Godišnjica ubistva Kašogija

Godinu dana poslije ubistva saudijskog novinara i kritičara režima u Rijadu Džamala Kašogija niko nije odgovarao za jeziv zločin u saudijskom konzulatu u Istanbulu, suđenje optuženima u Saudijskoj Arabiji odvija se u tajnosti, a saudijski prestolonasljednik Mohamed bin Salman pokušava da se vrati na svjetsku pozornicu nakon skandala koji je umrljao njegovu reputaciju reformatora i modernizatora, pišu svjetski mediji, prenosi Radio slobodna Evropa.

Kašogi je nekada bio deo saudijskog establišmenta i urednik provladinog lista, ali je postepeno pao u nemilost vlasti, da bi mu do 2017. bilo zabranjeno da piše u Saudijskoj Arabiji, ukazuje BBC.

Poslije toga je otišao u SAD gdje je počeo da piše oštre kolumne s kritikama politike Rijada i Bin Salmana. Kada je prošle godine 28. septembra došao u saudijski konzulat u Istanbulu da traži dokumenta neophodna za vjenčanje, Saudijcima se ukazala priliku da "urade nešto" s Kašogijem, ističe BBC.

Poslije prvog dolaska Kašogija u konzulat turska obavještajna služba je zabilježila telefonske razgovore između konzulata i Rijada u kojima je on označen kao tražena osoba, navodi BBC koji je razgovarao sa dvije osobe koje su slušale snimke.

Vjeruje se da je u prvom razgovoru obaviješten moćan saradnik princa - Saud al-Kahtani koji je već optuživan za učešće u pritvaranju i mučenju disidenata u Saudijskoj Arabiji. Sam Kašogi je u svojim tekstovima optužio Al-Kahtanija da vodi "crnu listu" za prestolonasljednika.

Kašogi je pozvan 2. oktobra da dođe u konzulat po papire i tada se na snimcima mogao čuti forenzički patolog koji je navodno kasnije raskomadao tijelo žrtve. Iz njegovih riječi se moglo saznati da je znao šta se od njega očekivalo, rekla je britanska pravnica Helena Kenedi koja je bila u timu specijalne izvjestiteljke UN. "Moglo se čuti kako se smiju… Čekali su tamo znajući da će taj čovjek ući i da će biti ubijen i isiječen".

Kada je Kašogi došao u konzulat rečeno mu je da postoji potjernica Interpola za njegovo hapšenje i da se mora vratiti u Saudijsku Arabiju, navodi BBC.

"Postoji trenutak kada se može čuti kako Kašogi od čovjeka koji je samouvjerena osoba, ide ka osjećanju straha – povećanje nervoze, povećanje užasa – i onda saznanja da će se dogoditi nešto fatalno", rekla je Kenedi.

Ona je navela da se na snimcima ne može čuti zvuk koji bi povezala s hirurškom testerom za kosti kojom je navodno raskomadano tijelo novinara, ali da se moglo čuti tiho brujanje. Turski obavještajni zvaničnici, ističe BBC, vjeruju da je to zvuk testere.

Izvjetiteljka UN Anjes Kalamar je Savjetu UN za ljudska prava podnijela izvještaj o ubistvu 2. oktobra u konzulatu s, kako podvlači BBC, odlučnim zaključkom.

"Ne postoje naznake po međunarodnom pravu da bi ovaj zločin mogao da se klasifikuje ni na koji drugi način osim kao državno ubistvo".

Jedanaest osumnjičenih Saudijaca je na suđenju u tajnovitom postupku, ali je tek nekoliko saslušanja održano, ističe Rojters, dok Vašington post navodi da Saudijska Arabija nije objavila ni imena optuženih. Do njihovih imena je došla Kalamar, ali među njima nije Al-Kahtani, bivši bliski saradnik Mohameda koji je optužen za planiranje operacije ubistva.

Izvještaj UN tvrdi da Saudijska Arabija snosi odgovornost za ubistvo i da treba istražiti moguću ulogu princa Mohameda. Kongres SAD je naveo da vjeruje da je prestolonasljednik "odgovoran za ubistvo" u operaciji u kojoj su učestovali agenti koji su mu direktno podređeni.

