Sajam audio uređaja, opreme i nosača zvuka: Osvješćivanje u eri obezvređivanja muzike
U pitanju je treće izdanje sajma koji svake godine raste i po ideji organizatora mijenja lokaciju, a ove će imati dvadeset izlagača, među kojima su i zastupnici određenih brendova i gosti iz Srbije
Gramofonske ploče i stariji audio uređaji sve su popularniji globalno, a da ovaj trend nije zaobišao ni Crnu Goru pokazuje primjer Sajma audio uređaja, opreme i nosača zvuka koji će se sa početkom od 10 sati održati danas i sjutra u tržnom centru Delta City u Podgorici.
U pitanju je treće izdanje sajma koji svake godine raste i po ideji organizatora mijenja lokaciju, a ove će imati dvadeset izlagača, među kojima su i zastupnici određenih brendova i gosti iz Srbije. Iz NVU Gramofonske ploče Crna Gora sa entuzijazmom poručuju da su sazreli u prethodnom periodu, te da će od ovog izdanja, pa nadalje događaj iza kojeg stoje imati sve bolju ponudu i organizaciju u pokušaju da sustigne svoje pandane iz zemalja regiona.
“Vjerujem da ćemo ukupno imati bar jedno sedam hiljada ploča u ponudi. Samo iz naše organizacije ćemo izložiti minimum 800 njih”, otkriva Damir Murseljević za “Vijesti”.
100 eura biće naskuplja ploča koja će se nuditi na Sajmu audio uređaja i nosača zvuka, a od crnogorskih izvođača najtraženija su izdanja Makadama, Katapulta, Perpera, Ramba Amadeusa, Miladina Šobića
Njegov kolega iz pomenute NVU Boris Burić dodaje da će posjetioce dočekati i sjajna postavka vintidž uređaja, izvanredan izbor gramofona, magnetofona, pojačala i drugih.
“Imaćemo i izložbu grafomonskih ploča, gdje ćemo predstaviti ne najkomercijalnija ili najprodavanija, već grafički najbolja idejna rješenja omota”, kaže on.
Sajam neće proći ni bez neizbježne velike berze ploča, koju organizatori priređuju i van ovog događaja pet, šest puta godišnje i putem kojih ostvaruju kontakte sa kolekcionarima iz Crne Gore i okruženja.
“Non stop smo u komunikaciji sa ljudima iz regiona, nalazimo se na berzama, tako da je povezanost sve jača. U kontaktu smo i sa ljudima putem društvenih mreža, tako smo zapravo i shvatili da ovo što radimo ima smisla, da postoji potražnja”, ističe Murseljević.
“Recimo, na sajmu će se pojaviti jedna porodica iz Temerina, kod koje sam vidio oko sedam, osam, možda i deset hiljada ploča”, dodaje Burić kojem je to dokaz da u okruženju postoje ozbiljni kolekcionari.
Ima ih i u Crnoj Gori, organizatori Sajma ocjenjuju da postoji dvadeset kolekcionara ploča za koje oni znaju, a ko zna koliko da ih ne znaju.
“Znamo najviše ljude oko Podgorice, a svako malo nam se javi neko i kaže: imam ja kod mene nekih 300 komada, ne znam u kakvom su stanju”, priča Murseljević.
Na društvenim mrežama najviše se javljaju mlađi, ali on kaže da je demografija ljubitelja ploča široka i da su prethodna izdanja Sajma posjećivali i 60-godišnjaci tražeći izdanja starih rok bendova.
Murseljević smatra da nije u pitanju prolazni trend. Globalno, prodaja vinila raste, a CD-ova drastično opada i on kaže da je to normalno.
“Ploča jeste najskuplja, ali i najbolja. Moraš da se ophodiš prema njoj tako da je ne nagrdiš što joj daje dodatnu vrijednost, jer se stvara određeni odnos sa njom, držiš to u rukama. Mislim da je taj trend značajno osvješćivanje u eri obezvređivanja muzike. To jeste sad negdje i moda, ali nije slučajno. Naravno, svako će u tome da vidi nešto svoje, jer ne možemo svi da imamo i vrhunske uređaje i ploče koje su dobro očuvane. Ali se ljudi trude, jer im je stalo do toga da drže u rukama ploču koja obezbjeđuje i bolji zvuk, ali i ljepšu estetiku i način za najkvalitetnije konzumiranje muzike”, uvjeren je on.
Na pitanje koliko je teško doći do ploča crnogorskih izvođača, Burić odgovara da nije lako naći dobro očuvana izdanja ni zvijezda kao što je Zdravko Čolić.
“Od starijih izdanja traži se Makadam, Katapult, Perper, Rambo Amadeus, Šobić ubjedljivo najviše. Naša ideja je da kad pronađemo takav dobro očuvan album, uredno ga očistimo, sredimo, spakujemo i odložimo da ostane trajno sačuvan kao kvalitetan.
Cilj je da se ta ploča sačuva, da se ne uništava”, dodaje on.
Kad su u pitanju ex Yu izdanja, tražena su ona od grupa kao Katarina II, Haustor, Šarlo Akrobata, Pankrti, Laibach... Te ploče koštaju i po stotinu eura, ali Burić kaže da je cijena rijetko prepreka za prave kolekcionare.
“Oni uvijek žele još bolji primjerak. Ako je nešto rijetko, on želi to da kupi, teži sve boljem i savršenijem. Nekako osjetiš zadovoljstvo i smiriš se tek kad dobiješ to što si želio”, objašnjava on.
Na berzi će se naći ploče u vrijednosti od jednog do sto eura, a biće tu i knjiga i magazina u ponudi, kao i uređaja, mada Burić kaže da su u pitanju kolekcionarski, vrlo skupi primjerci.
U organizaciji događaja kao što Sajam audio uređaja i nosača zvuka presudan je finansijski momenat, ukazuju sagovornici “Vijesti”, pa se zato nadaju da će u budućnosti ostvariti saradnju sa institucijama kulture kako bi se njihov događaj približio recimo onome u Skoplju koji podrazumijeva višednevni program, gostovanja muzičara, kolekcionara i izdavačkih kuća iz više zemalja... Već za narednu godinu najavljuju goste iz BiH, Srbije, Hrvatske, možda i Italije, kako bi privukli što više posjetilaca kojih je na prošlom izdanju već bilo hiljadu. U međuvremenu, svi koji su željni da pomognu i sarađuju mogu udruženje Gramofonske ploče Crna Gora da kontaktiraju na istoimenim stranicama na društvenim mrežama.
( Stefan Strugar )