Albin Kurti: Mi i Albanci smo jedna nacija sa dvije države

Albin Kurti je pobednik na parlamentarnim izborima na Kosovu. U intervjuu za FAZ on priča o korupciji, glasu koji Kosovo bije u svetu, korištenju suzavca i svojoj ljubavi prema albanskoj zastavi.

FAZ: Gospodine Kurti, na Kosovu se ni jedno bitnije političko pitanje ne rješava bez saglasnosti USA. Ali bivši američki ambasador na Kosovu, Kristofer Del, nije htio da sa Vama ni riječ prozbori, kao ni ostale diplomate Vašingtona u Prištini. Da li sa sadašnjim američkim amabsadorom Filipom Kosnetom imate bolje odnose?

Albin Kurti (AK): Ambasadora Dela sam sreo jedanput - imali smo nesuglasicu oko Bechtel-Enka autoputa Priština-Tirana, koji je bio tri puta skuplji nego što je bila tržišna cijena. On se tada bio veoma zauzeo za ovakav projekat autoputa: sada radi u Africi za upravo ovu firmu. A što se tiče ambasadora Kosneta: sreo sam ga već tri puta.

FAZ: Da li Vas onda Amerikanci sad manje kritički posmatraju nego ranije?

A.K.: Davno je to bilo kad je ambasador Del 2012 otišao sa Kosova. Ambasador Kosnet veoma snažno nastupa protiv korupcije i nepotizma a i zalaže se za pravnu državu. Što se poklapa sa prioritetima moje partije „Samooprijedeljenje“.

FAZ: Ambasada USA u Prištini je u prošlosti uvek bila ključni faktor pri stvaranju kosovskih vlada....

A.K.: To je bilo tako, ali u poslednje vrijeme su naši vladini političari dokazali da mogu čak i dobre odnose Kosova sa USA da ruiniraju, samo da bi spasili svoju korumpiranu politiku. Kad se radi o njihovim parama i njihovom bogastvu, onda su čak i Americi neposlušni. Koje iznenadjenje....

FAZ: Ali Vi, čini se, makar u jednom pitanju podržavate nedavno demisioniranog premijera Kosova, Ramuša Haradinaja, naime u kaznenim carinama na uvoz iz Srbije, koje je on uveo.

A.K.: Ja se stvarno ne zalažem za ukidanje tih carina, ali više mi se dojmi politika totalnog reciprociteta. Srbija, npr., ne priznaje naše auto-tablice a ni proizvode na kojima piše „Made in Kosova“. Što je apsurdno – pa dok god proizvodi sa našom oznakom porijekla ne budu odobreni u Srbiji ne trebaju se ni na Kosovu prodavati proizvodi sa oznakom porijekla iz Srbije. Kako god da bilo: ove carine su imale jednan dobar sporedni efekat, koji nikakve veze nema sa privredom: one su doprinjele da se očajna ideja razmjena teritorija između Srbije i Kosova makne sa stola.

FAZ: Vi Kosovo opisujete kao „kidnapovanu državu“ koju su pod svoje kandže zgrabili bivši komandanti OVK: predsjednik države Hašim Tači kao i ex-premijer Ramuš Haradinaj. Obećali ste da ćete dokrajčiti ovo kidnapovanje. Kako to nameravate da uradite ?

A.K.: Državno tužilaštvo, policija, uopše kompletno pravosuđe kao i tajne službe, a i pojedine firme, su upletene u ovo kidnapovanje države. Ja sam voljan da suzbijem organizovani kriminal i korupciju na vrhu a takođe sam voljan da razbijem monopole oligaraha na Kosovu. Da bi smo u tome uspjeli, potrebna nam je pomoć međunarodne zajednice.

FAZ: Ako stvarno postanete premijer Kosova, morate ipak nekako, makar do 2021. kad mu ističe mandat, da sarađujete sa predsjednikom države Hašimom Tačijem. A on Vas opisuje kao glavnog krivca za kidnapovanje kosovske države. To će onda biti poteška kohabitacija.

