Crna Gora s ponosom nosi epitet ekološke države

Crna Gora s ponosom nosi epitet ekološke države koji danas nije lako očuvati, zbog čega su sve aktivnosti Vlade usmjerene na očuvanje životne sredine, poručeno je na obilježavanju 28 godina od usvajanja Deklaracije o ekološkoj državi.

Generalni sekretarijat Vlade i Zajednica opština, povodom obilježavanja 28 godina od usvajanja Deklaracije o ekološkoj državi, pokrenuli su akciju pod nazivom „Nek gora zazeleni!“.

Kako je saopšteno iz Sekretarijata, akcija je simbolično počela danas, na dan usvajanja Deklaracije, sađenjem oko 7,4 hiljada sadnica različitih vrsta drveća u svim crnogorskim opštinama.

U Podgorici je drveće zasađeno u park šumi Tološi, a u akciji su, osim predstavnika Vlade, Zajednice opština i Glavnog grada, učestvovali i učenici škole „Štampar Makarije“.

Ministar održivog razvoja i turizma, Pavle Radulović, ocijenio je da je u Crnoj Gori mnogo datuma na koje treba da budemo ponosni, a da je današnji jedan od njih.

„Prije 28 godina svijest o zaštiti životne sredine je globalno bila na značajno nižem nivou nego danas, tada je jedna mala zemlja samosvjesno i samoinicijativno odlučila da sebi stavi etiketu ekološke, što je tada bilo neuobičajeno“, kazao je Radulović.

Prema njegovim riječima, bilo je teško nositi taj epitet, a još ga je teže očuvati.

„Uzevši u obzir sve ove okolnosti i izazove modernog čovječanstva, mislim da s ponosom možemo da kažemo da jesmo ekološka država, jer ova Vlada definitivno stremi svemu što je zaštita životne sredine“, rekao je Radulović.

On je istakao da obilježavanje 28 godina od donošenja Deklaracije, Crna Gora dočekuje kao zemlja koja je zaštitila oko 13 odsto teritorije, „a kada se uzme u obzir zaštita prema međunarodnim sporazumima, ukupna površina stavljena pod zaštitu u Crnoj Gori iznosi oko 20 odsto teritorije“.

Ministar odbrane Predrag Bošković rekao je da učešćem u akciji žele da pokažu odgovornost prema velikoj ideji koja je stvorena prije 28 godina, i pošalju jasan signal da je Vlada opredijeljena za zaštitu životne sredine.

Govoreći o Sinjajevini, gdje je Vlada odlučila da formira vojni poligon, Bošković je istakao da to ne može da naruši planinu, njen biodiverzitet, a pogotovo, kako je naveo, da uništi Crnu Goru kao ekološku državu.

„Upravo iskustva razvijenih evropskih zemalja pokazuju da tamo gdje su bili vojni poligoni, da su to uglavnom regionalni parkovi prirode i da kao takvi služe na primjer ostalima, kako i na koji način treba zaštiti životnu sredinu“, rekao je Bošković.

Glavni pregovarač Aleksandar Drljević ocijenio je da je današnja akcija potvrda da u Crnoj Gori postoji značajna svijest o zaštiti životne sredine, unapređenju stanja u oblasti životne sedine.

On je istakao da je Poglavlje 27 jedno od najznačajnijih u pregovaračkom procesu.

„I na ovaj način potvrđujemo da smo spremni, uz sve kapacitete koje imamo, da izađemo na crtu svim izazovima kad je ovo poglavlje u pitanju. Zaštita životne sredine je dugotrajan proces koji nema kraja i važno je da u tom procesu učestvujemo svi“, dodao je Drljević.

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković ocijenio je da današnja kampanja govori o nivou zrelosti kojim ljudi u Vladi i na nivou lokalne samouprave promišljaju ova pitanja.

„Međutim, pred nama je dug put, jer ne možemo biti zadovoljni time kako se kao društvena zajednica u cjelini odnosimo prema činjenici da živimo u jednoj od najljepših država u Evropi i na svijetu i to u vremenu kada su ekološki izazovi ono što okupira svjetsku javnost“, istakao je Vuković.

Kako je naveo, u Glavnom gradu se svakodnevno trude da daju doprios u tom smislu.

„Juče smo organizovali novu sadnju drveća u okviru akcije Moje drvo, pokušavamo da motivišemo naše sugrađane i društveno odgovorne kampanje da nam se pridruže u ovoj misiji, jer sami bez obzira i na sredstva kojima raspolažemo i na dobru volju, teško da bismo ostvarili onaj rezultat kakav bismo željeli“, istakao je Vuković.

On je pozvao sve građane da pročitaju Deklaraciju o ekološkoj državi Crnoj Gori, kako bi na pravi način mogli posmatrati svoje buduće postupke i odnos prema ekološkim pitanjima.

Prema riječima generalnog sekretara Zajednice opština Crne Gore, Refika Bojadžića, sve opštine su bez izuzetka podržale akciju.

On je ocijenio da je zasađivanje novih površina rastinjem najbolji odgovor na klimatske promjene, i da u tom pravcu opštine imaju važnu ulogu.

„Jer kad učestvuju sve strukture na lokalnom nivou, koje su po prirodi stvari najviše zainteresovane za stanje prostora u kojem žive, to daje posebnu snagu i kvalitet u nastojanju da u Crnoj Gori očuvamo najveću vrijednost koju imamo, a to je naša lijepa priroda i zdrava životna sredina“, rekao je Bojadžić.

Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, Milosav Anđelić, rekao je da je ovo samo početak aktivnosti koje će biti sprovedene na teritoriji Crne Gore u pravcu pošumljavanja.

Kako je kazao, Crna Gora je jedna od najšumovitijih zemalja na starom kontinentnu.

„Na planeti u prosjeku 400 stabala otpada na svakog stanovnika, a Crna Gora ima 948 stabala po jednom stanovniku. Ovim aktivnostima nastojaćemo da povećavamo taj kapacitet i da se borimo protiv efekata klimatskih promjena, kao šti su šumski požari i biljne bolesti i štetočine“, rekao je Anđelić.

Ambasadorka Bugarske u Podgorici, Meglena Plugčijeva Aleksandrova, pozvala je sve da se uključe u akciju, ističući da bi svaki ambasador po dolasku u Crnu Goru trebalo da zasadi drvo.

„Crna Gora je velika i lijepa zemlja na maloj teritoriji i to treba da se čuva“, poručila je ambasadorka.

( MINA News )