Princ Mohamed, međutim, rekao je za televiziju CBS da kao lider zemlje preuzima "punu odgovornost" za jezivo ubistvo Kašogija, ali je negirao da je on to naložio, navodi agencija Asošiejted pres.

Izvještaj UN tvrdi da Saudijska Arabija snosi odgovornost za ubistvo i da treba istražiti moguću ulogu princa Mohameda. Kongres SAD je naveo da vjeruje da je prestolonasljednik "odgovoran za ubistvo" u operaciji u kojoj su učestovali agenti koji su mu direktno podređeni. Princ Mohamed, međutim, rekao je za televiziju CBS da je nemoguće da zna šta svakodnevno radi tri miliona ljudi koji rade za saudijsku vladu.

Godinu dana poslije ubistva Kašogija, Saudijska Arabija pokušava da se vrati na globalnu pozornicu, ali ju je kriza oslabila i podrila ambiciozne reforme koje je pokrenuo njen de fakto lider, prenosi agencija Frans pres ocjene analitičara.

Bin Salman je kao modernizator konzervativne kraljevine uživao poštovanje globalnih lidera i poslovnih džinova, ali je, ističe AFP, poslije zločina postao parija, dok je ubistvo bacilo sjenku na njegove reforme, stavljajući ljudska prava u njegovoj zemlji pod mikroskop, ali i iskušavajući stara savezništva sa zapadnim silama.

Princ je od tada pokušao da poboljša svoju umrljanu reputaciju, pokrećući PR kampanje da opet pridobije strane investicije dok ubrzava, kako analitičari nazivaju, "naginjanje ka istoku", ka manje kritičnim saveznicima poput Kine i Indije. To je, međutim, imalo ograničen uspjeh, ističe AFP.

Otkrića izvjestiteljke UN Anjes Kalamar i transkripti razgovora u konzulatu povećali su pritisak na zapadne saveznike da suspenduju prodaju oružja kraljevini, što je udarac za Rijad usred povećanih tenzija s Iranom, ocjenjuje AFP.

Ubistvo Kašogija je povećalo rizik po reputaciju zapadnih firmi koje posluju sa Saudijskom Arabijom, čak i pošto globalni bankari i direktori opet prisustvuju atraktivnim investicionim konferencijama, ističe francuska agencija.

Skandal je takođe omeo bin Salmanove ekonomske reforme koje treba da smanje zavisnost Saudijske Arabije od naftnih prihoda i povećaju investicije u privatnom sektoru. Između ostalog odložen je planirani izlazak na berzu saudijskog naftnog džina Aramka.

S druge strane, ocjenjuje Vašington post, princ Mohamed se vratio na svjetsku pozornicu, što je pokazao ljetošnji skup Grupe 20 u Japanu gdje se saudijski prestolonasljednik smijao i rukovao sa svjetskim liderima.

To, kako ističe Vašington post, ne bi bilo moguće bez podrške predsjednika SAD Donalda Trampa. Za Trampa se vrijednost odnosa svodi na dolare, dodaje list, navodeći da predsjednik SAD nije uljepšavao jezivu prirodu ubistva novinara, ali je više puta opisao Bliski istok kao "opako" mjesto, opravdavajući Kašogijevo ubistvo kao nesrećan događaj zbog kojeg ne vrijedi odustati od unosnog tržišta.

Mada je kratkoročno Mohamed izgleda spreman da se vrati na svjetsku scenu, dugoročni izgledi za Saudijsku Arabiju su klimaviji, ocjenjuje Vašington post. Sjećanje na Kašogija nije izblijedjelo – njegovo ubistvo ostaje poziv aktivistima za ljudska prava, dok njegova priča i dalje fascinira novinare i filmske stvaraoce. Tramp možda želi da zaboravi na Kašogija, ali ne i svijet, zaključuje list u kojem je Kašogi pisao kolumne.

( Agencija BETA )