Zašto poslanica Evropskog parlamenta slavi Herceg Bosnu?

U BiH se od rata veličaju ratni zločinci i njihovi (ne)dovršeni projekti. Da li će EU tolerisati da u kršenju osnovnih evropskih vrijednosti uzmu udjela i njeni poslanici, poput Željane Zovko iz Evropske narodne partije?

U Bosni i Hercegovini i okruženju i ranije je bilo glorifikovanja ratnih zločinaca i njihovih projekata, ali javnost nije očekivala da će i poslanica Republike Hrvatske u Evropskom parlamentu Željana Zovko da slavi osnivanje paradržave „Hrvatske Republike Herceg-Bosne“ (HRHB) koju Haški sud dovodi u vezu s najtežim ratnim zločinima. Podržao ju je i visoki politički predstavnik bosanskih Hrvata, predsjednik Glavnog veća Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Božo Ljubić, izjavom da je „HR Herceg Bosna putokaz za rješenje ustavne i institucionalne krize u BiH“.

Član Predsjedništva BiH iz reda Hrvatskog naroda Željko Komšić reagovao je burno: „Projekat koji je u Hagu proglašen udruženim zločinačkim poduhvatom vi nazivate putokazom? Gdje vam je pamet? Čini mi se da politika koju vodi Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) ne može biti gora politika po Hrvate“, izjavio je Komšić u utorak (3.9).

Cijelu prašinu digla je prošle sedmice Željana Zovko objavama u kojima veliča tzv. Herceg Bosnu. „Članica Evropskog parlamenta Željana Zovko ovoga puta je slavila osnivanje jedne paradržave uz konstataciju da je ona osnovana radi zaštite sva tri konstitutivna naroda u BiH“, kaže koordinator Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH Rasim Ibrahimagić. „Ta izjava je apsurdna, ako se imaju u vidu presude Haškog suda. I dok EU od političkih predstavnika BiH traži da prestanu sa veličanjem ratnih zločinaca i njihovih projekata i da naprave nužne korake u procesu suočavanja s prošlošću, vidimo da se pojedini evropski predstavnici u svojim istupima toga ne pridržavaju“, kaže Ibrahimagić za DW.

Delegacija EU: Veličanje osuđenih za ratne zločine u suprotnosti je sa evropskim vrijednostima

Istup HDZ-poslanice Zovko, Delegacija EU u BiH nije željela da komentariše, ali je za DW saopštila da „od svake članice očekuje da poštuje evropske vrijednosti koje uključuju vladavinu demokratije, kao i poštovanje pravde i ljudskih prava“ i dodala: „Veličanje osoba osuđenih za ratne zločine u suprotnosti je sa evropskim vrijednostima i ne doprinosi ostvarivanju trajnog pomirenja u zemlji i regionu. Svi akteri u BiH moraju da pokažu da u potpunosti sarađuju s međunarodnim sudovima priznavanjem i poštovanjem njihovih presuda. Revizionizam i poricanje pravno utvrđenih činjenica u suprotnosti je s najosnovnijim evropskim vrijednostima“, dodaje se u saopštenju Delegacije EU.

Sarajevski profesor i psiholog Esad Bajtal tvrdi da nije teško zamisliti kako se preživjele žrtve ratnih zločina osjećaju kada se slave projekti u čije su ime progonjeni samo zato što su drugačije vjere, nacije ili ideološkog ubjeđenja. „Možete li da zamislite da neko u Njemačkoj dvadesetak godina nakon Drugog svjetskog rata javno veliča Hitlerovu nacional-socijalističku mašineriju? Takva osoba bi istog časa bila sankcionisana. Zato pozivam gospođu Zovko da razmisli, jer je ono što ona slavi pravno, moralno i civilizacijski okvalifikovano kao zločinački poduhvat. Da u ovoj državi vladaju zakoni, a ne sulude etno-ideologije, siguran sam da bi tako nešto bilo sankcionisano“, kaže Bajtal.

Index: „Evroposlanica slavi zločinački poduhvat“

Novinar hrvatskog portala Index.hr Gordan Duhaček među prvima je u tekstu „HDZ-ova evroposlanica slavi zločinački poduhvat“ objavio sporne postove Željane Zovko. „Vođeni nemjerljivim domoljubljem danas s ponosom obilježavamo 26. godišnjicu osnivanja legitimne HRHB, kamena-temeljca odbrane i očuvanja hrvatskog identiteta u BiH“, objavila je Zovko na Tviteru. Na Fejsbuku je bila opširnija: „HRHB je dala veliki doprinos u borbi za jednakost hrvatskog naroda u BiH uz očuvanje identiteta sva tri konstitutivna naroda, te je tokom svog postojanja značajno doprinijela u odbrani suvereniteta Republike Hrvatske. Prisećamo se svih onih koji su svojom nesebičnom žrtvom pomogli u osnivanju Herceg-Bosne“, napisala je između ostalog Zovko, poslanica Evropske narodne partije, najvećeg poslaničkog kluba u Evropskom parlamentu.

