrajnog spora oko nuklearnog programa Sjeverne Koreje.

Tramp i Kim su prošle godine uzbunili svijet kada su razmijenili ratoborne uvrede povodom pokušaja Pjognjanga da proizvede nuklearno oružje koje može da pogodi SAD.

Međutim, tenzije su ublažene uoči i tokom Zimske olimpijade u Južnoj Koreji prošlog mjeseca, što je stvorilo osnovu za samit i najveću Trampov spoljnopolitički rizik od kada je preuzeo funkciju.

Kineski predsjednik Si Đinping je rekao Trampu u telefonskom pozivu u petak da cijeni njegovu želju da politički rješava pitanje Sjeverne Koreje, objavili su kineski državni mediji.

Kina je najveći trgovinski partner Sjeverne Koreje i jedini veliki saveznik, iako je ukupna trgovina opala posljednjih mjeseci pod uticajem ekonomskih sankcija UN.

Američki državni sekretar Reks Tilerson je rekao da će biti potrebno nekoliko nedjelja da se organizuju razgovori. Mjesto još nije objavljeno, ali je neutralna Švajcarska, koja je često domaćin samita, saopštila da je spremna da pomogne oko sastanka.

Rusija vjeruje da je mogući sastanak između Trampa i Kima „korak u pravom smjeru,“ rekao je ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov novinarima tokom posjete Etiopiji.

Japanska vlada je, međutim, ostala oprezna.

Premijer Šinzo Abe i Tramp su u telefonskom razgovoru u četvrtak obećali da će nastaviti da primjenjuju sankcije dok Pjognjang ne preduzme „opipljive korake...ka denuklearizaciji,“ saopštila je Bijela kuća.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je rekla da je vijest o mogućem sastanku razlog da za optimizam povodom Koreje.

„U vezi sa Sjevernom i Južnom Korejom i mogućnošću sastanka sa predsjednikom SAD, možete vidjeti da čvrst međunarodni stav, uključujući sankcije, može dovesti do tračka nade,“ rekla je Merkel.

Američki potpredsjednik Majk Pens je juče rekao da SAD nisu napravile nikakve ustipke i da su stalno povećavale pritisak na Sjevernu Koreju.

( Angelina Šofranac )