PLAGIJAT: Lakićević Đuranović skoro sve prepisala

Komisija Pravnog fakulteta utvrdila da je vanredna profesorica te ustanove Bojana Lakićević Đuranović neovlašćeno preuzela 97,77 odsto rada bivšeg studenta, odnosno napisala “naučni rad” sa samo 88 sopstvenih riječi

27274 pregleda53 komentar(a)
Branila se da je zaboravila da rad nije samo njen, Foto: Vesko Belojević
16.09.2019. 10:18h

Vanredna profesorica Bojana Lakićević-Đuranović plagirala je rad svog bivšeg studenta Đorđija Drinčića. To je, saznaju “Vijesti” u Rektoratu Univerziteta Crne Gore (UCG), zaključak Komisije Pravnog fakulteta koja je od Senata UCG dobila zadatak da sprovede postupak utvrđivanja plagijata Lakićević Đuranović.

“U tekstu vanredne profesorice Bojane Lakićević Đuranović pod nazivom ‘Uloga i značaj Suda pravde Evropske unije u stvaranju i primjeni prava EU - primjeri iz prakse’, objavljenog u naučnom časopisu ‘Pravni život’ Udruženja pravnika Srbije, u odnosu na specijalistički rad ‘Uloga i značaj suda u tumačenju i primjeni prava EU’ studenta Đorđija Drinčića, preuzet je dio tuđeg autorskog djela bez označavanja autora u procentu od 97,77 odsto“, zaključak je Komisije.

Prema odluci Senata UCG od 17. jula, komisiju su činili dekanka Pravnog fakulteta Aneta Spaić, metodolog i prodekan ustanove Marko Dokić i profesor i nekadašnji predsjednik Suda časti UCG Dražen Cerović.

Naučni rad sa samo 88 sopstvenih riječi

“Vijesti” su 9. jula objavile analizu Centra za građansko obrazovanje (CGO), prema kojoj je Lakićević Đuranović prepisala rad studenta, kojem je na specijalističkim studijama bila mentor, i objavila ga kao svoj naučni članak u beogradskom pravnom časopisu “Pravni život”.

Osim pred UCG, za slučaj plagijata, u toku je i postupak pred podgoričkim Osnovnim državnim tužilaštvom, po prijavi CGO. Postupak je proglašen tajnim dok Komisija Pravnog fakulteta ne završi svoj izvještaj. Drinčić je specijalistički rad “Uloga i značaj Suda pravde u stvaranju, tumačenju i primjeni prava EU” odbranio u junu 2018, a njegova tadašnja mentorka Lakićević Đuranović ga je pola godine kasnije, u decembarskom izdanju “Pravnog života”, objavila kao svoj.

“Komisija je analizirala sporni članak, koji je objavljen u ‘Pravnom životu’, a koji je strukturiran kroz pet djelova – uvod, tri dijela i zaključak, i sastoji se od 31 paragrafa i 3.954 riječi. Specijalistički rad ‘Uloga i značaj suda u tumačenju i primjeni prava EU’, Đorđija Drinčića, napisan je na 33 strane i sastoji se od 51 paragrafa i 14.162 riječi. Uvidom u predmetne tekstove, metodom manuelnog brojanja, Komisija je konstatovala da je od 3.954 riječi u tekstu u ‘Pravnom životu’, 3.866 doslovno preneseno bez označavanja autora.

Dakle, ukupno 88 riječi rada Lakićević Đuranović u ‘Pravnom životu’ nije preuzeto iz specijalističkog rada”, tvrdi izvor “Vijesti” iz Rektorata koji je imao uvid u izvještaj Komisije Pravnog fakulteta.

I Ranko Mujović „sugerisao“ Drinčiću kako da brani profesoricu

U izvještaju je naznačeno i da “Komisija nije mogla da konstatuje koautorstvo jer u publikaciji u kojoj je objavljen predmetni rad to nije ni navedeno, niti je za to postojala pisana saglasnost studenta, niti je to zatraženo u proceduri koja je predviđena pravilima časopisa, već su zahtjevi za koautorstvo uslijedili nakon objavljivanja članka, godinu dana nakon slanja predmetnog članka redakciji ‘Pravnog života’”.

Izvor iz Rektorata objašnjava da je Komisija to utvrdila na osnovu izjave Drinčića.

“Student Drinčić navodi da je rad pripremao i branio u junu 2018. pod mentorstvom Lakićević Đuranović. Naveo je da je na njegov predlog profesorica odobrila temu rada, vratila na korekciju, predložila dodatnu literaturu i dopunu novim slučajevima. Nakon saznanja i uvida u časopis ‘Pravni život’, utvrdio je da je rad objavljen pod nazivom i autorstvom Lakićević Đuranović, zapravo njegov specijalistički rad. Student Drinčić navodi da su mu Lakićević Đuranović i profesor Pravnog fakulteta Ranko Mujović sugerisali da se obrati redakciji časopisa sa zahtjevom da mu se prizna i objavi koautorstvo u ovom radu, što nije prihvaćeno, jer prema pravilima ovog časopisa, to je moralo biti urađeno u propisanom postupku prije objavljivanja rada, uz pisani zahtjev i saglasnost koautora, što je u ovom slučaju izostalo”, navodi se u izvještaju Komisije.

