Koliko gaziranih pića je opasno: Veći rizik od prijevremene smrti
Ispitanici koji su konzumirali dvije ili više čaša zaslađenih gaziranih napitaka dnevno imali su 17 odsto veće izglede da umru prije vremena u poređenju sa onima koji su konzumirali manje od jedne čaše gaziranih pića mjesečno
Konzumiranje gaziranih pića zaslađenih šećerom ili vještačkim zamjenama za šećer može povećati rizik prijevremene smrti, pokazuje novo istraživanje.
Naučnici su istraživanjem koje je obuhvatilo više od 400.000 odraslih osoba u Evropi, tokom više od 16 godina, utvrdili da je rizik prijevremene smrti povećan kod onih koji su konzumirali dvije ili više čaša gaziranih pića zaslađenih šećerom ili vještačkim zaslađivačima dnevno, objavljeno je u stručnom časopisu JAMA Internal Medicine.
"Naši rezultati za zaslađena gazirana pića pružaju dodatne argumente za ograničavanje njihove konzumacije i zamjene drugim zdravijim pićima, po mogućnosti vodom", kaže autor studije Neil Murphy, naučnik u Međunarodnoj agenciji za istraživanje raka.
"Što se tiče vještački zaslađenih gaziranih pića, moramo bolje proučiti mehanizme koji se skrivaju iza te veze i istraživanja poput naših, nadajmo se, podstaći će te napore", prenosi agencija HINA.
Možda sama gazirana pića nijesu u korijenu svega, dodaje Murphy. Nova saznanja ne znače da gazirana pića izazivaju prijevremenu smrt zbog toga što "u ovim vrstama istraživanja postoje i drugi faktori koji su iza veza koje smo uočili", dodao je Murphy. "Na primjer, konzumiranje velikih količina gaziranih pića može biti znak uopšteno nezdrave ishrane. Kako bi bolje proučili moguće veze gaziranih pića i prijevremenog mortaliteta Murphy i njegov tim proučili su podatke međunarodne studije koja je trajala od 1992. do 2000. Studijom je analizirana ishrana na početku istraživanja, uključujući konzumiranje gaziranih pića. Ispitanici su takođe ispunjavali upitnike o stilu života, obrazovanju, pušenju, unosu alkohola i fizičkoj aktivnosti.
Nakon što su isključili ispitanike koji su već patili od karcinoma, srčanih bolesti i dijabetesa na početku istraživanja kao i one bez podataka o konzumaciji gaziranih pića naučnici su izdvojili 451.743 osoba koje su bile prosječno obuhvaćene istraživanjem 16,4 godine. Prosječna starost na početku istraživanja bila je 51 godina a tokom istraživanja umrlo je 41.693 ispitanika.
Kad su naučnici proučili njihove podatke, uzeli u obzir faktore koji bi mogli povećati rizik od prijevremene smrti, poput indeksa tjelesne mase i pušenja, utvrdili su da su ispitanici koji su konzumirali dvije ili više čaša zaslađenih gaziranih napitaka dnevno imali 17 odsto veće izglede da umru prije vremena u poređenju sa onima koji su konzumirali manje od jedne čaše tih gaziranih pića mjesečno.
Oni koji su konzumirali dvije ili više čaša šećerom zaslađenih gaziranih pića dnevno imali su osam odsto veće izglede za prijevremenu smrt od onih koji su pili manje od čaše mjesečno, a oni koji su konzumirali dvije ili više čaša vještački zaslađenih gaziranih pića dnevno imali su 26 odsto veće izglede za prijevremenu smrt u odnosu na one koji su konzumirali manje od čaše vještački zaslađenih gaziranih napitaka mjesečno.
Naučnici dozvoljavaju da postoje druge razlike između dviju grupa ispitanika osim konzumacije gaziranih napitaka. "Oni koji su pilii mnogo gaziranih pića imali su viši indeks tjelesne mase i veći izgled da su pušači", kazao je Murphy. "Statistički smo uzeli u obzir u našim analizama Indeks tjelesne mase, pušenje i druge rizike smrtnosti koji su mogli uticati na naše rezultate, ali veza je ostala. Ipak, ne možemo isključiiti mogućnost da su ti faktori uticali na naša otkrića zato ne možemo tvrditi da su otkrivene veze uzročno-posljedične".
Istraživanja poput ovih "pomažu, ali ako stvarno želite da bolje razumijete kako hrana i piće utiču na zdravlje morate zaroniti dublje", kaže Bruce Y. Lee sa univerziteta Johns Hopkins, a u međuvremenu je "najbolje držati se prirodne hrane".
( Vijesti online )