Izvještaj Svjetske banke: Rast crnogorske ekonomije će usporiti na tri odsto

Rast crnogorske ekonomije će u ovoj godini usporiti na tri odsto, zbog slabljenja krupnih javnih investicija, nakon visoke prošlogodišnje stope od 5,1 odsto, pokazao je izvještaj Svjetske banke (SB).

Viši ekonomista SB, Mark Šifbauer, saopštio je da se u Crnoj Gori, kao i u regionu, očekuje umjeren ekonomski rast, zbog usporavanja investicija.

“Konkretno govoreći, očekuje se da će rast umjereno jačati na tri odsto u ovoj godini, nakon visoke stope rasta od 5,1 odsto u prošloj”, rekao je Šifbauer na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen redovni ekonomski izvještaj SB za Zapadni Balkan pod nazivom Rast neizvjesnosti.

Prema njegovim riječima, Crna Gora, imajući u vidu rast neizvjesnosti, treba da ima oprezan pristup javnim finansijama, ako se uzme u obzir njen ograničeni fiskalni prostor.

Šifbauer je naveo da je visoki ekonomski rast, zabilježen prošle godine, doveo do snažnog povećanja prihoda što je podržalo fiskalnu konsolidaciju.

“Međutim, fiskalna konsolidacija mogla je da postigne i bolje rezultate da je javna potrošnja bila ograničenija. Očekuje se da se usljed fiskalne konsolidacije deficit smanji na 3,2 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini, što je značajan napredak”, ocijenio je Šifbauer.

On je rekao da su se, sa druge strane, javni rashodi malo smanjili, dok su troškovi za zarade i dalje prilično visoki.

“U budućnosti je potrebno kontrolisati javnu potrošnju, kako bi se ostvario dalji napredak fiskalne konsolidacije”, kazao je Šifbauer.

Kada je u pitanju emisija euroobveznica od 500 miliona eura, koje je Crna Gora emitovala prošlog mjeseca, on je ocijenio da je to bila dobra odluka, jer je Vlada iskoristila povoljne uslove na finansijskim tržištima.

“S tim se očekuje da će javni dug ove godine porasti na 78 odsto, dok bi naredne trebalo da se smanji na 71 odsto, nakon čega takođe slijedi njegov pad”, objasnio je Šifbauer.

Kada je u pitanju zaposlenost, on je saopštio da je do juna procenat zaposlenih u Crnoj Gori povećan na 48,3, ali da je i pored toga potreban inkluzivan rast, kako bi što više građana našlo posao.

“U većini zemalja regiona, uključujući Crnu Goru, nezaposlenost je zaključno sa junom pala na istorijski minimum. Međutim, uprkos tim pozitivnim trendovima, više od polovine radno sposobnog stanovništva i dalje nema posao u regionu”, kazao je Šifbauer.

Izgledi za region su, kako je dodao, i dalje umjereno pozitivni za narednu i 2021. godinu, ali su okruženi rastućim neivjesnostima kao i sve težim i rizičnijim spoljnim uslovima.

Ekonomski analitičar, Milan Lakićević, saopštio je da se u Crnoj Gori polako privodi kraju ciklus krupnih javnih investicija, predvođenih auto-putem, što uslovljava slabiji doprinos investicija ekonomskom rastu.

“Kako se bude završavala ta velika investicija to će uslovljavati sporije stope rasta. I u drugim zemljama kapitalne investicije podstiču rast, ali spoljne neizvjesnosti usporavaju jačanje ekonomije u Srbiji i Albaniji”, dodao je Lakićević.

On smatra da su i dalje prisutni veliki rizici, ne samo od trgovinskih ratova koje vode Sjedinjene Američke Države (SAD) i Kina, već i mogućih neizvjesnosti u pogledu trgovinskih odnosa SAD-a i Evropske unije (EU).

“Crna Gora je zbog visokog deficita tekućeg računa i javnog duga izložena tim eksternim rizicima i jedino rješenje je da se nastavi sa fiskalnom konsolidacijom. Neizvjesni izgledi iz spoljnjeg okruženja uslovljavaju da fiskalna konsolidacija i struktirne reforme budu imperativ”, zaključio je Lakićevi

( MINA Business )