U državnoj kasi sad fali 450 miliona eura

Predlog rebalansa ovogodišnjeg budžeta, koji je Vlada najavila kao “krunu uspješno završene prve faze napornog posla u stabilizaciji javnih finansija”, koštaće crnogorske građane dodatnih 144 miliona eura.

Važećim zakonom je bilo planirano da se Vlada za potrebe otplate duga, finansiranje budžeta i stvaranje rezerve može zadužiti do 296 miliona eura, a sada se ta cifra povećava na 440 miliona eura, što je razlika od 144 miliona eura.

Ta važna činjenica da se građanima “iz džepa može uzeti” dodatnih 144 miliona eura prećutana je u Vladinom saopštenju nakon sjednice kada je usvojen predlog rebalansa, kao i u video-poruci koja je medijima dostavljena, a koje sadrže obraćanje potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem Milutina Simovića i ministra finansija Darka Radunovića.

"Vlada se u 2018. godini, za potrebe obezbjeđivanja nedostajućih sredstava za finansiranje budžeta, može zadužiti za iznos do 296.000.000,00 eura, za sljedeće potrebe: za otplatu duga i obaveza iz prethodnog perioda, potrebe finansiranje kapitalnog budžeta u iznosu do 106.000.000,00 eura i za potrebe izgradnje auto-puta Bar - Boljare, u iznosu do 190.000.000,00 eura” član je 11 važećeg zakona o budžetu.

Isti član je predlogom rebalansom (član 5) promijenjen tako da sada glasi ”Vlada se u 2018. godini za potrebe obezbjeđivanja nedostajućih sredstava za finansiranje budžeta, otplate duga i stvaranje rezerve može zadužiti u iznosu od 440 miliona eura za sljedeće potrebe: za finansiranje budžeta, otplatu duga i stvaranje rezerve u iznosu od 250 miliona i za potrebe izgradnje autoputa 190 miliona eura”.

Ukupni nedostajući novac u 2017. godini je bio oko 455 miliona eura, a kada je usvajan ovogodišnji budžet Vlada se pohvalila kako će smanjiti nivo zaduženja u 2018. godini na 296 miliona, jer će nastaviti da primjenjuje mjere iz sanacionog plana. Te mjere uključuju od 1. januara 2018. godine povećanje opšte stope poreza na dodatu vrijednost sa 19 na 21 odsto, novo povećanje akciza na cigarete i mineralna ulja, smanjenje plata u javnom sektoru...

Predlog rebalansa pokazuje da sve to nije bilo dovoljno, pa će nas “krpljenje rupa u budžetu” koštati isto kao i u prošloj godini.

Predlogom rebalansom je Vlada povećala i za 100 miliona planirani iznos za emisiju euroobeznica koje bi se koristile za refinansiranje postojećeg duga, pa će to zaduženje ( emisija obveznica) biti 500 miliona eura umjesto prvobitno planiranih 400 miliona eura.

"Izaći ćemo na strano tržište i pokušati da realizujemo eurobondove do nivoa od 500 miliona eura. Iskustvo koje smo imali sa ovom prvom tranšom, uz pomoć garancije Svjetske banke , bilo je da smo dobili ročnost od 12 godina, grejs period od četiri godine, dok je kamata bila šestomjesečni euribor uvećan za 2,95”, kazao je juče Radunović novinarima na potpisivanju ugovora o zajmu za realizaciju projekta Institucionalnog razvoja i jačanja poljoprivrede u Crnoj Gori - MIDAS 2.

Ministar je rekao da Crna Gora sada neće imati te uslove povoljnije, ali svakako značajno povoljnije od ranijih.

"Očekujem da bi trebalo da imamo kamatu od 3,25 do 3,5 odsto, odnosno to bi značilo neku uštedu od oko 1,5 odsto, što je na 500 miliona značajno”, rekao je Radunović, dodajući da ta ušteda kroz novu emisiju može biti 30 do 40 miliona.

Predlogom reabalansom je definisano da da se obezbijedi 70 miliona eura za otkup akcija koji italijanski partner A2A ima u Elektroprivredi Crne Gore (EPCG).

Vlada ukupno treba da obezbijedi 250 miliona eura da bi isplatila italijanske partnere i planirano je bilo da se ta suma isplati u sedam godišnjih rata.

Predlogom rebalansa je precizirano ime kreditora od kojeg je obezbijeđeno 30 miliona eura za nabavku helikoptera za potrebe Ministarstva odbrane. U pitanju je Agencija za razvoj izvoza Kanada sa kojim je taj Vladin resor krajem januara potpisao ugovor.

Netransparentni rad Vlade i odbora za ekonomiju i budžet

Novinari nijesu imali priliku da nakon sjednice Vlade na kojoj je usvojen rebalans u Vladinom pres centru čuju izjave Simovića i Radunovića i da im postave pitanja. Na taj način je nastavljena praksa da se uskraćuju pitanja na krupne teme, poput životnog standarda građana. U prethodnom periodu su se dešavale slične situacije.

Skupštinski odbor za ekonomiju, finansije i budžet je juče ujutro rano razmotrio, bez prisustva medija, predlog rebalans budžeta, pa se nameće pitanje kada je taj dokumet stigao u parlament budući da je sjednica Vlade završena predveče.

Informacija o održavanju sjednice odbora pojavila se na zvaničnom sajtu parlamenta neposredno pred njen početak, umjesto uobičajene prakse da se informacije o zakazivanju stavljaju na sajt i po nekoliko dana ranije.

Na plenumu je predlog rebalansa predviđen za 19. mart.

Rast duga prezadužene države

Nezavisni poslanik i predsjednik skupštinskog odbora za ekonomiju u prethodnom sazivu Aleksandar Damjanović za “Vijesti” je kazao da činjenica da Vlada nakon svega dva mjeseca od donošenja ovogodi šnjeg budžeta radi njegov rebalans govori o lutanjima izvršne vlasti u oblasti javnih finansija.

"I očigleno o neuspjehu pregovora o modelu izlaska A2A iz EPCG, s obzirom na činjenicu da u tekućem budžetu nije planirano bilo 70 miliona eura na što sam ukazao prilikom rasprave u budžetu. Evo, nakon dva-tri mjeseca sa pokazalo da se taj novac planira i da će se akcije otkupljivati novcem svih građana”, rekao je Damjanović.

Kako je dodao, u predlogu rebalansa imamo dupliranje iznosa mogućeg zaduženja za potrebe budžeta za nekih 144 miliona više nego sto je predviđeno što dovoljno govori da je Vlada svjesna da politikom koju vodi ne može da odgovori potrebama tokom tekuće godine i da je na pomolu još jedan rast zaduženja, ionako prezadužene Crne Gore.

"Kad se sve ovo dovede u vezu, to dovoljno govori o samom načinu rebalansa, a ostaje kao providan alibi da se rebalans pravda rastom prihoda i rastom ekonomske politike. To, iako svi znamo da je ključni uzrok povećanje poreskih i akciznih nameta koje plaća najveći dio građana koji imaju ispod prosjeka primanja”, rekao je Damjanović.

( Marija Mirjačić )