Već imao stan, a državni ga ispao jeftinije od "škode"

Za četvorosobni stan u glavnom gradu sudija Vrhovnog suda Crne Gore Radule Kojović mjesečno izdvaja samo 75 eura, zahvaljujući kreditu koji je dobio od države. Zvanični podaci pokazuju da je sudija u tom trenutku već imao stan u podgoričkom naselju Malo brdo, a istraživanje Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) otkriva da je njegova porodica i dalje prijavljena na toj adresi, pa se postavlja pitanje ko živi u novom stanu čiju su kupovinu iz državnog budžeta platili građani.

“Od godine kada prijavljuje vlasništvo nad tim stanom, sudija Kojović kao člana domaćinstva više ne prijavljuje sina Mirka. U slučaju da u stanu živi neko od troje djece, država bi riješila stambeno pitanje njima, a ne sudiji Kojoviću. Sa druge strane, postoji opcija da se pomenuti stan izdaje, na osnovu čega porodica Kojović stiče dodatne prihode, što nije prijavljeno Agenciji za sprečavanje korupcije,” naveli su iz MANS-a.

Sudija nije odgovorio na pitanja “Vijesti” u vezi sa tim da li se on i članovi njegove porodice i dalje vode na adresi na Malom brdu u Podgorici, kao ni da li to znači da je nekome poklonio stan od 119 metara kvadratnih, ili ga je valorizovao na neki način. Takođe, nije odgovorio ni koliko je puta Vlada rješavala stambeno pitanje njegovoj porodici.

Na osnovu stambenog kredita koji mu je dodijelila država, Kojović je 2010. godine kupio novi četvorosobni stan od 119 metara kvadratnih u podgoričkom naselju Stari aerodrom. Za stan koji u tom dijelu Podgorice nije mogao koštati manje od 100.000 eura, Kojović će, zahvaljujući povoljnom kreditu, kroz period od 20 godina platiti, tek, 18.000 eura.

U njegovom imovinskom kartonu se pominje da je vlasnik stana od 75 metara kvadratnih, gdje je kao osnov sticanja upisano da je dobijen “po osnovu radnog odnosa”.

Ovo nije prvi stambeni kredit koji je porodica Kojović dobila od države.

Naime, Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), u kom je zaposlena njegova supruga Milena Kojović, dodijelio joj je povoljan kredit od 15.000 eura još 2006. godine, od čega se ona obavezala da vrati samo 6.500 eura. Rok otplate je 20 godina, a mjesečna rata iznosi 22 eura.

Mjesečne rate od 75 i 22 eura za dva stana nisu predstavljale prepreku da sudija 2014. godine kupi novu luksuznu “škodu superb” vrijednu 20.000 eura. Nakon toga, sudija je bio korisnik nekoliko gotovinskih kredita koje je podizao po tržišnim uslovima, sa kraćim periodima otplate, a godišnji prihodi od oko 50.000 eura pokazuju da njegova porodica ne bi imala problem da vraća i redovan stambeni kredit.

Kojović je u momentu dodjele stambenog kredita od strane države u svom vlasništvu pored već jednog stana, imao i kuću u Bijelom Polju površine 150 metara kvadratnih. Sudeći po njegovim imovinskim kartonima, koje podnosi Agenciji za sprečavanje korupcije, površina kuće je u jednom momentu narasla na preko 300 metara kvadratnih. Kojović je kuću u rodnom mjestu prodao 2016. godine, za 100.000 eura, koje od tada stoje na njegovom računu kao depozit.

Njegova prosječna plata iznosila je prošle godine malo više od 2.400 eura.

Za učešće u radnim tijelima, koje uključuju i zaostale naknade iz ranijih godina, dobio je prošle godine preko 16.000 eura, a još 4.200 eura kao predavač.

Prepisali stan na člana porodice, pa dobili novi od države

MANS od nadležnih i dalje zahtijeva da objave svu relevantnu dokumentaciju o dodjeli kredita za rješavanje stambenih potreba funkcionera po izuzetno povoljnim uslovima.

