SDT istražuje curi li novac iz Regionalnog vodovoda, direktor ćuti

Specijano državno tužilaštvo (SDT) provjerava da li je bilo zolupotreba u poslovanju državne kompanije Regionalni vodovod koja upravlja sistemom za vodosnabdijevanje crnogorskog primorja.

Iz SDT-a su potvrdili nezvanične informacije “VIjesti” da ispituju poslovanje državne firme kojom rukovodi Goran Jevrić, ali detaljne informacije o više predmeta koji su formirani - nijesu saopštili.

“Navedeni predmeti su u fazi izviđaja i u istima se preduzimaju odgovarajuće istražne radnje”, odgovoreno je zvanično “Vijestima” iz SDT-a.

Jevrić nije odgovorio na pitanja “Vijesti” o razlozima zbog kojih je tužilaštvo pokrenulo izviđaj.

Blokada računa

“Vijesti” nezvanično saznaju da je SDT počeo da se bavi poslovanjem firme nakon što je Državna revizorska institucija (DRI) krajem 2017. godine objavila revizorski izvještaj o poslovanju Regionalnog vodovoda. Vrhovna revizija je dala negativno mišljenje zbog brojnih propusta koje je pronašla, a prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, DRI trenutno radi kontrolnu reviziju.

Regionalni vodovod je dospio u žižu javnosti u avgustu prošle godine kada mu je austrijska kompanija Štrabag blokirala račun kako bi naplatila 12 miliona eura koje je dobila u sudskom sporu koji je prije devet godina pokrenula protiv njih.

DRI je prethodno u reviziji upozorio da na finansijski položaj preduzeća može uticati taj sudski spor koji do završetka revizije nije bio okončan.

"Najznačajniji sudski spor koji može uticati na finansijski položaj preduzeća je spor sa izvođačem Štrabag, koji je pokrenuo arbitražni postupak protiv pred Međunarodnom trgovinskom komorom u Parizu, zato što je preduzeće zbog nepoštovanja ugovornih obaveza od strane izvođača radova raskinulo ugovor o izgradnji na regionalnom vodovodnom sistemu. Štrabag je u novembru 2014. godine podnio zahtjev Privrednom sudu u Podgorici da potvrdi arbitražnu odluku kako bi postala pravno obavezujuća”, piše u izvještaju DRI.

Međunarodna trgovinska komora u Parizu, u martu 2013. presudila je da Regionalni vodovod austrijskoj kompaniji mora platiti 9.457.280 eura na ime glavnice, 1.063.912 kamate, 501.693 za sudske troškove, kao i kamatu na iznos od 190.000 eura koju je Štrabag dao kao garanciju kod suda u Beču protiv aktiviranja činidbene garancije.

Regionalni vodovod je nakon toga saopštio da ne priznaje odluku arbitraže iz Pariza i tražio nove pregovore sa Štrabagom. Međutim, Štrabag je 2014. pokrenuo kod domaćih sudova postupak priznavanja odluke arbitražnog postupka. Privredni sud je tri puta odbijao da potvrdi odluku, a Apelacioni sud je svaki put poništavao tu odluku i tražio ponovno odlučivanje, što je i konačno uradio u avgustu prošle godine.

Za štetu koja je poreskim obveznicima napravljena u iznosu od 12 miliona eura za sada niko nije odgovarao.

Garancija Vlade

Zbog blokada računa, Regionalni vodovod je imao probleme u redovnom poslovanju, pa su njegove dospjele obaveze do 24. aprila ove godine dostigle sumu od 2,51 milion eura.

Vlada je krajem aprila ove godine dala Regionalnom vodovodu garanciju da od Prve banke i Erste banke uzme ukupno 10 miliona eura i tim novcem izmiri nagomilane dugove od oko 9,29 miliona eura.

Blokada računa najviše je pogodila zaposlene u toj kompaniji koji nijesu primili platu od 26. jula prošle godine. Dug za zarade zaposlenih, uključujući poreze i doprinose, dostigao je na kraju aprila 870.000 eura.

Za vrijeme blokade računa, zaposlenima su isplaćivane zarade na ime kreditnih pozajmica koje su uzimali kod Prve banke i to u visini od dvije trećine zarade koje vraćaju sa kamatom.

“Prema informacijama dobijenim od Regionalnog vodovoda, na dan 24. 4. 2019. godine, za 253 dana trajanja blokade Štrabag je sa računa naplatio 5,69 miliona eura, dok preostali dug iznosi 6,28 miliona (ne računajući pripadajuće kamate koje se procjenjuju na preko 500.000 eura)” pisalo je u Vladinom dokumentu koji je usvojen krajem aprila kada je data garancija predviđena ovogodišnjim Zakonom o budžetu. Među drugim dospjelim obavezama je i dug prema Ministarstvu finansija od 775.000 eura koje je umjesto tog javnog preduzeća platilo ratu za kredit uzet od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Prihod Regionalnog vodovoda lani je iznosio 7,9 miliona eura.

Dali neistinit iznos kredita, nijesu rađene poreske kontrole

DRI je u reviziji utvrdio da Regionalni vodovod u dokumentima o finansijskom poslovanju u 2016. godini nije dao istinit i objektivan prikaz o kreditnom zaduženju.

Kako je objašnjeno u izvještaju, u bilansu stanja firme dugoročni krediti su prikazani u iznosu od 19,52 miliona eura, dok je revizijom utvrđeno da oni na kraju 2016. godini iznose 21,04 miliona eura.

Revizijom je utvrđeno da je preduzeće u finansijskim rashodima prikazalo i obračun kamate po kreditu Međunarodnog udruženja za razvoj (IDA) u iznosu od 249.100 iako “nije vršilo otplatu naknade (kamate) po kreditu, već je istu vršilo Ministarstvo finansija”.

“Revizijom je utvrđeno da se u preduzeću ne vrše kontrole nekog segmenta poslovanja od strane poreskog organa (Poreske uprave ili organa jedinice lokalne samouprave u čijoj su nadležnosti poslovi utvrđivanja, naplate i kontrole poreza) iako je preduzeće u skladu sa Zakonom o poreskoj administraciji poreski obveznik koji podliježe obavezi plaćanja poreza” piše, između ostalog, u izvještaju DRI.

Višegodišnje poslovanje sa Prvom bankom

Regionalni vodovod i Prva banka bili su u žiži javnosti 2010. godine kada je otkriveno da je banka vratila Vladi 11 od ukupno od 44 miliona eura pozajmice. Novac za prvu ratu je vraćen tako što je iz državnog trezora uplaćen milion eura na račun Regionalnog vodovoda u Prvoj banci. Banka je taj milion odmah uplatila trezoru na ime vraćanja kredita, odnosno prve rate.

U roku kraćem od pola sata, trezor je 11 puta uplatio po milion eura Regionalnom vodovodu u Prvoj banci, a banka je obavila 11 uplata trezoru po milion eura, i “izmirila” prvu ratu kredita. Vlada je na osnovu posebnog zakona tada pomoglo Prvu banku koja je zapala u ozbiljne finansijske probleme.

Prvu banku kontroliše Aco Đukanović, rođeni brad predsjednika države Mila Đukanovića.

( Vuk Lajović, Marija Mirjačić )