Nema roka za izručenje, Vlada stvara uslove

Odbjeglom bankaru Dušku Kneževiću juče su u londonskom sudu oduzeti pasoši - crnogorski, britanski i kiparski, ograničeno mu je kretanje i nad njim je uveden elektronski nadzor.

To je “Vijestima” potvrdio glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Drugi izvor objasnio je da je Kneževiću uveden i “policijski čas”, odnosno da se ne smije kretati poslije 23 časa. Time je formalno počeo proces ekstradicije, a Knežević je na saslušanje pozvan zbog potjernice koju je za njim raspisalo Specijalno državno tužilaštvo.

Prema saznanjima “Vijesti” iz više izvora, Kneževiću je zabranjeno da napušta Veliku Britaniju.

“Obaviješten sam da je Knežević saslušan po potjernici koju smo raspisali za njim. Velika Britanija je jedna od najrazvijenijih demokratija svijeta i ona djeluje u skladu sa zakonom. Meni je pravo zadovoljstvo kada sarađujem sa Ujedinjenim Kraljevstvom”, rekao je Katnić. Potvrdio je da su tamošnje vlasti Kneževiću zabranile da se približava aerodromima, željezničkim stanicama i lukama.

“Sada slijedi standardna procedura tokom koje će londonski sud od nas tražiti dokumentaciju na osnovu koje tražimo izručenje. Mi ćemo postupati po njihovim zahtjevima, a naš zahtjev pred tamošnjim sudom zastupa britanski tužilac”, objasnio je Katnić. Zatraženo je da Knežević i njegov pravni tim do narednog ročišta, 17. oktobra, iznesu argumente protiv ekstradicije u pisanoj formi, kao i da predloži sve dokaze na koje ima namjeru da se poziva.

Kneževiću nije određen ekstradicioni pritvor, jer je sudu položio jemstvo od 70.000 funti. Ipak, jučerašnja aktivnost suda u Londonu ne znači da bi se Knežević uskoro mogao naći pred specijalnim tužiocima u Podgorici, jer proces izručenja može trajati godinama, objasnili su “Vijestima” pravni stručnjaci:

​​​​​“Za onog koga Crna Gora potražuje međunarodnom potjernicom, u slučaju hapšenja u državi sa kojom je potpisan sporazum, procedura je identična kao kada u Crnoj Gori, po međunarodnoj potjernici treće države, neko bude uhapšen. Nakon hapšenja, ili lociranja osobe za kojom je raspisana potjernica, obavještava se država koja je izdala potjernicu i ostavlja joj se rok da dostavi potrebnu dokumentaciju. Lice može biti lišeno slobode, može mu biti određen pritvor, ali može mu se i omogućiti da se u ekstradicinom postupku brani sa slobode. To zavisi od okolnosti slučaja. Nakon početnog koraka, pokreće se procedura ekstradicije, što može biti veoma kompleksno”, kazao je sagovornik “Vijesti”.

Objasnio je da za završetak ekstradicionog postupka ne postoji rok i da ograničenje može postojati samo za dužinu trajanja pritvora, ukoliko je određen. Knežević je pod istragom Specijalnog tužilaštva zbog sumnje da je bio na čelu kriminalne grupe formirane zbog pranja novca, utaje poreza i ucjena. Krivične prijave za e-banking podnijete su protiv 79 osoba i 95 kompanija zbog sumnje da su od početka 2011. do novembra 2018. godine, kao članovi kriminalne organizacije, prali novac.

Tokom istrage navodno je utvrđeno da su firme sa sumnjivim poslovanjem otvorile račune u Atlas banci i da su ovlašćene osobe preko tih računa, korišćenjem sistema e-komerc, prale novac i većinu sredstava prenosile svojim osnivačima, nerezidentnim pravnim licima, na račune u Crnoj Gori, u zemlji porijekla i u ofšor destinacijama. Knežević je optužbe negirao i tvrdi da se radi o pokušaju otimanja njegove imovine za šta je optužio vrh vlasti. Nakon što su počela hapšenja njegovih saradnika, Knežević je počeo da iznosi optužbe na račun navodno korumpiranih funkcionera Demokratske parije socijalista i funkcionera tužilaštva. Nedavno je objavio audio-snimak tokom kojeg je njegov sagovornik, sekretar Vrhovnog državnog tužilaštva Nenad Vujošević govorio da je uzimao pare od tog biznismena i davao ih vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću, kako bi deblokirali račune nekih firmi pod istragom. Stanković je negirao te informacije i rekao da ne može biti dokaza o njegovoj umiješanosti u bilo koje nezakonite radnje.

Vlada stvara uslove za izručenje iz Britanije

Vlada je juče na sjednici utvrdila Predlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Crne Gore i Velike Britanije, kojim se dopunjava Evropska konvencija o ekstradiciji i “olakšava njena primjena”.

Ugovor između dvije države potpisali su 5. marta ove godine predstavnici dviju vlada, crnogorski vicepremijer Zoran Pažin i britanski ministar za Evropu Alan Dankan. Afera “Atlas” počela je početkom godine istragama SDT-a protiv Kneževića, a potom i njegovim objavljivanjem snimaka koji ukazuju na korupciju u djelovima vlasti. U ugovoru, koji je juče objavila i Vlada, navodi se da Crna Gora ili Velika Britanija neće odbiti izručenje svog državljanina ukoliko ga druga zemlja traži za krivična djela za koja se, prema propisima obje strane, može izreći kazna zatvora od najmanje pet godina. Ili, kako piše u dokumentu, zbog izvršenja iste kazne zatvora. Knežević se sumnjiči za krivična djela korupcije za koja je zaprijećena kazna iznad pet godina.

U Ugovoru se takođe navodi da izručenje može biti odbijeno ako zamoljena država preuzme izvršenje sankcija. Velika Britanija je članica Savjeta Evrope, kao i Crna Gora, koje obavezuje Evropska konvencija o ekstradiciji. Ona predviđa izručenje osoba koje se traže za krivični postupak ili za izvršenje kazne.

“Konvencija se ne primjenjuje na politička ili vojna krivična djela”, piše u njoj. Izručenje se takođe može odbiti, piše u Konvenciji SE, ako je osoba za koju je podnijet zahtjev izložena riziku od smrtne kazne prema zakonu države moliteljice.

Ugovor stupa na snagu “na dan prijema posljednjeg obavještenja diplomatskim putem, kojim strane obavještavaju jedna drugu o sprovedenom postupku potvrđivanja u skladu sa njihovim pravom”.

To znači nakon što stupi na snagu zakon o potvrđivanju ugovora. A to će se desiti kada ga potvrdi Skupština, a potom da se objavi u “Službenom listu”.

U Ministartsvu vanjskih poslova i Ambasadi Crne Gore u Londonu juče nijesu bili spremni da kažu da li su obaviješteni o oduzimanju dokumenata Kneževiću, koji je i državljanin Crne Gore.

( Mila Radulović, Željka Vučinić, Jelena Jovanović )