“Koji se godinama daju iza zatvorenih vrata, a sve na osnovu Uredbe o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera. Ipak, nakon što je Vlada Crne Gore u avgustu ove godine objavila spisak funkcionera kojima je od 2016. pomogla pri kupovini stana, u javnosti se povela polemika zbog činjenice da su stambene kredite po ekstremno povoljnim uslovima dobijali oni koji već u svom vlasništvu imaju stan, ili su ga prethodno prepisali na nekog od članova porodice, ali i ozbiljna primanja kojima su vrlo lako mogli da servisiraju kredite po tržišnim uslovima, kao i svi građani”, kazali su iz ove NVO.

Marković: I Vlada je poslodavac i to za 40.000 zaposlenih

Premijer Duško Marković optužio je novinare da manipulišu pitanjima o dodjeli stanova funkcionerima, ali i da vire u džepove i stanove ljudi koji obezbjeđuju plate opozicionim poslanicima iako oni ne dolaze na posao i rade na kapitalnim projektima, poručujući da ih novinari neće uplašiti i da će dok je on na čelu Vlade “stambena politika biti promovisana kao ključna politika podsticaja državnoj administraciji da radi u interesu države”.

“Što se tiče naše stambene politike, ona nije od juče, nije izmišljena. Ova stambena politika postoji u Crnoj Gori već decenijama. To nije samo politika ove Vlade. Država Crna Gora na ovakav način rješava stambena pitanja zaposlenih u državnoj administraciji pa i funkcionera već decenijama i u skladu sa propisima koji su donijeti. Ti propisi nijesu osporeni, oni su na snazi, nije ih definisala ova Vlada, nego ih je donijela neka druga, i mi ih primjenjujemo. Vlada je najveći poslodavac u zemlji, imamo u svojoj nadležnosti preko 40.000 državnih službenika, koji nijesu štetočine države, nego ljudi koji joj doprinose. Ti službenici rade na ovakvim projektima. Da li je problem da sjutra neko iz Direkcije javnih radova, neki pomoćnik, dobije stan, a ova investicija je preko četiri miliona eura. Ili gradnja auto–puta od 800.000.000 eura? Ili što ti službenici obezbjeđuju da se puni budžet kako je to zakonom propisano, da se penzije i zarade isplaćuju kako je zakonom propisano? To rade ti ljudi, a ne oni koji bojkotuju parlament. To ne rade oni koji štrajkuju i oponiraju ovoj vlasti. Ti koji bojkotuju primaju plate od ove države, koju im obezbjeđuju ovi službenici u čije džepove i stanove virite. Izračunajte koliko su novca uzeli za tri godine nedolazeći na posao, nego okupljajući se na tačkama gdje država radi na razvoju. Nijeste nas uplašili sa tim, ovo je politička manipulacija i ovim pitanjem. Ja dok sam na čelu Vlade stambena politika će biti promovisana kao ključna politika podsticaja državnoj administraciji da radi u interesu države. Ko je nešto uradio i stekao nezakonito tu je tužilaštvo, sudstvo i neka se sa tim bavi”, kazao je Marković.

Na pitanje da li će, s obzirom na to da je novinare pitao da li je problem da rješavaju stambena pitanja onih koji imaju velike plate, isto raditi i za one koji su socijalno ugroženi, i ne rade u državnoj administarciji, kazao je da to već čine:

Novinaru “Vijesti” poručio je da traži podatke od Ministarstva rada i socijalnog staranja kako bi saznao koliko je stambenih pitanja riješeno socijalno ugroženim slučajevima, ali i da na društvenim mrežama provjeri koliko je takvih slučajeva u Mojkovcu.

Ustvrdio je da Vlada rješava socijalna pitanja zaposlenih u zdravstvu, Ministarstvu unutrašnjih poslova, obrazovanju i državnoj administraciji.

( Miloš Rudović )