Duhaček se pita kako je to „legitimna HRHB“ dala veliki doprinos očuvanju identiteta sva tri konstitutivna naroda u BiH „kada su Srbi iz nje etnički očišćeni, dok su Bošnjake držali u logorima“. „Među onima koji su ’svojom nesebičnom žrtvom pomogli u osnivanju Herceg-Bosne’, a koje Zovko slavi, niz je osuđenih ratnih zločinaca, a njihovo djelo je presuđeno kao udruženi zločinački poduhvat“, piše Duhaček. „Zovko je zapravo objavila da ona slavi tvorevinu obeleženu etničkim čišćenjem, logorima za nehrvate i ratnim zločinima. To su te evropske vrijednosti HDZ pod vođstvom Andreja Plenkovića, koji je Željanu Zovko opet stavio na listu te stranke za Evropski parlament“, zaključuje novinar hrvatskog portala Index.hr, čiji su tekst prenijeli mnogi sarajevski mediji.

Norbert Mapes-Nidek: Ko slavi HRHB ima jasnu političku agendu

Njemački novinar i ekspert za Balkan Norbert Mapes-Nidek smatra da su sporni postovi Željane Zovko „jasna provokacija“. „Osnivanje HZ Herceg-Bosne moglo bi čak i da se deklariše kao demonstracija hrvatskog identiteta. Ali, osnivanje Herceg Bosne pod Mate Bobanom bio je separatizam. Odmah potom su hercegovački Hrvati sklopili vojni savez sa Mladićevim trupama. Dovoljno je da pitate Ivu Komšića ili Krešimira Zubaka o tome. Ko taj dan slavi kao Zovko, ima jasnu političku agendu. HDZ mora da se distancira, i to ne samo premijer Hrvatske Andrej Plenković, već i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović“, kaže Norbert Mapes-Nidek.

Sporne objave Željane Zovko „zbog uvredljivih reakcija“ više nijesu vidljive na Fejsbuku i Tviteru. Nakon što su se mediji zapitali zar nije Plenković ipak reagovao i naterao je da povuče objave, u priču se uključila i sama Željana Zovko i to demantovala. Ona u svojim objavama o HRHB „ne vidi ništa sporno“. „Ne postoji niti jedna odredba u zakonu BiH koja bi mi branila da to objavim. Post sam objavila jer nijesam mogla biti na godišnjici koju je organizovao Hrvatski narodni sabor BiH, a na kojoj su bili svi zvaničnici HDZ BiH. Ne vidim zašto se sada upada u histeriju i nije na meni da komentarišem spinove nekih sarajevskih medija“, rekla je Zovko.

Zovko – najprije ambasadorka BiH, a onda poslanica Hrvatske u Evropskom parlamentu

Željana Zovko rođena je u Mostaru, a političku karijeru počela je kao stručna saradnica u Predsjedništvu BiH. Potom je postavljena za ambasadorku BiH, prvo u Francuskoj, kasnije u Španiji, a nakon toga i Italiji. Poslanica u Evropskom parlamentu postala je 2014. godine kao predstavnica hrvatske dijaspore na listi HDZ Hrvatske. Prema pisanju hrvatskog portala Index.hr, Zovko je bila „politički izbor dugogodišnjeg predsednika HDZ BiH Dragana Čovića i do danas nije iznevjerila njegovo povjerenje“. Čović je poznat po zahtevu za formiranjem hrvatske federalne jedinice, odnosno „trećeg entiteta“ u BiH, ali i savezništvu sa liderom bosanskih Srba Miloradom Dodikom.

U presudi „Prlić i ostali“ protiv hrvatskih vojnih i političkih čelnika HRHB, tokom čijeg izricanja je jedan od osuđenih, Slobodan Praljak, popio otrov u sudnici, procesuirani su zločini u Ahmićima i Stupnom Dolu, rušenje Starog Mosta, etnička čišćenja i zločini protiv čovječnosti u Gornjem Vakufu, Mostaru, Čapljini, Prozoru i drugim mjestima koja je trebalo da pripadnu HRHB, kao i deportacije civilnog nehrvatskog stanovništva u logore Dretelj, Gabela, Heliodrom... Sud je konstatovao postojanje udruženog zločinačkog poduhvata (UZP) „s ciljem stvaranja hrvatskog entiteta u BiH“, dok je UZP kao zločinački cilj imao „dominaciju Hrvata u HRHB putem etničkog čišćenja.“

Presudom je utvrđeno i da je „Republika Hrvatska vršila opštu kontrolu nad oružanim snagama i civilnim vlastima, najprije Hrvatske Zajednice, a potom i Hrvatske Republike Herceg-Bosne i da je postojao „UZP koji je za krajnji cilj imao uspostavljanje hrvatskog entiteta“. Taj entitet je, kako se obrazlaže u presudi, nakon eventualnog raspada BiH, trebalo da se pripoji Hrvatskoj, a kao odgovorni se u toj presudi pominju i tadašnji hrvatski lideri u BiH i Hrvatskoj Mate Boban i Franjo Tuđman.

( Deutsche Welle )