Drinčić je, prema tvrdnjama izvora “Vijesti” sa UCG, Komisiji dostavio i prepisku Lakićević Đuranović sa glavnom urednicom časopisa “Pravni život” Jelenom Perović.

Zaboravila da rad nije samo njen

Iako je u nedavnom reagovanju na tekstove “Vijesti” tvrdila da je “dostupna na telefon, e-mail, poštansku adresu...”, iz izvještaja Komisije Pravnog fakulteta se može naslutiti da je bar dva puta izbjegla da odgovori pozivu tog tijela.

“U julu je navela da zbog zdravstvenih problema nije u mogućnosti da odgovori pozivu Komisije... Krajem avgusta je pismeno saopštila da će se pred Komisijom izjasniti nakon što da izjavu tužiocu. Lakićević Đuranović je 30. avgusta tražila da joj se produži rok za izjašnjenje, koje je dostavila 2. septembra. U izjašnjenju odbacuje navode u vezi sa kršenjem akademskog integriteta, tvrdi da metodologija izrade, te navođenje i mentorskog i studentskog imena na naslovnoj strani, govori da specijalistički rad ne može biti samostalan, da nije autorsko djelo niti naučni rad... U odnosu na objavljeni članak u ‘Pravnom životu’, tvrdi da nije polagijat već koautorski rad”, navodi se u izvještaju Komisije.

Lakićević-Đuranović navodi da je prilikom slanja članka nenamjerno izostavila ime koautora, te da je ovu grešku zajedno sa kolegom Drinčićem pokušala da otkloni i uputila zahtjev za ispravku u julu 2019. Takođe je izjavila i da je rad usmeno predstavila na konferenciji Kopaoničke škole prava u decembru 2018. Lakićević Đuranović nikad nije odgovarila na pitanja “Vijesti” upućena 8. jula, a ponovljena dan kasnije. Tek mjesec kasnije je u regovanju saopštila da je CGO i “Vijesti” “satanizuju”, jer su u periodu od 8. jula do 8. avgusta “objavile osam naslovnih strana sa mojom slikom, odnosno 11 tekstova”.

Lakićević Đuranović je u reagovanju obećala da će “svoje odgovore na optužbe dati na konferenciji za novinare koju će sazvati odmah nakon odluke nadležnih organa”.

Zaprijetila je tada i da će “satisfakciju za povredu časti i ugleda potražiti pred nadležnim organima u Crnoj Gori i van nje”.

Uljarevićeva: Lakićević Đuranović nedostojna rada na UCG

Direktorka CGO Daliborka Uljarević ističe da obrazloženje koje je Lakićević Đuranović dala Komisiji “vrijeđa zdrav razum”.

“Ali to ukazuje i na to da je ona nedostojna rada na UCG, odnosno da se mora hitno izmjestiti iz akademske sfere. Uostalom, ona je to sama potvrdila, kako plagiranim radom tako i obrazloženjem koje je uputila Komisiji”, poručuje Uljarevićeva.

Smatra da je besprizorna odbrana Lakićević Đuranović, koja se temelji na navodu da “metodologija izrade rada, te navođenje i mentorskog i studentskog imena na naslovnoj strani govori da specijalistički rad ne može biti samostalan, da nije autorsko djelo niti naučni rad”, kao i da je “aktivno učestvovala u izradi specijalističkog rada tako što je studenta Drinčića uputila na dodatnu literaturu i na materijal sa predavanja”.

“Prema toj analogiji, nijedan esej, specijalistički, magistarski ili doktorski rad nije rad studenta nego koautorstvo sa profesorom? Lakićević-Đuranović tu pokazuje i da ne zna ili da svjesno ignoriše što je posao mentora i što propisuju Etički kodeks i Zakon o autorskim i srodnim pravima. Dalje, navod da je omaškom zaboravila navesti svog studenta kao koautora pa se toga sjetila kad je saznala da je CGO u procesu konačne obrade njenog slučaja i da to ne može zaustaviti je karikaturalna, a posebno imajući u vidu da je taj rad i lično predstavljala na Kopaoničkoj školi gdje nije smatrala da je napravila ikakvu omašku”, kazala je Uljarevićeva.

Ističe i da “spremnost osobe, koja je bila mentor i prepisala rad svog studenta, tog istog studenta, ni krivog ni dužnog, stavi u poziciju da mu može biti oduzeto zvanje i da može biti krivično gonjen, pokazuje zastrašujući nivo lične beskrupuloznosti u zaštiti sopstvenog nedjela”.

“Jasno je da Lakićević Đuranović više ne smije biti u poziciji da radi sa studentima, a odgovornost je nadležnih organa na UCG, prije svih rektora Danila Nikolića i predsjednika Suda časti Borisa Vukićevića, da osobu koja je nedostojna da bude profesorka, udalje sa UCG”, kazala je je Uljarevićeva.