Bešić: Bojanić je iznuđeno rješenje u posljednjem trenutku

Mladen Bojanić, bez obzira na kvalitete koje ima, iznuđeno je rješenje u poslednjem trenutku, a ne iskreno opredjeljenje svih partija koje su ga podržale, smatra profesor beogradskog Fakulteta političkih nauka, Miloš Bešić.

On je naveo da je opozicija prethodnih mjeseci intenzivno pregovarala i podgrijavala ideju zajedničkog kandidata i istakao da je sve vrijeme postojao javni latentni sukob na relaciji Demokratskog fronta (DF) i ostatka građanske opozicije.

Podjela unutar opozicije, prema njegovim riječima, rezultirala je kompromisnim rješenjem, odnosno kandidovanjem Bojanića.

Bešić smatra da na taj način ostatak opozicije pokušava da demonstrira jedinstvo.

„Bez obzira na kvalitete koje Bojanić nesumljivo posjeduje, čini se da je on iznuđeno rješenje u poslednjem trenutku, a ne iskreno opredjeljenje svih partija koje su ga podržale“, rekao je Bešić agenciji MINA.

On je istakao da će Bojanić za neke partije koje su ga podržale predstavljati opravdanje pred opozicionim glasačima u smislu isticanja činjenice da se dogovor oko zajedničkog kandidata postigao.

„Ukoliko rezultat po njega bude negativan, partije će opravdati svoj izbor deklarativim jedinstvom oko zajedničkog kandidata“, kazao je Bešić.

On je podsjetio da je DF javno više puta rekao da ni po koju cijenu neće podržati Aleksu Bečića, koji je, kako smatra, nesumnjivo kao partijski kadar imao u trenutnoj konstelaciji najsnažniji potencijal.

Bešić je ukazao i da su, kada se govorilo o zajedničkom kandidatu, skoro sve partije insistirale na nezavisnom kandidatu.

„Pitanje je u kojoj mjeri Bojanić može ispuniti tu ulogu s obzirom na njegov dosadašnji partijski i politički anagnžman“, rekao je Bešić dodajući da je Bojanić jasno i javno bio protiv NATO-a i skeptičan po pitanju evropskih integracija.

Kako je ocijenio, ključno pitanje uspješosti kandidature Bojanića je tajming (opozicija kasni), njegov status nezavisnog/nepartijskog kandidata, eksplicitni politički stavovi sa kojima se ne slažu glasači nekih partija koje su ga podržale i iskrenost i snaga organizacione podrške koje partije moraju da pruže Bojaniću ako žele dobar rezultat.

„Ostaje u kampanji da vidimo u kojoj mjeri će opozicione partije iskreno raditi na podršci Bojaniću, kako će, prije svega, reagovati građanski-opoziciono biračko tijelo i kakav će nastup imati sam Bojanić“, rekao je Bešić.

On je, komentarišući to što nešto više od mjesec pred izbore vladajući Demokratska partija socijalista (DPS) nema svog kandidata, dok su se većina opozicionih partija dogovorili oko zajedničkog kandidata, rekao da se ne mogu svi „najjači' politički subjekti posmatrati jednako po tom pitanju.

Kada je riječ o DPS-u, Bešić je kazao da je situacija relativno jednostavna u logičkom smislu, ali složena i neizvjesna u smislu ishoda.

„Jednostavna, zato što je dilema da li će kandidat biti lider DPS-a, Milo Đukanović, ili neki drugi istaknuti predstavnik ove partije. Ovaj izbor prati složenost i neizvesnost u DPS-u o kojoj mi ne možemo znati ništa jer se to tiče njihovih unutrašnjih odnosa, motiva aktera, a čini se i uticaja međunarodne zajednice“, ocijenio je Bešić.

On je ukazao da bi ogromna većina članova i simatizera DPS-a voljeli da vide svog lidera kao kandidata i budućeg predsjednika.

„Nema nikakve sumnje da bi, ukoliko bi se kandidovao, Đukanović bio najozbiljniji pretendent na predsjedničku funkciju“, naglasio je Bešić.

Kada je riječ o drugim potencijalim kandidatima DPS-a, Bešić je istakao da ni jedan od njih neće imati inicijalni kapacitet i snagu koju ima Đukanović, ali da bi bilo ozbiljan kandidat zato što će imati snažnu podršku svih strukutra i pojedinaca u DPS-u. „A ovo je veoma snažna startna pozicija“.

On smatra da će, ko god da bude kandidat DPS-a, biti voema ozbiljan pretendent na predsjedničko mjesto.

Kada je o opoziciji riječ, Bešić je kazao da ideja ujedinjavanja opozicije oko zajedničkog kandidata nije dugo uspjela iz tri razloga.

Prvo, kako navodi, u objedinjavanju svaka partija je najprije gledala vlastiti partijski interes.

