Premijera nobelovca ne vole svi Etiopljani
Neki su zabrinuti da se Abij previše oslanja na lične inicijative, umjesto da radi preko institucija
Premijer Etiopije Abij Ahmed, koji je juče dobio Nobelovu nagradu za mir za okončanje dvodecenijskog neprijateljstva sa susjednom Eritrejom, mogao bi izazvati snažne reakcije kod kuće.
Tokom sastanka u ministarstvu spoljnih poslova Etiopije u julu, zvaničnike su šokirale objave na društvenim mrežama da je njihov premijer u posjeti Eritreji.
Niko u prostoriji nije bio obaviješten o Abijevom putovanju, drugom otkad je postigao mirovni sporazum prošle godine, piše Rojters.
Iznenadna posjeta je tipična za Abija, za kojeg i pristalice i kritičari kažu da se često oslanja na lične inicijative i harizmu prilikom uvođenja promjena, umjesto da radi preko vladinih institucija, dodaje agencija.
Nebiat Getačev, portparol ministarstva spoljnih poslova, rekao je da se politika dobro koordiniše. On nije potvrdio da li je Abij obavijestio ministarstvo o julskoj posjeti.
"Ipak, Abijev nepredvidivi stil iritira neke Etiopljane“, piše Rojters i dodaje da nije jasno u kojoj mjeri podijeljena vladajuća koalicija podržava njegove reforme i koliko bi one bile trajne bez njega.
Abij je već preživio pokušaj atentata, kada je mitingu prošle godine bačena granata.
"Trajna promjena se ne može napraviti preko „kulta ličnosti“, kaže Komfort Ero, direktorka programa za Afriku u Međunarodnoj kriznoj grupi.
"Nijedna od Abijevih obećanih reformi neće imati čvrste osnove ukoliko ne bude radio preko institucija“, dodala je.
Etiopija je jedna od afričkih privreda sa najbržim rastom.
Međutim, neizvjesnost povodom toga da li je Abij u stanju da sprovede reforme brine i Etiopljane i strane investitore, ističe Rojters.
Neki poznavaoci prilika kažu da ovaj bivši vojni oficir ponekad zaiobilazi ministarstva kako bi izbjegao da se njegove reforme zaglave u birokratiji.
Rojters navodi da te reforme - uključujući ukidanje zabrane za političke partije, oslobađanje zatočenih novinara i procesuiranje zvaničnika optuženih za torturu - privlače velike mase na skupovima.
Neki smatraju da Abij brzim promjenama namjerno pokušava da dovede u nezgodnu situaciju oponente iz prethodne administracije, kojom su dominirali pripadnici etničke grupe Tigrajan.
Abin (43) je iz grupe Oromo, koja je predvodila proteste koji su njegovog prethodnika primorali na ostavku.
Od stupanja na dužnost u aprilu 2018, Abijeva vlada je uhapsila ili smijenila mnoge visoke zvaničnike - uglavnom Tigrajane - zbog korupcije ili kršenja prava.
Jedna od Abijevih najvećih pobjeda bio je mirovni sporazum potpisan u julu prošle godine, kojim je okočan skoro 20-godišnji vojni zastoj sa Eritrejom nakon rata 1998-2000.
Istoričar Asle Sven smatra da je zbog sporazuma koji je postigao, Abij upravo onakav kandidat kakvog je Alfred Nobel predvidio za nagradu.
"Mirovni sporazum je okončao sukob sa Eritrejom, i on je veoma popularan zato što je to obavio i sprovodi reforme na unutrašnjem planu“, rekao je Sven za Rojters.
Najmlađi afrički lider je i dalje suočen sa velikim izazovima. Hadte, 45-godišnji biznismen, rekao je da mu je drago zbog dodjele nagrade, ali da vlada i dalje mora puno toga da učini na poboljašnju uslova života u zemlji od oko sto miliona stanovnika.
"Premijer mora da radi i na unapređenju ekonomije i smanjenju trošova života“, rekao je za Rojters.
Nagrada će biti uručena u Oslu 10. decembra, na godišnjicu smrti švedskog industrijalca Alfreda Nobela, koji je utemeljio nagrade u testamentu 1895. Vrijedna je devet miliona švedskih kruna, što je oko 900 hiljada dolara.
Ovogodišnja nagrada je stota od 1901, kada su Anri Dunan, osnivač Crvenog krsta, i francuski parlamentarac i mirovni aktivista Frederik Pasi podijelili prvu. Nijedna nagrada nije dodijeljena 19 puta, između ostalog tokom dva svjetska rata.
Cilj je da se ohrabri mirovni proces
Odluka Nobelovog komiteta, izgleda, ima za cilj da ohrabri mirovni proces, poput one koju su 1994. podijelili izraelski i palestinski lideri i odlikovanja 1993. za korake ka pomirenju u Južnoj Africi, kaže Dam Smit, čelnik stokholmskog Međunarodnog instituta za mirovna istraživanja.
"Abij Ahmed je sada pred izazovom kod kuće jer se Etiopija mora pozabaviti posljedicama dugoročnog nasilja, uključujući tri miliona raseljenih osoba i potrebu za nastavkom političkog procesa“, kazao je.
Abij je rekao da je "počastvovan" i "oduševljen" priznanjem i pozdravio je "nagradu datu Africi".
"Vjerujem da će drugi afrički lideri misliti da je moguće raditi na procesu izgradnje mira na našem kontinentu. To je nagrada dodijeljena Africi, dodijeljena Etiopiji“, dodao je.
Prema kladionicama, Abij je bio drugi favorit, iza švedske aktivistkinje za klimatske promjene Grete Tunberg.
"Često govorim da vjetrovi nade duvaju sve jače širom Afrike. Premijer Abij Ahmed je jedan od glavnih razloga za to", rekao je generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš.
( Angelina Šofranac )