Žene moraju biti jake i dosljedne
Izvršna direktorica Nevladine organizacije Ja djelujem, Drita Lola kazala je da crnogorsko društvo treba posebno da se bavi pitanjem rodne ravnopravnosti unutar porodičnih struktura
Žene moraju biti jake i dosljedne kako bi se izvukle iz kandži muških političkih moćnika, koji svjesno ignorišu njihove temeljne vrijednosti i ponižavaju ljudsko dostojanstvo, ocijenjeno je na osmomartovskom maršu.
Skup je organizovao Centar za ženska prava (CŽP).
Aktivistkinja i koordinatorka protesta žena korisnica naknada, Rosanda Peković saopštila je da je osmi mart važan zato što se obilježava svuda u svijetu, kako bi se ukazalo na ekonomska, politička, socijalna i društvena ugnjetavanja žena.
"To je praznik koji daje legitimitet da se žene bore za svoja prava“, kazala je Peković.
Ona je upitala šta žene imaju danas nakon 70 godina od kada su dobile pravo glasa.
"Imamo samo djelimičnu ravnopravnost sa muškarcima, zatvorene i uništene fabrike u kojima su većinom radile žene koje su masovno ostajale bez posla, a samim tim i više nasilje nad ženama“, navela je Peković.
Ona je kazala da nakon toga žene imaju ukinute dječije dodatke, nepoštovanje radnih prava, sudskih presuda i ostvarenih prava kao što je primjer majki sa troje i više djece.
"Imamo opstrukcije na sva prava i zato moramo biti jake i dosledne, solidarne i povezane, kako bi se izvukle iz kandži muških političkih moćnika koji svjesno ignorišu naše temeljne vrijednosti i pokušavaju na svaki način da ponize naše ljudsko dostojanstvo“, saopštila je Peković.
Ona je rekla da su za to najsvježiji primjer 22 hiljade majki kojima su, kako je rekla, nezakonito oteli ostvareno pravo na naknadu.
"Već godinu i tri mjeseca se borimo na ulici za ustavno pravo koje smo ostvarile i potpuno smo svjesne će ta borba trajati jako dugo“, kazala je Peković.
Ona je saopštila da je nerazumijevanje građana veliko i da oni nijesu svjesni da se kroz njihove mirne, nenasilne i demokratske proteste zalažu za pravnu sigurnost, koja je neophodna svakom građaninu.
Izvršna direktorica Nevladine organizacije Ja djelujem, Drita Lola kazala je da crnogorsko društvo treba posebno da se bavi pitanjem rodne ravnopravnosti unutar porodičnih struktura.
"Moramo imati na umu da prave promjene počinju u porodici kao osnovi društava“, navela je Lola.
Ona je rekla da uloga kćerke u porodici ili djevojke u društvu ne smije biti uslovljena njenim biološkim karfakteristika, samo zato što se propovijeda vjekovima jedna netačna i diskriminatorska ideologija.
"Biološke razlike dopunjuju rodni spektar i ujedinjuju ljude, ali ni na koji način ne bi trebalo da budu shvaćene kao ograničavajući faktor za ulogu pojedinca u porodici i društvu“, saopštila je Lola.
Ona je kazala da patrijarhat ne smije stajati na putu budućnosti i napretku crnogorskog društva.
"Moramo nastaviti put zapadnih težnji, gdje je motor progresa društvo pojedinaca i njegov intelektualni i kreativni kapital“, navela je Lola.
Ona je rekla da je to zadatak i izazov nove generacije danas i da se taj progresivni duh treba prenijeti u svakoj ćeliji društva i institucijama i primijeniti ga prilikom donošenja odluka.
"Crnogorsko društvo će na taj način biti sigurnije i uživaće u većem miru i prosperitetu“, saopštila je Lola.
Studentkinja Fakulteta političkih nauka, Šejla Pepić saopštila je da je romska zajednica najslabije integrisana u crnogorskom društvu.
"Obrazovanje se prepozanje kao jedini održivi način za izlazak iz siromaštva i otklon od negativnih tradicionalističkih pojava“, rekla je Pepić.
Ona je kazala da uključivanje u obrazovanje spada u jedinstvenu priliku da se spriječi diskriminacija i kršenje osnovnih ljudskih prava i sloboda.
"Sigurna sam da ćemo jedino tako doprinijeti da predstavnika i predstavnica romske i egipćanske manjine ima mnogo više u javnom i političkom životu“, poručila je Pepić.
Direktorica CŽP-a, Maja Raičević kazala je da je vizuelni identitet ovogodišnjeg marša inspirisan radom i djelom umjetnice Vide Jocić, koja je je bila učesnica Narodno-oslobodilačke borbe i radom sublimirala iskustva svih žena sa kojima je dijelila borbu i zatočeništvo.
"Mi treba pažljivo da čuvamo i ne zaboravimo ono što su one za nas uradile i da budemo svjesne da stečena prava nijesu garantovana i da ćemo za njih morati da se borimo iz godine na godinu, pa i na ovaj način“, saopštila je Raičević.
Galerija
( MINA )