„Drugo, neke od tih partija jednostavno nemaju vlastite kandidate koji bi bili kompetitivni, i treće, kada je riječ o zajedničkom kandidatu, očito je bilo teško naći pravu ličnost koja ima i ličnog i političkog kapaciteta, koja bi bila nezavisna i istovremeno mogla da pomiri različite stavove koje postoje između opozicionih političkih aktera“, ocijenio je Bešić.

Komentarišući najavljene kandidature poslanice SDP-a Draginje Vuksanović i lidera Ujedinjene Gorana Danilovića, Bešić je kazao da je Danilović političar sa istaknutom i dugom političkom biografijom i da su njegovi motivi jasni.

„On koristi slabosti ostatka opozicije koja je bliska njegovoj političkoj provinijenciji kako bi kandidaturom ojačao vlastitu poziciju i vlastitu partiju“, naveo je on.

Bešić je rekao da je činjenica da ostatak opozicije, prije svega DF i Demos, nijesu imali svoje kandidate, opredijelila Danilovića da se kandiduje i na taj način „nađe mjesto pod suncem za svoju novoformiranu partiju“.

„Ne osuđujem ga zbog ovakve odluke. Naprotiv, potpuno je razumijem i takva odluka je u skladu sa njegovim političkim iskustvom i klasičnom političkom logikom“, naglasio je Bešić.

On je kazao da su motivi za kandidaturu Vuksanović drugačiji i da ona sebe ne doživljava kao partijsku perjanicu. „Već sebe želi da nametne kao potencijalnog zajedničkog kandidata građanske opozicije“.

„SDP je procijenio da građanska opozicija nakon višemjesečnog pregovaranja i neuspjeha u nalaženju zajedničkog kandidata, treba naći adekvatnog kandidata koji je član te partije, ali koji sa druge strane svojom političkom i ličnom biografijom ima kapacitet da, makar neformalno, bude zajednički kandidat građanske opozicije“, tvrdi Bešić.

U prilog Vuksanović, prema njegovim riječima, ide činjenica da je ostatak opozicije kandidovao Bojanića, koji političkim stavovima odbija dio građanskih i proevropskih glasača.

„Krajnji ishod i uspješnost Vuksanović naročito će da zavisi od same kampanje, zato što ona u širim narodnim masama još nije dovoljno poznata“, naveo je Bešić.

Na pitanje kome može ići u korist što će kampanja biti kraća nego što se očekivalo, Bešić je rekao da je trenutna situacija prilično nezgodna za sve političke partije i da se i vladajuća stranka i opozicija nalaze u nezgodnoj situaciji.

On je kazao da će situacija, imajući u vidu da su SDP i UCG već kandidovali svoje predstavnike, činjenicu da je ostatak opozicije istakao kandidaturu Bojanića, i da su se najavili još neki kandidati, biti mnogo drugačija u odnosu na prethodne predsjedničke izbore.

„Imaćemo veliki broj kandidata, pri čemu će DPS svoju kampanju bazirati na vlasti i mišićima, dok ćemo sa druge strane imati međusobno konkurentnu kampanju velikog broja opozicionih kandidata koji će se zalagati za promjene“, istakao je Bešić.

Kako je dodao, ne smije se zaboraviti da je glasanje za predsjedničke kandidate glasanje za pojedince, i da se taj izbor ne poklapa nužno sa partijskim preferencijama.

Na pitanje da li se, uzimajući u obzir najavljene kandidature , može očekivati drugi krug glasanja i ko bi u tom slučaju „ušao u igru“, Bešić je rekao da je vjerovatnoća da ne bude drugog kruga mala i da zavisi od tri faktora, od kojih je prvi da li će Đukanović biti kandidat.

„To je jedini kandidat koji bi eventualno (ne nužno) imao šansu da pobijedi u prvom krugu. Svaki drugi kandidat DPS-a gotovo izvjesno bi morao u drugi krug“, smatra Bešić.

On je ukazao da će izvjesnost drugog kruga zavisiti od toga ko će sve biti kandidati, s obzirom da lista nije konačna, jer će, kako je objasnio, to uticati na mobilizaciju opozicionog biračkog tijela i ukupnu izlaznost.

„Izvjesnost drugog kruga zavisiće i od iskrenosti podrške opozicionih partija kandidatima koji nijesu njihovi partijski predstavnici, a ovdje mislim pre svijega na Bojanića“, dodao je Bešić.

On je kazao da će, ako dođe do drugog kruga, situacija biti veoma interesantna jer neće biti lako da opozicioni kandidat predstavi sebe kao ujediniteljski faktor opozicionog biračkog tijela, koje je, kako je rekao, o čitavom nizu političkih važnih pitanja još podijeljena.

„Sa druge strane, objedinjavanje opozicionog biračkog tijela oko opozicionog kandidata u drugom kruge jeste razlog za zabrinutost, da ne kaćem strah, u vladajućoj partiji, jer bi u tom ishodu rezultat drugog izbornog kruga bio bi neizvjestan“, zaključio je Bešić.

( MINA )