A.K.: Sasvim sigurno neće biti jednostavno. Najbolje bi bilo kad bi gospodin Tači podnio ostavku i povukao se iz politike. Taj predsjednik je debatom o razmjeni teritorija ruinirao ugled naše države. Poslije oslobođenja od srpske okupacije 1999 godine, proglašenja nezavisnosti 2008 potrebna nam je sada treća cezura, kojom bi smo korumpirane političare, poput Tačija, odstranili iz javnog života ove zemlje.

FAZ: Ali za puno Kosovara su konkretne teme puno bitnije, npr. loše stanje obrazovnog sistema na Kosovu. Šta je tu Vaša ponuda ?

A.K.: Želimo da uvedemo dualni sistem i da naš obrazovni sistem jače usmjerimo ka potrebama privrede, onako kako to rade u Njemačkoj i Švajcarskoj.

FAZ: Da Kosovo nema previše akademaca?

A.K.: Znate, imamo 6.000 advokata, od kojih je većina nema posla. Nezaposlenost je veća od 50%. A od onih koji rade u privatnom sektoru samo četvrtina ima stalno zaposlenje. Puno mladih ljudi napušta zemlju zbog niskih plata, koje u javnom sektoru iznose prosječno nešto više od 500 eura, a u privatnom oko 350. Ljudi normalno pokušavaju da dobiju posao u državnoj službi: jer žele sigurnost – ali onda plate ne bi trebale da tu budu veće nego u privatnom sektoru.

FAZ: Godine 2010 u prvom partijskom programu „Samoopredjeljenja“ između ostalog piše da treba ukinuti sadašnju državnu zastavu Kosova i zamjeniti je nacionalnom zastavom Albanije. Je li to i dalje Vaš cilj?

A.K.: Mi smo bili zgranuti što pitanje izgleda zastave Kosova nije bilo predmet referenduma. Ali od 2011, kao predsjednik spoljnopolitičkog komiteta u parlamentu, sam ovu zastavu Kosova prihvatio. No ipak, u našem pokretu želimo da zadržimo i nacionalnu zastavu Albanaca. Jednog dana bi smo možda trebali pokrenuti debatu o zamjeni zastave – ali to stvarno nije moj prioritet. Sada moramo da, za početak, spasimo ovu kidnapovanu državu.

FAZ: Čini se da su uspjesi nacionalnog fudbalskog tima Kosova pomogli i većem ugledu kosovske zastave....

A.K:: Tačno, a na toj zastavi je Sjever Kosova i dalje dio naše zemlje, što je pozitivno. Jer, sadašnji predsjednik Kosova je, dopustite, pokušao da odcijepi Sjever od naše zemlje. Ja poštujem i volim kosovsku državu, ali: naš jezik, naša kultura i istorija su ipak albanski, što znači da smo mi jedna nacija sa dvije države.

FAZ: Jedan od starih zahtjeva Vaše partije je održavanje paralelnih referenduma na Kosovu i Albaniji, o ujedinjenju. Jel' to važi i dalje ?

A.K.: Naš ustav nam zabranjuje priključenje nekoj drugoj državi. Što je u suprotnosti sa jednom drugom odredbom istog ustava, u kojoj je Kosovo definisano kao suverena država. Stoga bi smo rado htjeli da imamo pravo na takav referendum. No nećemo stoga započinjati još jedan balkanski rat. Mi želimo da to ostvarimo mirno, demokratski i na ustavan način.

FAZ: U jednom od ranijih progama „Samoopredjeljenja“ se kaže da Kosovo ne treba da ima sopstvene državne sportske ekipe za međunarodna takmičenja nego da treba da ojača nacionalni tim Albanije. Izgleda da to, osobito glede najnovijih uspjeha kosovskog fudbalskog tima, više većinski ne važi....

