Zbog Vladine uredbe roniti se može samo s Mijajlovićem

Usluge turističkog ronjenja u Crnoj Gori ubuduće može da pruža samo Regionalni ronilački centar za podvodno deminiranje i obuku ronilaca (RCUD), jer samo ta državna firma ima hiberbaričnu komoru, što je jedan od uslova definisan uredbom za pružanje avanturističkih aktivnosti, koju je Vlada usvojila sredinom jula.

U RCUD–u, na čijem je čelu od osnivanja 2002. nekadašnji policajac iz Nikšića Veselin Mijajlović, tvrde da je takvo pravilo propisano i da važi svuda u svijetu gdje se organizuju ronjenja.

Ostali sagovornici “Vijesti” negiraju te navode i kažu da je zahtjev da privredna društva imaju hiperbaričnu komoru besmislen i nerealan. Osim toga, bili su iznenađeni da je uredba uopšte donijeta.

Vlada je sredinom jula usvojila Uredbu o minimalno-tehničkim uslovima i načinu pružanja pojedinih turističkih usluga koje uključuju sportsko-rekreativne i avanturističke aktivnosti. Uredbom su, pored ostalog, definisani i uslovi koje bi trebalo da ispunjavaju organizatori ronjenja. Tako se u dokumentu navodi i da “privredno društvo, drugo pravno lice i preduzetnik za pružanje turističke usluge ronjenja treba da ima… hiperbaričnu komoru”.

Hiperbarična, odnosno dekompresiona ili barokomora je složeni medicinski uređaj, koji osigurava boravak u sredini povišenog ili sniženog pritiska u odnosu na normalni od jednog bara. U pitanju je “simulator ronjenja”, samo što umjesto vode, unutrašnjost barokomore ispunjava plin. Koristi se u institutima, specijalnim zavodima, bolnicama i specijalizovanim zdravstvenim ordinacijama, kako za trenažu pilota, astronauta, ronilaca… tako i za liječenje. Komorom, kažu upućeni, može samo da rukuje obučeno osoblje, uz nadzor doktora hiperbarične medicine.

U Crnoj Gori, hiperbaričnu komoru ima bolnica u Meljinama, “Kodra” u Podgorici, a od prošle godine, i privatna poliklinika “Tesla medika” iz Berana.

Zbog toga su sagovornici “Vijesti”, među kojima i organizatori ronjenja, iznenađeni uredbom koja ih obavezuje da i oni imaju tu vrstu opreme.

“Nevjerovatno”, kratko su “Vijestima” kazali iz “Pro Diving Montenegro” ronilačkog kluba. Dodali su i da njihov klub ne posjeduju hiperbaričnu komoru ni osoblje koje bi je opsluživalo, te da, makar u okruženju, ne postoji praksa da pružalac usluga kao dio obavezne, posjeduje tu vrstu opreme.

“Morao bi biti upoznat o postojanju komore ili eventualno imati neki ugovor za korištenje usluga za slučaj ronilačkog incidenta”, kazali su iz tog kluba.

Za dr Vesnu Mačić, naučnicu kotorskog Instituta za biologiju mora, obavezivanje organizatora ronjenja da imaju barokomoru je besmislica.

“Da svako privredno društvo ima hiperbaričnu komoru, to je nonsens. Prosto nije realno, a nije praksa ni u regionu, ni u svijetu. Organizatori ronjenja bi trebalo da budu obaviješteni gdje komora postoji, da li je u funkciji i kako mogu doći do nje u slučaju potrebe. Praksa je da komora ima dežurne telefone”, objasnila je ona.

Iz “Pro Diving Montenegro” kluba dodaju da je objašnjenje za Vladinu uredbu “vrlo jednostavno”.

“Vlasnik barokomore, koju je vjerovatno dobio kao donaciju, ujedno je i osoba koja je imala dovoljno uticaja na predlagača uredbe da ubaci sporni tekst. Vrlo jednostavan manevar da se ukloni konkurencija i uspostavi monopol. Potražite vlasnika komore i sve će vam biti jasno”, poručili su iz tog ronilačkog kluba, koji godinama organizuje i turističko ronjenje, ali i obuku ronilaca po PADI standarima.

Jedini organizator ronjenja u Crnoj Gori koji posjeduje hiperbaričnu komoru je državna firma RCUD. Kao i drugi sagovornici, i iz te firme objašnjavaju da organizatori ronjenja u slučaju incidenta moraju na raspolaganju imati hiperbaričnu komoru. Ali, iz RCUD, osim toga, kao što je to propisano i nedavnom Vladinom uredbom, insistiraju da oni koji organizuju ronjenje moraju imati i sopstvenu barokomoru.

“RCUD je do sada uvijek morao da ima hiperbaričnu komoru na plovilu kada smo obavljali radne zadatke na velikim dubinama preko 40 metara, a moramo je imati i ubuduće, bez obzira na domaće propise, jer to je međunarodni standard i zahtjev svakog izvođača podvodnih radova”, kazali su “Vijestima”.

