Ribari iz Šasa na mukama zbog plave krabe: Ne bira ribu i pustoši mreže
Alim Đeka tvrdi da skoro da nema izlova u posljednje vrijeme
Prije nepune dvije godine u ulcinjskim restoranima pompezno su prezentovane vrijednosti plave krabe kao potencijalno privredno isplative vrste zbog kvalitetnog mesa, ali je danas novi stanovnik Šaskog jezera postao noćna mora za lokalne ribare.
Vlasnik restorana “Šas“ Alim Đeka žali se kako više ne može da baca mreže u jezero od rakova.
“Neka što pojedu svu ulovljenu ribu, nego mi unište mreže“, kaže Đeka.
Dodaje da se rijetko ko usuđuje da baci mreže u jezero.
“Skoro da nemamo izlova u zadnje vrijeme. Osim toga, rakovi su agresivni, ne daj bože da te kliještima uhvate za prst“.
Kaže da su u jezero došli iz Bojane preko kanala i da su vrlo brzo namnožili.
“To je invazija. Pa da neko hoće makar njih da jede, ali neće“, žali se Đeka i napominje da su plave krabe specijalitet u Grčkoj, ali “da ih Ulcinjani slabo kad jedu“.
Navodi “da izgleda da nijesu probirljivi i da iz mreža jedu sve na što nalete, od brancina, cipola i lista, preko šarana i klena do jegulje“.
Prilikom prezentacije prije dvije godine, naučna saradnica za demersalne resurse iz Instituta za biologiju mora Olivera Marković, koja se bavi i izučavanjem rakova, kazala je da su plave krabe veoma važan ribolovni resurs u nekim zemljama, poput SAD i Grčke.
Istakla je da se tamo izlovljavaju desetine tona i ostvaraju milionski prihodi. Kao primjer je navela da je kod Soluna, u Grčkoj, za 12 mjeseci izlovljeno je između 60 i 80 tona plave krabe...
Plavi rak polnu zrelost dostiže nakon oko godinu starosti. Mužjaci nastavljaju da rastu i nakon toga, dok ženke prestaju. One se samo jednom razmnožavaju i to nakon posljednjeg “presvlačenja” i parenja. Tada odlaze u vode sa visokim salinitetom da bi se mrijestile i to obično u periodu od maja do avgusta.
U vodama Jadrana, plavu krabu prvi su 2004. godine locirali Hrvati kod Stona, kada su zabilježene četiri jedinke na dubini od pola metra. Primarna mjesta na kojima su zabilježene jedinke plavog raka su lagune i ušća rijeka.
Na ušću Bojane, plava kraba pojavila se prije nekoliko godina i sada je, osim u rijeci i na Šaskom jezeru, u znatnim količinima ima i u Port Mileni i solanskim kanalima.
Plave krabe danas rijetko ima u jelovnicima ulcinjskih restorana.
“A kako da ih ima kad ih treba više od 30 komada za jednu porciju brusketa ili kiflica od ikre ili za taljatele sa njenim mesom. Ko će to da čisti”, kazao je “Vijestima” ugostitelj sa Bojane.
( Samir Adrović )