Birači kaznili Haradinaja, Samoopredjeljenje osvojilo najviše glasova

Prema preliminarnim rezultatima sa 95.88 odsto prebrojanih glasova na prijevremenim parlamentarnim izborima na Kosovo, Samoopredjeljenje je pobjednik sa samo 0.74 odsto glasova više od Demokratskog saveza Kosova.

Samoopredjeljenje je dobilo 197.966 glasova, dok je Demokratski savez Kosova sa 192.300 ili 25.05 odsto glasova.

Prema preliminarnim rezultatima koalicija Socijaldemokratska inicijativa, Alijansa novo Kosovo i Partija pravde nije uspjela da pređe izborni prag od pet odsto, pošto je osvojila 37.786 glasova, odnosno 4.92 odsto.

Srpska lista je osvojila 47.633 glasova ili 6.21 odsto i time dobija svih deset garantovanih mandata koji pripadaju srpskoj zajednici.

Ukupna izlaznost na izborima je bila 800.122, ili 43.22 odsto, od toga važećih glasačkih listića je 766.904 a 39.136 je nevažećih glasačkih listića.

Sinoć, nakon zatvaranja biračkih mjesta, sve veće partije su proglasile pobjedu. Abelard Tahiri iz PDK je kazao da su u partiji „ubijeđeni da su osvojili najviše glasova sa malom razlikom u odnosu na drugoplasiranu stranku“.

Iz Samoopredjeljenja su takođe saopštili da je „uz glasove iz dijaspore pobjednik izbora poznat“ i da je to njihova partija.

Izbori, četvrti nakon što je Kosovo proglasilo nezavisnost 2008. godine sazvani su pošto je premijer Ramuš Haradinaj, iz Alijanse za budućnost Kosova (AAK), u julu podnio ostavku kada je pozvan da se pojavi pred sudom za ratne zločine.

Ukoliko se rezultati izlazne ankete ispostave tačnim, potvrdiće se i predviđanja uoči jučerašnjih izbora koje su pokazale da je javnost bila nezadovoljna učinkom Haradinajeve tročlane koalicije koju su uz AAK sačinjavale PDK i Inicijativa za Kosovo (NISMA).

Koalicija Alijansa za budućnost Kosova i socijaldemokratska stranka (AAK-PSD) je prema izlaznim anketama osvojila oko 10,5 odsto glasova, dok koalicija okupljenja oko NISMA sa osvojenih 4,4 odsto glasova nije prešla cenzus.

Prema rezultatima Centralne izborne komisije odziv na jučerašnjim izborima je bio 44,15 odsto birača.

Sve vodeće partije su u predizbornoj kampanji naglasak stavljale na borbu protiv kriminala i korupocije, međutim nijedna od njih nije ponudila konkretne planove u vezi sa tim kako namjerava da se izbori sa tim problemima.

„Lako je glasati, ali hajde da vidimo šta će naši glasovi donijeti“, kazao je za Rojters taksista Avdi Morina, 46. „Želimo blagostanje i poslove za mlade ljude“, kazao je penzionisani ljekar Muharem Bajrami, nakon što je glasao u Prištini.

Kosovo ima najmlađu populaciju u Evropi, a prosječna starosna dob je 29 godine. Godišnji ekonomski rast u protekloj deceniji je u prosjeku bio četiri odsto, ali Kosovo ostaje siromašna zemlja. Od kako je Priština proglasila nezavisnost od Beograda 2008. više od 200.000 Kosovara je emigriralo i prijavilo se za azil u državama Evropske unije.

Javni sektor je najveći poslodavac u državi, ali se do posla dolazi uglavnom preko političkih veza ili mitom. Evropska unija smatra da je korupcija „rasprostranjena“, a Transparensi internešnal je Kosovo rangirao kao veoma korumpiranu zemlju.

„Ukoliko imate novca, ovdje možete kupiti pravdu, ukoliko imate novca ovdje možete kupiti zdravlje jer idete na privatne klinike. Ja nemam novca. Moj glas je jedino što imam“, kazao je Kendrim Aguši, 32, građevinski radnik koji zarađuje 13 eura dnevno.

Jučerašnje izbore je nadgledalo više od 34.000 nezavisnih posmatrača, uključujući i 100 iz Evropske unije.

„Imali smo manjih incidenata, ali je cijeli proces koliko smo mi mogli da vidimo do sada protekao bez problema“, kazala je Viola fon Kramon, posmatrač iz EU.

Posmatrači iz NVO Demokratija u akciji su kazali da su registrovali više od 80 slučajeva građana koji su fotografisali svoje biračke listiće nakon glasanja.

Na Kosovu je registrovano 1,93 miliona birača. Prema podacima Državne izborne komisije, među glasačima je i između 700 i 800 hiljada Kosovara koji žive u inostranstvu, uglavnom u Njemačkoj i Švajcarskoj, a koji imaju pravo glasa. Međutim, pojedini građani su se žalili da su na biračkim spiskovima njihovi davno preminuli srodnici.

Sjedinjene Države i Evropska unija tenzije između Beograda i Prištine smatraju najvećom prijetnjom za regionalnu stabilnost i zalažu se za normalizaciju odnosa.

Pregovori između Srbije i Kosova su iznenada prekinuti prije godinu dana kada je odlazeća vlada nametnula takse od 100 odsto na uvoz robe proizvedene u Srbiji. Većina partija, ali ne sve, saopštila je da će ukinuti takse ali da će uvesti recipročne mjere protiv Srbije.

U čevrtak, predsjednik SAD Donald Tramp imenovao je Ričarda Grenela, američkog ambasadora u Njemačkoj, za specijalnog izaslanika kako bi pokušao da pokrene razgovore između Beograda i Prištine.

Prošle godine, predsjednik Kosova Hašim Tači i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić su nagovijestili da bi mogli pristati na razmjenu teritorija u okviru rješenja, ali su se suočili sa snažnim protivljenjem kod kuće i u inostranstvu.

( Agencija BETA, Nada Bogetić )