ASK odbio da pokrene postupak protiv Boškovića: Zakon ne važi kad stranci plaćaju
U posljednjem redovnom godišnjem imovinskom kartonu, Bošković je prijavio da je prošle godine kao potpredsjednik IO EHF prihodovao 25.000 eura, a kao član IO IHF nešto više od 8.700 eura
Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) odbila je zahtjev “Instituta alternativa” za pokretanje postupka protiv ministra odbrane Predraga Boškovića, zbog sumnje da je, kao funkcioner međunarodnih rukometnih organizacija, nezakonito prihodovao najmanje 62 hiljade eura.
Institucija na čijem čelu je Sreten Radonjić odbacila je zahtjev kao neosnovan jer, kako tvrde, Zakon o sprečavanju korupcije se ne primjenjuje na međunarodna tijela.
Zbog takvog rješenja, iz Instituta su najavili da će podnijeti tužbu Upravnom sudu, ali i zatražiti od Savjeta Agencije da se upozna sa slučajem i zatraži od Radonjića da otvori postupak u skladu sa Zakonom.
Iz Instituta su poručili da smatraju da je ministar u posljednje tri godine nezakonito prihodovao novac kao potpredsjednik Izvršnog odbora Evropske rukometne federacije (EHF) i član Izvršnog odbora Svjetske rukometne federacije (IHF).
Članom 12 Zakona o sprječavanju korupcije propisano je da javni funkcioner može biti predsjednik ili član organa upravljanja i nadzornog organa naučnih, nastavnih, kulturnih, umjetničkih, humanitarnih, sportskih udruženja, ako posebnim propisom nije drukčije određeno. Precizirano je da po osnovu članstva u organima upravljanja ili nadzornim organima, ne može ostvariti prihod, ili drugu naknadu.
U posljednjem redovnom godišnjem imovinskom kartonu, Bošković je prijavio da je prošle godine kao potpredsjednik IO EHF prihodovao 25.000 eura, a kao član IO IHF nešto više od 8.700 eura.
Iz Instituta su ocijenili da pomenuta zakonska norma ne dozvoljava različita tumačenja i da je nesumnjivo da Zakon ne pravi razliku između domaćih, inostranih i međunarodnih sportskih udruženja.
Međutim, u rješenju koje potpisuje pomoćnik direktora ASK Savo Milašinović upravo to je bio razlog da se odbije zahtjev Instituta.
"EHF je upravno tijelo koje kontroliše rukometne saveze država Evrope, i dio je IHF-a, dok je IHF administrativni i kontrolni organ međunarodnog rukometa. Dakle, u pitanju su međunarodna tijela na koja se odnosi i ne primjenjuje citirani član 12 Zakona", piše u obrazloženju.
Milašinović navodi i da je IHF neprofitno udruženje čije je sjedište u Bazelu i da ono podliježe švajcarskom zakonodavstvu.
Čelnik "Instituta alternativa" Stevo Muk kazao je da ostaje nejasno kako je ASK izvela konačan zaključak da se odredbe člana 12 ne odnose na tu organizaciju, jer u njima nije naveden nijedan izuzetak koji bi se odnosio na stranu, međunarodnu, neprofitnu organizaciju.
"Ukoliko bi pravni stav Agencije bio zakonit i opravdan, bila bi to pouka javnim funkcionerima da kroz osnivanje neprofitnih udruženja sa sjedištem van Crne Gore mogu ostvariti dodatne prihode protivno odredbama Zakona, a da povodom takvog kršenja zakona Agencija neće otvarati postupak za provjeru sukoba interesa i kršenja zakona”, upozorio je Muk.
Dodao je da je slučaj ministra "čist kao suza", a postupanje ASK "očigledno nezakonito i predstavlja nastavak zaštite javnih funkcionera vlasti".
Navodi da je ASK donijela rješenje o odbijanju prijave, iako je po Zakonu mogla to da uradi samo u slučaju da je neuredna.
Pojasnio je da bi u tom slučaju bila obavezna da pozove podnosioca prijave da je dopuni, odnosno uredi, što ASK nije uradila.
S druge strane, iz sadržaja rješenja je jasno da se Agencija upustila u ocjenu činjenica odnosno u meritum pravnog pitanja, ocijenio je Muk.
"Očigledno je da se Agencija neposredno upoznala sa internim aktima EHF (zašto je ukoliko je postupala profesionalno morala službeno prevesti akte sa zvaničnih jezika zemlje sjedišta na službeni jezik u upotrebi u Crnoj Gori, utvrditi pravnom analizom značenje relevantnih odredbi kao i upoznati se sa pozitivnim zakonodavstvom Švajcarske (npr. Građanskim zakonikom koji navodi u rješenju). Iz ovoga je jasno da se Agencija upustila u procjenu činjenica u vezi sa predmetnom prijavom, a da nije otvorila postupak u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije. Ovakvo postupanje niti je u skladu sa Zakonom, niti ima uporište u Zakonu o upravnom postupku”, kazao je Muk.
Kad se već upustila u prikupljanje podataka i činjenica od značaja za odlučivanje, ASK je, ističe Muk, morala formalno otvoriti postupak i pozvati Boškovića da se izjasni, što je "možda i uradila, ali o tome nema podataka u rješenju".
( Miloš Rudović )