Svjetska banka Crnoj Gori predlaže stezanje kaiša
Zbog visokog javnog duga i velikog deficita tekućeg računa, Crna Gora više izložena riziku od drugih država
Ekonomski rast Crne Gore usporiće ove i naredne godine i biće najmanji u regionu. Da bi izbjegla negativne spoljne uticaje Crna Gora mora ostvariti “punu posvećenost fiskalnoj konsolidaciji i strukturnim reformama”, što znači smanjenje fonda zarada u javnom sektoru, racionalizaciju javnih rashoda, kao i “jačanju institucija koje osiguravaju lojalnu tržišnu konkurenciju, kako niko ne bi uživao pogodnosti posebnog tretmana”.
To su glavni zaključci za Crnu Goru iz izvještaja Svjetske banke za zemlje Zapadnog Balkana, pod naslovom “Rast neizvjesnosti”. Ekonomski rast u Crnoj Gori sa prošlogodišnjih 5,1 odsto BDP-a, pašće ove godine na tri odsto, naredne će biti 2,8 odsto, a 2021. godine 2,7 odsto. Najveći rast ove i neredne dvije godine imaće Kosovo i Srbija.
Viši ekonomista Svjetske banke Mark Šifbauer kazao je da se očekuje rast globalne neizvjesnosti, što Crnu Goru, sa visokim javnim dugom od 78 odsto BDP-a i velikim deficitom tekućeg računa, čini veoma izloženom.
“Visok spoljni deficit i zavisnost od spoljnjeg finansiranja čine Crnu Goru naročito osjetljivom na spoljne rizike. Crna Gora, imajući u vidu rast neizvjesnosti, treba da ima oprezan pristup javnim finansijama, ako se uzme u obzir njen ograničeni fiskalni prostor. Fiskalna konsolidacija mogla je da postigne i bolje rezultate da je javna potrošnja bila ograničenija. Očekuje se da se usljed fiskalne konsolidacije deficit smanji na 3,2 odsto BDP-a u ovoj godini, što je značajan napredak. Sa druge strane, javni rashodi su malo smanjeni, dok su troškovi za zarade i dalje prilično visoki. U budućnosti je potrebno kontrolisati javnu potrošnju, kako bi se ostvario dalji napredak fiskalne konsolidacije”, kazao je Šifbauer.
Ekonomski analitičar Milan Lakićević kazao je da se u Crnoj Gori završava velika javna investicija, dionica auto-puta, što je uticalo na slabiji doprinos investicija ekonomskom rastu.
Očekivane niže stope rasta u zemljama EU uticaće, kako je kazao, i na Crnu Goru zbog čega se mora nastaviti sa fiskalnom konsolidacijom i jačanjem privatnog sektora kroz predvidljivost ambijenta i smanjenja dažbina ali i jačanje institucija vladavine prava kako niko ne bi bio privilegovan.
( Goran Kapor )