Istorija i geografija da budu bolje cijenjene
Profesori tvrde da su dva društvena predmeta marginalizovana
Profesori istorije i geografije očekuju da će buduća mješovita komisija, koja treba da bude formirana, zauzeti pozitivan stav prema poziciji tih nauka u crnogorskom školstvu.
Predsjednik podgoričkog Sindikata prosvjete Slobodan Savović kazao je da će smanjenjem fonda časova istorije i geografije veliki broj ljudi ostajati bez posla, a što je još važnije, pitanje je kakav će odnos buduće generacije imati prema svojoj prošlosti i okolini.
On je juče, nakon okruglog stola “Mjesto i uloga nastave istorije u obrazovnom sistemu Crne Gore” koji organizuje Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU), kazao da će sa tom pričom ući u institucije sistema, preko predstavnika u Komisiji koja će analizirati zakonska rješenja i položaj društvenih predmeta, zajedno sa predstavnicima Ministarstva prosvjete, Nacionalnog savjeta, Zavoda...
“Očekujemo da ćemo snagom argumenata dati valjane predloge, jer se plašimo da je ovo samo puko lobiranje za zaštitu grupe prirodnih predmeta, pogotovo informatike. Formiranje komisije je u toku i očekujemo da će se brzo krenuti u analizu, kako bi dočekali spremno narednu školsku godinu”, kazao je on.
Profesorica istorije Zvezdana Lakić juče je kazala da je novom reformom obuhvaćeno 37 obrazovnih programa, od kojih 13 na trećem nivou kvalifikacija i 24 na četvrtom, te da je došlo do značajnog smanjenja broja časova pojedinih opšteobrazovnih predmeta, naročito istorije i geografije.
Lakićeva je kazala da u narednom periodu predstoji reforma za 26 obrazovnih programa trećeg i 29 četvrtog nivoa kvalifikacije, te da će šteta pričinjena obrazovanju da bude neprocjenjiva, ako se ne ispita metodologija izrade.
Profesor istorije Šerbo Rastoder ocijenio je da je posljednjom reformom nastava istorije dobila mjesto i ulogu koja je definisana savremenim evropskim i svjetskim trendovima. Ipak, rekao je da se “nažalost, takođe, može konstatovati da osim nekih političkih upada u sistem udžbenika i nastave nije bilo ozbiljnije analize rezultata reforme i mjesta istorije u njoj”.
“Smatram da je najveći nedostatak reforme crnogorskog obrazovnog sistema u tome što nije posmatran kao organska cjelina od najnižeg do najvišeg stupnja obrazovanja i što je, bar po mojim saznanjima, izostala ozbiljna briga da se sačuva generacija novih stručnjaka i kadrova koja je u reformi stekla zavidno iskustvo”, kazao je Rastoder.
Rukovodilac studija geografije na Filozofskom fakultetu Dragica Mijanović ocijenila je da se “čini da je slika o geografiji kao naučnoj disciplini u crnogorskoj javnosti prilično loša”. “Ovo pored ostalog i iz razloga što postojeća rješenja nose sa sobom i druge dalekosežne posljedice. Prije svega, mislimo na status nastavnika, ali i upisnu politiku Fakulteta koji obrazuje buduće nastavnike geografije”, kazala je ona. Mijanovićeva tvrdi da značajan broj nastavnika nema predviđenu normu časova ili je obezbjeđuje u nekoliko škola, a da je sa druge strane interesovanje za upis na studijski program za geografiju ove studijske godine na znatno nižem nivou u odnosu na prethodne.
( Ana Komatina )