Optužnica SAD protiv turske banke kazna sa Siriju?
Optužbe protiv Halkbanka proističu iz slučaja koji godinama izaziva trvenje u američkim odnosima sa SAD i Turske
Turska Halkbanka saopštila je danas da optužbe SAD protiv nje predstavljaju eskalaciju sankcija zbog vojnog upada u Siriju, a predsjednik Tajip Erdogan ih je opisao kao „nezakoniti, ružan“ korak.
Američki tužioci su danas optužili tog državnog kreditora za učešće u šemi od više milijardi dolara sa ciljem izbjegavanja američkih sankcija Iranu. Vrijednost akcija Halkbanke danas je opala čak sedam odsto uprkos zabrani takozvane prodaje na kratko, prenio je Rojters.
Optužnica je objavljena dan nakon što su SAD uvele sankcije turskim zvaničnicima, povisili tarife na čelik i stopirali trgovinske pregovore kako bi ubijedile Tursku da zaustavi napade na kurdsku YPG miliciju na sjeveroistoku Sirije.
Optužbe protiv Halkbanka proističu iz slučaja koji godinama izaziva trvenje u američkim odnosima sa SAD i Turske.
U optužnici pred okružnim sudom u Njujorku, navodi se da je druga po veličini turska banka počinila prevaru, pranje novca i druga kršenja sankcija.
Američki tužioci nisu povezali optužbe sa sankcijama zbog Sirije, ali Halkbanka jeste, navodi Rojters.
„Pokrenute su kao dio sankcija koje je našoj zemlji uvela američka vlada u odgovoru na Operaciju izvor mira“, koju je turska armija herojski pokrenula da bi obezbijedila naše granice i uspostavila mir u regionu,“ navedeno je u saopštenju banke.
Halbanka dodaje da nije učestvovala u kršenju sankcija i da je izvan nadležnosti američkog ministarstva pravde jer nema filijale niti zaposlene u Sjedinjenim Državama.
Slučaj protiv Halkbanke proističe iz prethodnog krivičnog postupka koji je objelodanjen 2016. protiv tursko-iranskog trgovca zlatom Reze Zaraba, koji je optužen da je igrao centralnu ulogu u šemi izbjegavanja sankcija.
Mehmet Hakan Atila, bivši zamjenik generalnog menadžera, uhapšen je u Njujorsku naredne godine i kasnije osuđen na 32 mjeseca zatvora. On se vratio u Tursku u julu nakon odsluženja kazne.
Zarab je priznao krivicu i svjedočio je pred američkim tužiocima. On je rekao da je Iran, uz pomoć Halkbanke i zvaničnika turske vlade, uključujući predsjednika, koristio mrežu fiktivnih kompanija i lažnih transakcija u zlatu, hrani i ljekovima da bi izbjegao američke sankcije.
Turska taj slučaj vidio kao političku zavjeru protiv Erdoganove vlade i kaže da je to nastavak domaće istrage za korupciju 2013, za koju Ankara kaže da ju je pokrenula mreža sveštenika Fetulaha Gulena, koji živi u SAD.
Erdogan je novinarima u Ankari rekao da je slučaj Halkbanke „navodno zaključen.
Međutim, sada su preduzeli nezakoniti, ružni korak i ponovo ga otvorili.“
„Vidjećemo kakvu će odluku donijeti pa ćemo odgovoriti u skladu sa time,“ dodao je.
Ofanziva Turske u Siriji bi mogla ugroziti njen ekonomski oporavak nakon prošlogodišnje valutne krize.
Ekonomski analitičar koji je želio da ostane anoniman rekao je Rojtersu da je slučaj Halkbanke „uvijek bio na stolu kao sredstvo za vršenje političkog uticaja“.
( Angelina Šofranac )