A.K.: Taj uspeh je sada činjenica, to je tačno.

FAZ: Da li se Kosovo može opisati kao jedna zemlja u kojoj suzavac ne upotrebaljavaju samo protiv opozicije, nego i ona njega?

A.K.: Od puno kanistera sa suzavcem, koje je policija bacila na nas, okvirno desetak nije eksplodiralo. Pa smo ih sakupili i aktivirali u parlamentu, protiv vlade. To je bilo u momentu kad je vlada potpisala ugovor o demarkaciji granica sa Crnom Gorom a i onaj o stvaranju zajednice srpskih opština. I to u sred ljetnje pauze parlamenta, u avgustu 2015. Pod takvim okolnostima smo mi upotrebili suzavac. Kad je iskorišten protiv naših demonstranata, ni za koga to nije bio problem. Kad smo ga mi iskoristili protiv korumpiranih političara, svi su odjednom pričali o tome.

FAZ: Ali, priznaćete, upotreba suzavca u parlamentu je, najblaže rečeno, neuobičajna pojava.

A.K.: Nikad nismo htjeli upotrebiti suzavac, ali u tadašnjoj situaciji je to bilo prosto neophodno. I sem toga, to je prošlost. Ono čemu sada stremimo je striktno pravna država, između ostalog i kroz opštu provjeru svih zaposlenih u pravosuđu, tzv. Vetting-proces. Kao u Albaniji, ali još konsekventnije, jer tamo to već isuviše dugo traje. Ako postanem premijer, neću ja biti najpoznatija osoba javnog života na Kosovu - nego Vrhovni državni tužioc. To vam obećavam.

FAZ: Države poput Francuske, Holandije, djelimično i Njemačka, i dalje tvrde da se Kosovo nije kvalifikovalo za ukidanje viza, da ovdje nedostaju državno-pravne strukture. Šta to onda svedoči o evropskoj državno-pravnoj misiji Eulex, čiji je zadatak bio da ove strukture i izgradi ?

A.K.: Jeste da je postojao cilj izgradnje državno-pravnih struktura, ali prava misija Eulexa je bila kratkoročna politička stabilnost. Pričalo se o pravnoj državi i pravdi, ali u stvari se radilo o kratkoročnoj stabilizaciji političkog sistema. Time što je Kosovu uskraćena vizna liberalizacija nije kažnjena elita ove zemlje nego normalno stanovništvo.

FAZ: Francuski predsjednik Makron i njemačka Savezna kancelarka Merkel su, navodno, dosadašnjem premijeru Haradinaju u Berlinu ponudili da će se zajednički založiti za ukidanje viza ako on ukine kaznene carine protiv Srbije. Dal se može ići i ovim putem ?

A.K.: Za takve uzimala-davala kombinacije na mene neka ne računaju. Radi se o tome da se u ovoj zemlju suzbije korupcija. Da bi se tako svi u EU mogli uveriti da je na Kosovu otvoreno novo poglavlje istorije. Mi smo ispunili svih 96 uslova Evropske Komisije za ukidanje vizne obaveze, ali uprkos tome Kosovo u puno zemalja bije loš glas. Sa time se moramo pozabaviti. Utisak, koji u drugim glavnim gradovima stiču o nama, nije dobar. Stoga, u sopstvenom interesu, moramo da se razračunamo sa organizovanim kriminalom i korupcijom.

FAZ: Da li je korektno „Samoopredjeljenje“, Vašu partiju, nazvati „lijevo-nacionalističkom“ ?

A.K.: Mislim da nije. Mi smo jedna socijaldemokratska partija. Ako kod nas nalaze tragove patriotizma, onda je to pre svega anti-kolonijalni patriotizam. Koji ništa zajedničkog nema sa nacionalizmima, kakve danas često srećemo po EU. Radi se o ravnopravnosti.

Autor: Michael Martens

Prevod: Mirko Vuletić

( Vijesti online )