Čabarkapa: Male hidroelektrane ekonomski neisplative i čine nesrazmjerno veliku štetu
Postojeći sistem podsticaja direktno pogoduje privatnim investitorima, kazao je izvršni direktor NVO Eko-tim
S obzirom da se u Crnoj Gori planira izgradnja 55 malih hidroelektrana na 33 vodotoka, NVO Eko-tim u saradnji sa NVO MANS i WWF Adria, svjetskom organizacijom za zaštitu prirode, želi zaustaviti eksploziju malih hidroelektrana u Crnoj Gori, te podstaknuti Vladu da preispita svoje stavove i uvaži stručne stavove da hidroelektrane ne proizvode zelenu energiju, čime bi se ukinuo i sistem podsticaja koji je odgovoran za divlje širenje malih hidroelektrana, kazao je Milija Čabarkapa, izvršni direktor NVO Eko-tim.
Time bi, kako je rekao, Crna Gora postala predvodnik nužnih promjena u proizvodnji električne energije u regionu, ali i na evropskom nivou.
"Već duži niz godina svjedoci smo neodrživog planiranja i stihijske izgradnje malih hidroelektrana (mHE) u Crnoj Gori koja ima izuzetno veliki negativni uticaj kako na prirodu tako i na građane. Zbog uspostavljenog sistema podsticaja koji privileguje obnovljive izvore energije kako bi se zadovoljili ciljevi EU o zastupljenosti energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije (OIE) od 20% u ukupnoj nacionalnoj energetskoj proizvodnji, mnogi privatni investitori odlučuju se za izgradnju mHE koje u konačnom zanemarivo doprinose poizvodnji električne energije. Konkretno,u 2018. godini mHE su u Crnoj Gori proizvele svega 4.3 GWh električne energije, što predstavlja 0.1% učešća u ukupnoj proizvodnji", navodi Čabarkapa.
Male hidroelektrane, dodaje on, u Crnoj Gori nisu planirane kao distribuirani izvor energije, odnosno izvor energije koji bi trebalo da snabdijeva lokalne potrošače energijom, već proizvedena električna energija završava u prenosnom sistemu.
"Ne samo da je zanemariva električna energija koja se proizvodi u malim hidroelektranama, već zbog negativnog uticaja na prirodu, preusmjeravanja toka rijeka i izgradnje pomoćne infrastrukture doprinosi povećanju emisije gasova staklene bašte, umanjuju sposobnost slatkovodnih sistema za prilagođavanje klimatskim promjenama, uništavaju ili fragmentiraju staništa te nepovoljno utiču na mnoge vrste, uključujući i one endemske. Takođe, kumulativni uticaj malih hidroelektrana na živi svijet u jednom riječnom ekosistemu je izrazito velik, jer u pojedinim slučajevima dolazi do potpunog odvajanja i preusmjeravanja 90% toka rijeke u cijevi. U takvim uslovima nije moguće očekivati preživljavanje flore i faune, a sama rijeka gubi u potpunosti svoju ambijentalnu i ekosistemsku vrijednost. Zbog svega toga, uvriježeno mišljenje kako je hidroenergija zelena energija ne stoji, a mHE su ekonomski neisplative i uzrokuju nesrazmjerno veliku štetu prirodi i lokalnim zajednicama", ističe Čabarkapa.
On napominje da je situacija alarmantna.
"Kao što je ranije spomenuto, osim negativnog uticaja na prirodu, mHE imaju i izrazito negativan uticaj na lokalne zajednice, ugrožavajući njihove izvore pitke vode, potencijal za navodnjavanje poljoprivrednih površina i napajanje stoke, potencijal za razvoj održivog turizma i njihovu opštu dobrobit. S obzirom da je sistem podložan korupciji na svim nivoima zabilježena su i učestala kršenja ljudskih prava. Situacija je alarmantna, čemu u prilog govore i brojne lokalne inicijative širom Crne Gore", rekao je Čabarkapa.
Ističe da postojeći sistem podsticaja direktno pogoduje privatnim investitorima.
"Na taj način javni novac postaje privatno vlasništvo, a koristi za lokalnu zajednicu su male i zanemarive. Male hidroelektrane najčešće su u potpunosti automatizovane, što znači da ne otvaraju nova radna mjesta, a godišnji doprinos za lokalne zajednice je vrlo mali. Osim toga, direktno dovode do smanjenja usluga ekosistema (dobra koja ljudi dobijaju iz ekosistema), a često i rezultiraju sukobima s lokalnom zajednicom čije se potrebe i stavovi ignorišu, a prava krše", kazao je ČAbarkapa.
Građani u Crnoj Gori su, dodaje on, u 2018. kroz račune za električnu energiju platili investitorima u mHE višd oe četiri miliona eura, dok je društvena korist, kako je kazao, bila oko 2,7 miliona eura.
"Iz navedenog proizilazi da je društveni gubitak u 2018. godini preko 1,3 miliona eura. Ukupna šteta koja će po društvo nastupiti u narednih 10 godina, korištenjem postojećeg modela podsticaja proizvodnje električne energije iz mHE, samo po osnovu podsticanja sadašnjeg broja proizvođača i mHE, može procijeniti na preko 13 miliona eura. Možemo konstatovati da postojeći sistem podsticaja za mHE u Crnoj Gori nije društveno-ekonomski opravdan, nego da društvu pravi direktnu finansijsku štetu", rekao je Čabarkapa.
( Vijesti online )