Literarni spomenik baštini Boke kotorske

„Pojava edicije Godišnjaka Pomorskog muzeja za sve one koji ga stvaraju i čitaju uvijek je bila svečana, posebna radost koju pobuđuje knjiga i njeno ozračje. U njemu se reflektuje naša prošlost i nastavlja u duhu i nadahnuću sadašnjeg vremena. Intelektualna radoznalnost, želja da se osvijetle zaboravljene ili nejasne epizode iz naše prošlosti i kulture, istorije pomosrtva i slično je spiritus movens autora i stvaralaca koji Godišnjak održavaju, oplemenjuju i obnavljaju u njegovom trajanju”, riječima profesorice dr Gracijele Čulić dugogodišnje članice redakcije Godišnjaka Pomorskog muzeja Crne Gore iz Kotora, sumirana je preksinoć u palati Grgurina u Kotoru, promocija drugog toma jubilarnog dvobroja Godišnjaka Pomorskog muzeja LIX-LX.

Ovu kapitalnu periodičnu publikaciju, jedinu na našim prostorima koja se bavi temama iz istorije pomorstva i sa njim povezanih djelatnosti, već duže od šest decenija izdaje kotorski Pomorski muzej. Drugi tom Godišnjaka za period 2013-2017. godina na preko 600 stranica, donosi tekstove i naučne radove niza domačih i autora iz inostranstva, a uredila ga je bivša direktorica Pomorskog muzeja, mr Mileva Pejaković-Vujošević.

“Godišnjak koji danas promovišemo obilježava i 65 godina prisutnosti ove publikacije u kulturnom životu ovoga grada, dajući neprocjenljiv doprinos našoj kulturnoj i pomorskoj baštini, obogativši svojim izvornim naučnim radovima naša saznanja kako o bližoj i dalekoj prošlosti, tako i sadašnjosti ovih naših prostora. U ovoj ediciji upoznaćete se sa temama iz oblasti istorije pomorstva, povijesti pomorskog školstva, arhivistike, heraldike, tehnologije i konzervatosrko-restauratorske tehnike i vještine, problemima savremenog turizma i kruzinga, bibliografije”, kazao je bibliotekar Pomorskog muzeja Slavko Dabinović, detaljno predstavljajuči 25 naučnih radova i članaka, te više drugih manjih tekstova objavljenih u drugom tomu LIX-LX dvobroja Godišnjaka.

Istakavši da je Godišnjak nešto po čemu se uz svoju bogatu postavku, palatu Grgurina u kojoj je smješten i brojne kultuen događaje koje organizuje, prepoznaje Pomorski muzej, direktor te institucije Andro Radulović je kazao da sve dosadašnje edicije te publikacije „svojim sadržajem predstavljaju svojevrstan spomenik pomorskoj i kulturnoj baštini ovog kraja“. Podjsetio je na brojna velika naučna imena koja su minulih decenija stvarala Godišnjak i u njemu objavljivala svoje istraživačke radove poput Miloša Miloševića, Ignjatija Zlokovića, Antuna Miloševića, don Nika Lukovića, don Nika Stjepčeviča, Rista Kovijanića, Pavla Butorca, Antona Dabinoviča, Milivija Miloševića, Slavka Mijuškovića ili Antuna Tomića kojem je i posvećen ovaj posljednji dvobroj.

“Oni koji više nisu sa nama i savremeni istraživači pomorske prošlosti, poput Jovana Martinovića i Petra Palavršiča, provodili su dane, mjesece i godine kako arhiva u Kotoru, tako i u Dubrovniku, Zadru, Trstu i Veneciji kako bi došli do važnjih pisanih podataka o pomorskoj prošlosti ovog kraja. Živi se od mora, kaže pjesma i dobro su to od davnina znali stanovnici ovih obala, držali su se oni tog načina života i stvorili ogromno bogatstvo pomorskog i kulturnog nasljeđa koje naš Godišnjak valorizuje u preko 60 godina svog izlaženja”, istakao je Radulović.

Glavna urednica Godišnjaka mr Mileva Pejaković Vujošević u svom izlaganju o najnovijoj edicijji te publikacije, istakla je i značaj ličnosti poput Tonka Tomića, akademika Rajka Vujičića, slikarke Lidije Laforest i gospođe Nade Radimir, koje su, svaka na svom planu, dale značajan doprinos Pomorskom muzeju i očuvanju pomorske tradicije.

( Siniša Luković )