Centralnoj banci i posao bankarskog ombudsmana

Klijenti koji ne budu zadovoljni postupcima banaka i mikrofinansijskih institucija (MFI) podnosiće prigovore Centralnoj banci (CBCG) umjesto bankarskom ombudsmanu. Ta novina sadržana je u nacrtu zakona o kreditnim institucijama koji bi Vlada trebalo da usvoji do kraja ove godine i čija je primjena planirana za narednu godinu.

Nacrt zakona o kreditnim institucijama donosi nova rješenja u poslovanju banaka i MFI, a koja su do sada bila uređena Zakonom o bankama.

Prema nacrtu zakona prenošenje nadžnosti koje obavlja bankarski ombudsman na vrhovnu monetarnu instituciju obaviće se po isteku mandata Halilu Kalaču koji obavlja funkciju bankarskog ombudsmana. Bankarski ombudsman je zaštitnik finansijskih prava klijenata banaka, MFI i kreditnih unija u Crnoj Gori.

“Odredbe člana 219 ovog zakona primjenjivaće se od dana isteka mandata lica koje na dan početka primjene ovog zakona obavlja funkciju bankarskog ombudsmana po Zakonu o bankama”, piše u nacrtu zakona o kreditnim institucijama.

Kalač obavlja funkciju bankarskog ombudsmana u drugom mandatu. On je prvi bankarski ombudsman u Crnoj Gori i na tu poziciju je izabran početkom novembra 2010. godine, u skladu sa Zakonom o bankama na period od pet godina. Drugi mandat je dobio u decembru 2015. godine. Prema važećem Zakonu o bankama, bankarski ombudsman se bira na pet godina i nakon isteka mandata može biti izabran još jedanput. Bankarskog ombudsmana bira Skupština.

U obrazloženju nacrta zakona je objašnjeno da se uvodi novi koncept zaštite klijenata banaka i klijenata pružalaca drugih finansijskih usluga, te da je nakon usvajanja Zakona o finansijskom lizingu, faktoringu, otkupu potraživanja, mikrokreditiranju i kreditno-garantnim fondovima, značajno proširen krug osoba koje treba da budu ouhvaćeni zaštitom na istim osnovama.

“Uz to, planiranim uređivanjem platnih usluga na novim osnovama u sistem zaštite je potrebno uključiti i klijente pružalaca platnih institucija iz tog zakona. Iz navedenih razloga su se stekli uslovi da se u skladu sa praksom drugih zemalja, zaštita klijenata svih subjekata koje kontroliše CBCG, uključujući i zaštitu klijenata banaka koja se po važećem zakonskom rješenju ostvaruje kod bankarskog ombudsmana, objedini u okviru CBCG”, navodi se u obrazloženju nacrta zakona.

Prema članu 219 nacrta zakona, klijent banke ili MFI koji nije zadovoljan njihovim postupanjem, može podnijeti prigovor CBCG samo ako je prethodno iskoristio sve pravne mogućnosti zaštite svojih prava u postupku kod kreditne institucije (banka i MFI).

“CBCG razmatra prigovore klijenata i predlaže stranama u sporu poravnanje ili drugi način okončanja spora. U cilju zaštite klijenata, CBCG može davati preporuke kreditnim institucijama za poboljšanje odnosa prema klijentima, savjete klijentima vezane za druge načine rješavanja spora, a može obavljati i druge poslove koji doprinose ostvarivanju zaštite prava klijenata”, piše u nacrtu zakona.

Predviđeno je da CBCG prati broj i vrste prigovora klijenata za svaku banku i MFI koje će biti dužne da podatke o prigovorima klijenata dostavlaju vrhovnoj monetarnoj instituciji na način i u rokovima koje odredi CBCG.

Posebno odjeljenje za zaštitu klijenata

Objašnjeno je da će CBCG organizovati posebnu organizacionu jedinicu, nezavisnu od funkcije supervizije koja će biti materijalno i kadrovski osposobljena da ostvaruje funkciju zaštite propisanu predloženim zakonom za sve vrste bankarskih i finansijskih usluga.

“Ovakvo rješenje dominantno je u uporednim rješenjima drugih zemalja, jer se na taj način ostvaruje potpunija zaštita interesa klijenata, kao i intenzivnija komunikacija između jedinice zadužene za zaštitu potrošača i drugih organizacionih jedinica kojima su od značaja podaci o kvalitetu zaštite za ocjenu rizika kojima su ovi pružaoci usluga izloženi u svom poslovanju”, piše u obrazloženju nacrta zakona.

( Marija Mirjačić )