Napadao je žene, homoseksualce, druge rase, ali je Amazonija izazvala najveći bijes
Ekstremno desničarski predsjednik je u početku odbacivao navode o stotinama požara a zatim se upitao da požare nisu izazvale aktivističke grupe u cilju nanošenja štete kredibilitetu njegove vlade koja poziva na slabljenje propisa koji se tiču zaštite životne sredine u najvećoj svjetskoj prašumi da bi se podstakao razvoj
Brazilski predsjednik Žair Bolsonaro je vrijeđao protivnike i saveznike, napadao žene, crnce i homoseksualce, i čak je hvalio vojnu huntu koja je od 1964. do 1985. vladala Brazilom, ali ništa nije izazvalo toliki bijes u zemlji i kritike u inostranstvu kao njegov odgovor na požare koji bjesne u djelovima Amazonije.
Ekstremno desničarski predsjednik je u početku odbacivao navode o stotinama požara a zatim se upitao da požare nisu izazvale aktivističke grupe u cilju nanošenja štete kredibilitetu njegove vlade koja poziva na slabljenje propisa koji se tiču zaštite životne sredine u najvećoj svjetskoj prašumi da bi se podstakao razvoj.
Odgovor evropskih lidera je prijetnja otkazivanjem trgovinskog sporazuma EU i južnoameričkog trgovinskog bloka Merkosur, čiji je Brazil član. Hiljade ljudi su demonstrirale u gradovima širom Brazila i ispred brazilskih ambasada širom svijeta. Nizu izraza zabrinutosti se pridružio i papa Franja koji je upozorio da su "šumska pluća vitalna za planetu".
Bolsonaro je u petak najzad ublažio stav i objavio da će poslati 44.000 vojnika da pomognu u gašenju vatre. Kako se čini, požari za sada najvećim dijelom gutaju zemlju na kojoj je drveće već posječeno, moguće i nelegalno, a ne toliko i živu šumu.
Međutim, mnogi tvrde da je to premalo i prekasno.
"Nijedna demokratska vlada nije trpjela međunarodne kritike kao Bolsonarova. Kršeći međunarodne dogovore o životnoj sredini, Brazil je diskreditovan i onemogućen da iznese bilo kakvu vodeću ulogu na međunarodnoj sceni", rekao je profesor međunarodnih odnosa Maurisio Santoro.
Brazilski vojni avioni su tokom vikenda počeli da gase vatre u amazonskoj saveznoj državi Rondoniji, a nekoliko stotina vojnika je poslato u zonu požara. Ipak, mnogi Brazilci su u nedjelju izašli na ulice Rio de Žaneira i drugih gradova da bi od vlasti tražili da učini više. Neki su nosili transparente s porukom "Bolsonaro spaljuje našu budućnost".
Bolsonaro je ranije opisao propise o zaštiti prašume kao prepreku ekonomskom razvoju Brazila. Kritičari tvrde da je ovogodišnji rekordan broj požara uzrokovan njegovim ohrabrivanjem farmera, drvosječa i rančera da ubrzaju rad na sječi šume. Iako je brazilski lider obećao da će zaštititi Amazoniju, oni navode da je to isključivo rezultat straha od diplomatske krize i ekonomskih gubitaka.
"Međunarodni pritisak danas ima veći uticaj nego demonstracije Brazilaca", navodi profesor Santoro.
Lideri G7 su juče saopštili da pripremaju plan pomoći Brazilu u borbi s požarima i popravljanju štete.
Francuski predsjednik Emanuel Makron je rekao da će pomoć uključivati i tehničke i finansijske mehanizme "da bi pomoć bila najefikasnija moguća".
Njemačka kancelarka Angela Merkel je navela da će njena i druge zemlje razgovarati s Brazilom o sađenju drveća u Amazoniji kada se vatre ugase.
"Naravno da je to brazilska teritorija, ali ovdje imamo pitanje prašuma koje je zapravo globalno pitanje. Pluća čitave Zemlje trpe i zato moramo naći zajednička rješenja", rekla je Merkel.
Požari su uobičajeni tokom sušne sezone u Brazilu, međutim ove godine ih je izbio reordan broj. Brazilski Institut za svemirska istraživanja, koji prati deforestaciju, ove godine je zabilježio više od 77.000 šumskih požara, što je za 85 odsto više nego prošle godine, a oko polovina tih požara je izbila u Amazoniji.
Ekološki aktivista Romulo Batista kaže da tokom osam mjeseci nije bilo nikakve konkretne akcije vlasti da se zaštiti Amazonija i da su požari odraz Bolsonarove politike u oblasti životne sredine.
"Vlada je stvorila osjećaj nekažnjivosti kod farmera koji su bili spremni da čine ilegalne akte zarad sječe šume", naveo je Batista i dodao da su hiljade biljnih i životinjskih vrsta nestale a da stanovništvo obližnjih gradova trpi veliku štetu od zagađenog vazduha.
Bolsonaro se raspravljao s onima koji tvrde da Amazonija proizvodi ogromne količine kiseonika i da je ključna u borbi za obuzdavanje klimatskih promjena. Batista smatra da će ovogodišnji požari biti prekretnica koja će, uz pritisak lidera G7, natjerati predsjednika Brazila da promijeni stav u odnosu na životnu sredinu.
Brazilska federalna policija je juče saopštila da će istražiti navode da su farmeri u saveznoj državi Para, jednoj od najpogodjenijih požarima, pozivali na "dan vatre", podmetanje požara 10. avgusta. Lokalni mediji su prenijeli da je ta grupa akciju organizovala preko VocApa (WhatsApp) da bi iskazala podršku Bolsonarovoj politici deregulacije u oblasti životne sredine.
Ministar pravde Brazila Serdjo Moro, koji kontroliše rad policije, na Tviteru je naveo da je Bolsonaro "tražio rigoroznu istragu" i dodao da će "kriminalni požari biti najstrože kažnjeni".
Kancelarka Merkel je navela da Bolsonaro ulaže "značajne snage" u borbu za spas prašume.
Predsjednik Brazila, ipak, ima napete odnose sa stranim vladama, među kojima je i njemačka, i nevladinim organizacijama koje optužuje za miješanje u rukovođenje Amazonijom.
Jelisejska palata je u petak saopštila da je Bolsonaro "lagao" francuskog lidera o posvećenosti životnoj sredini.
"Ako me pozove, javiću se. Veoma sam pristojan prema njemu iako me je nazvao lažovom", rekao je Bolsonaro u subotu, upitan da li bi razgovarao s Makronom.
( Agencija BETA )