Bojanić: Vlada da pomogne bivšim radnicima Boksita, kao što je pomogla Klicu, Košutu i ostale
"Stanovanje uz pomoć i podršku države mora pod jednakim uslovima postati dostupno svim građanima, jer osnovni preduslov društvenog, privrednog i političkog razvoja su socijalna jednakosti i vladavina prava, čime se stvara pravna sigurnosti pojedinca i cjelokupnog društva"
Kada je Komisija za stambenu politiku polovinom avgusta objelodanila podatke, koji su godinama skrivani od očiju javnosti, o privilegovanim državnim funkcionerima, njih 96, koja su u 2017, 2018. i 2019. godine dobili stanove ili stambene kredite po izuzetno povoljnim uslovima, pokazalo se koliko je Crna Gora zapravo daleko od ustavnog koncepta države socijalne pravde, saopštio je danas Miloš Bojanić, član Pres centra Demokratske Crne Gore.
On je dodao da nejednak tretman Vlade prema građanima, po pitanju stambene politike, u najkraćem opisuje svu bahatost, pohlepu i nezasitost vlasti i njenih nosilaca.
Bojanić je kazao da je ova drastična razlika između uslova za stambeno zbrinjavanje građana i stambeno uhljebljenje funkcionera nije ništa drugo do svojevrsna diskriminacija u režiji partokratske i kleptokratske vlasti prema najvećem broju građana.
Po njegovim riječima, iako smo navikli da su korupcija, nepotizam i partijsko zapošljavanje ustaljeni obrazac ponašanja vladajuće većine, njeni predstavnici pokazali su da i od goreg može gore.
"Tako je najprije direktor Nacionalnih parkova, Elvir Klica, pokušao da odbrani neodbranjivo rekavši da je zaslužio da dobije stan, jer u Podgorici nema ništa. Koliko je ovo ništa zapravo mnogo, najbolje govori imovinski karton gospodina Klice, u kojem stoji da je on vlasnik čak tri poslovna prostora, dvije kuće i četiri automobila. To naravno nije bila smetnja da Klica u duhu "humane ideje" od Vlade dobije stambeni kredit od 40.000 eura. Bez ikakve sumnje, ovakvom izjavom gospodin Klica se kandidovao za pobjednika u disciplini "mnogo imam, ali hoću još, malo mi je". Međutim, tu na scenu stupa direktor Uprave za inspekcije poslove, Alija Košuta, koji smatra da je fer je da za razliku od građana funkcioneri dobijaju povoljne stanove i kredite. Inače, Košuta je, kao i Klica, dobio stambeni kredit od 40.000 eura. Uz to, porodica Košuta u posjedu je stambene površine od 472,95 metara kvadratnih ili 118,25 metara kvadratnih po članu, što je gotovo 6 puta više nego što ima prosječan građanin Crne Gore. Dakle, ipak je Košuta imao pravo, za razliku od građana on ima, ali hoće više, malo mu je", istakao je Bojanić.
On je rekao da sa druge strane, oko 260 radnika "Rudnika boksita" a.d. Nikšić ni posle punih 11 godina nisu obezbjiedili krov nad glavom za sebe i svoje porodice.
"Naime, sada već daleke 2008. godine polaganjem kamena temeljca započeta je izgradnja stambenih zgrada za rudare i njihove porodice. Prema riječima tadašnjeg izvršenog direktora "Rudnika boksita", Igora Kisenkova, zgrade će biti sagrađene na zemljištu koje je vlasništvo Sindikata, a gradnja će biti finansirana iz sindikalnog fonda. Rok za završetak radova bio je tri godine, ali se za deceniju nije stiglo dalje od kamena temeljca", kazao je Bojanić.
On je rekao i da Demokrate s tim u vezi, pozivaju nadležne organe, na prvom mjestu Specijalno državno tužilaštvo, jer je istom još 2017. godine podnijeta krivična prijava od strane bivših radnika Boksita kao i da je u pitanju milionska vrijednost spornog zemljišta, da preduzmu sve neophodne radnje i mjere kako bi se utvrdilo činjenično stanje i kako bi bivši radnici napokon zadovoljili svoja prava.
"Takođe, očekujemo od Vlade da u duhu "humane ideje" pomogne i bivšim radnicima Boksita, kao što je pomogla Klicu, Košutu i ostale, jer ako može biti da se pomažu oni koji imaju riješeno stambeno pitanje i gomilaju bogatstvo, onda je sasvim prirodno da ta ista vlast pomogne da 260 porodica nakon deceniju čekanju dobiju krov nad glavom. Stanovanje uz pomoć i podršku države mora pod jednakim uslovima postati dostupno svim građanima, jer osnovni preduslov društvenog, privrednog i političkog razvoja su socijalna jednakosti i vladavina prava, čime se stvara pravna sigurnosti pojedinca i cjelokupnog društva", zaključio je Bojanić.
( Vijesti online )