Iako se nalaze u Bijeloj, na desetak kilometara od bolnice u Meljinama, gdje postoji odjeljenje za podvodnu i hiperbaričnu medicinu, RCUD za ronjenja na dubinama do 40 metara, kako su kazali, “ima na raspolaganju desetomjesnu hiperbaričnu komoru” u “Kodri”, u Podgorici.

Objašnjavaju i da im ta komora “pruža sigurnost u hitnim intervencijama i liječenju ronilaca u slučaju ronilačkog incidenta”. Istu uslugu, međutim, mogu dobiti i na odjeljenju hiperbarične medicine u Meljinama, na kojem, prema podacima sa sajta, rade ljekar, četiri medicinska tehničara, hemijski tehničar, dva manipulanta HBK i dva specijalista za uređaje pod visokim pritiskom.

Iz RCUD–a dodaju i da, kada su na terenu, za rad na komori i uopšte za tretman ronilaca, angažuju ljekara hiperbarične medicine.

“U slučaju ronilačkog incidenta moraju se, u skladu sa međunarodnim standardima, obezbijediti sve mjere pružanja hitne pomoći u slučaju ugroženosti života i zdravlja ronioca u koje spada i pomoć u hiperbaričnoj komori… Svaki izvođač podvodnih radova zahtijeva da onaj koji izvodi podvodne radove mora da ima hiperbaričnu komoru ili na plovilu iznad mjesta ronjenja ili na obali u blizini mjesta ronjenja, što zavisi od dubine na kojoj se roni. Slažemo se, da za malu cijenu ne možete imati hiperbaričnu komoru u sopstvenom vlasništvu, iznajmiti je, ili ugovoriti njeno korišćenje, ali i pružanje ronilačkih usluga takođe se ne izvodi za malu cijenu, već naprotiv, daleko prevazilazi cijenu barokomore ili njeno korišćenje pod bilo kojim uslovima”, kažu iz RCUD–a.

Poručuju da je Crna Gora ronilačka destinacija i da zato mora “usvajati međunarodne standarde i svoj rad uskladiti sa njima”.

“RCUD se zalaže da ronilačke organizacije koje su registrovane kao privredna društva za pružanje ronilačkih usluga, ili kao sportski ronilački klubovi, a koje organizuju ronjenja do 40 metara dubine, treba da imaju ili raspolažu hiperbaričnom komorom na obali… Takođe se zalažemo da one organizacije koje izvode podvodne radove preko 40 metara dubine treba da imaju hiperbaričnu komoru na plovilu na mjestu ronjenja”, poručuju iz RCUD–a. Ta državna firma ranije je, kao dio radne grupe, radila na Nacrtu zakona o ronjenju, kojim je, pored ostalog, takođe predviđeno da organizator turističkog ronjenja ima barokomoru. Osim toga, kako su tada i “Vijesti” objavile, Nacrt zakona bio je tako formulisan da “RCUD-u omogućava monopolsku poziciju u svemu što se na bilo koji način dotiče ronjenja i podvodnih aktivnosti”.

Prije dvije godine komoru zakupili za 130.000 eura

RCUD je, prema podacima sa sajta Uprave za javne nabavke, sa splitskom firmom “Turizam Manta” 2017. godine potpisao ugovor za uslugu iznajmljivanja broda sa barokomorom. Vrijednost potpisanog ugovora iznosila je 130.000 eura, a usluga je, kako se navodi u planu, plaćena sredstvima društva.

Godinu ranije, RCUD je planirao da za istu uslugu, iz sopstvenih sredstava, plati 60.000 eura. U planovima za 2018. i ovu godinu ne pominje se zakup ili nabavka hiperbarične komore.

Ta firma je prošlu poslovnu godinu okončala sa gubitkom od 150.362 eura. Godinu ranije, RCUD je ostvario dobit od 372.798 eura. Prema poslovnom i finansijskom planu RCUD-a za 2018. koji je usvojila Vlada, ta firma je trebalo da ostvari ukupne prihode od 1.524.600 eura, od čega je 385.185 eura iz državnog budžeta.

Lani su, međutim, prihodovali tek 21.740 eura, što je skoro pedeset puta manje nego godinu ranije.

Nema mjesta za mlade ronioce

Boško Stanišić iz Podgorice ispričao je “Vijestima” da je, dok je plovio, završio dva kursa ronjenja po PADI sistemu - osnovni i napredni. Objašnjava da postoji i obuka za spasioca i instruktora.

“Neko ko završi sva četiri kursa i postane instruktor ronjenja ima pečat, može da osnuje klub, vodi turiste, iznajmljuje opremu, obučava druge… Uredbom koju je donijela Vlada sada se to onemogućava i oni koji žele da se bave tim poslom, mogu to samo van Crne Gore. Kako da mlada osoba u Crnoj Gori postane ronilac. Teško, čak nemoguće. Dok sam radio na brodu, ronio sam sa instruktorom iz Hodnurasa, koji je imao dvadesetak i nešto godina”, rekao je on.

( Damira Kalač )