Nobelova nagrada prevelik zalogaj za Gretu?

Time što je posramila svjetske lidere i one koji putuju avionima, švedska tinejdžerka Greta Tunberg je stekla milione obožavatelja i mnoge privukla da se pridruže njenoj borbi protiv klimatskih promjena.

Međutim, upravo to bi je moglo koštati Nobelove nagrade za mir, ocjenjuje agencija Rojters.

Šesnaestogodišnja Šveđanka, jedna iz malog broja ljudi čije nominovanje je postalo poznato prije ceremonije dodjele, favorit je kladionica za osvajanje nagrade sljedećeg mjeseca.

Ona bi bila najmlađi laureat nagrade od 930.000 dolara, koja je dodijeljena ličnostima poput Nelsona Mendele, Džimija Kartera i Mihaila Gorbačova. Bila bi prva koja je dobila nagradu za rad u oblasti životne sredine otkad je bivši američki potpredsjednik Al Gor 2007. nagrađen zbog podizanja svijesti o klimatskim promjenama.

Međutim, Gretine godine, otvorenost i konfrontirajući stav - faktori zbog kojih je postala globalno lice aktivizma protiv klimatskih promjena - dovode u iskušenje Norveški Nobelov komitet, ocjenjuje Rojters.

Njeno posramljivanje onih koji putuju avionom - #flightshame - izaziva bijes među nekim ljudima, dok druge odvraća to što jedna tinejdžerka oštro osuđuje svjetske lidere.

Liberali joj odaju počast zbog hrabrosti da kaže istinu o klimatskim promjenama, a desničarski kritičari je opisuju kao lažljivicu ili licemjera, govoreći da njom manipulišu roditelji ili je, pak, prikazuju kao liderku socijalističke zavjere.

CNBC navodi da personalizovanje jednog pokreta, posebno sa nevinim licem djeteta, obično zlata vrijedi u odnosima s javnošću, ali bi Gretin uspon do vrha ekološkog aktivizma mogao na kraju postati negativan i za sami pokret i za životnu sredinu.

Društvima su potrebni moralno rigorozni mladi ljudi, ali su im takođe potrebni mladi ljudi koji su voljni da rizikuju i da posegnu za nemogućim. Greta Tunberg poziva svijet da „paniči“. Ali nekontrolisani strah može biti parališući i stvoriti generaciju koja je ubijeđena da je akcija besmislena, objavio je „Njujork tajms“, dodajući da pokreti poput Gretinog jesu potrebni, ali da nisu dovoljni da bi se postigla promjena.

Neki vide Gretu kao indokrinisano dijete koje stariji prisiljavaju da iznosi njihove argumente, pri čemu njena mladost služi kao štit od bilo kakvih kritika.

„Davno je bilo kad je Gor dobio nagradu … tako da će joj to povećati šanse“, kaže za Rojters Svere Logard, koji je od 2003. do 2011. bio član komiteta za dodjelu.

„Problem je u tome što princip ‘sramota zbog letjenja’ umanjuje njene šanse. Sram nije konstruktivno osjećanje koje će donijeti promjenu.“

Greta Tunberg je odbrusila kritičarima, poričući da nije plaćena za svoj aktivizam ili da je bilo ko „koristi“.

Ona je u februaru na Fejsbuku napisala:„Ne postoji niko ‘iza’ mene osim mene same. Moji roditelji su bili daleko od klimatskih aktivista dok ih nisam učinila svjesnim situacije.“

Ova tinejdžerka je postala poznata u svijetu prošle godine kada je odsustvovala iz škole da bi ispred švedskog parlamenta protestovala zbog nedostatka akcije povodom klimatskih promjena. Inspirisani njenim nedjeljnim protestom, milioni mladih ljudi su prošlog petka demonstrirali širom svijeta kako bi izvršili pritisak na vlade da djeluju.

Kako se dobitnici Nobelove nagrade neizbježno nađu u centru pažnje, komitet će razmotriti Gretine godine i to kako bi se borila sa još intenzivnijim javnim ispitivanjem nego sada, rekao je Lodgard.

Pakistanska aktivistkinja Malala Jusafzai je prije pet godina dobila nagradu kao 17-godišnjakinja, ali je njena kandidatura izazvala manje podjela nego Gretina.

„Ogroman je teret dodijeliti Nobela jednoj tinejdžerki,“ kaže Asle Sven, autor nekoliko knjiga o toj nagradi. Komitet za nagradu bi mogao smanjiti teret očekivanja od Tunbergove tako što će ona podijeliti nagradu sa nekim drugim ili jednostavno odlučiti da je njeno ponašanje pokazalo da je zrela za svoje godine.

Osim Tunbergove, među mogućim kandidatima za nagradu su premijer Etiopije Abij Ahmed zbog pomirenja koje je postigao sa Eritrejom 2018.

Priznanje bi moglo biti odato i Reporterima bez granica ili Komitetu za zaštitu novinara.

„Za to i te kako ima prostora u ovom vremenu lažnih vijesti“, kaže Dan Smit, direktor stokholmskog Instituta za mirovna istraživanja.

Papa Franjo, agencija UN za izbjeglice i njen šef Filipo Grandi takođe se pominju kao mogući kandidati za nagradu.

Argumenti „za“ i „protiv“

Mladoj Šveđanki u prilog ne ide ni rasprava u akademskim krugovima o tome da li se ekološki aktivizam računa kao mirovni napor, kao što je definisao švedski industrijalista Alfred Nobel, iako je Al Gor nagradu podijelio sa Međuvladinim panelom za klimatske promjene (IPCC).

„Argument ‘za’ je da nauka pokazuje da prolazimo kroz dramatične promjene klime i da bi mogli imati ekstremne uslove, sa posljedicama u smislu rata i izbjeglica“, rekao je Sven.

„Argument ‘protiv’ bi glasio: da li nagrada za ekologiju izlazi iz granica Nobelove volje? Taj argument je korišten kada su Al Gor i IPCC dobili nagradu 2007.“

( Angelina Šofranac )