Pravosuđe se osmjehuje političarima

Crnogorski pravosudni sistem bi se mogao naći u blokadi ukoliko se ne pokrene politički dijalog o izboru vrhovnog državnog tužioca (VDT), članova Sudskog savjeta i sudija Ustavnog suda, smatraju u opoziciji i civilnom sektoru.

Oni navode da bi se to negativno moglo odraziti i na pregovore sa Evropskom unijom (EU), koja je ranije upozorila da pravosuđe mora pokazati ubjedljivije rezultate. Zbog nepostojanja dvotrećinske podrške u Skupštini Crne Gopre, državno tužilaštvo i Sudski savjet su trenutno u v.d. stanju.

Dina Bajramspahić iz Insitituta Alternativa (IA) upozorava da u v.d. stanju ne smiju biti organi koji imaju presudnu ulogu u zadacima koje je postavila EU.

“V.d. stanje je uvijek stanje nestabilnosti i neizvjesnosti, kada se postavljeni funkcioner “drži na ledu” dok ne se odobrovolje oni koji ga postavljaju. Tu praksu je nužno izbjegavati u cijeloj upravi jer derogira kvalitet rada. To su neregularni uslovi za rad. Umjesto posvećenog rada na predmetima, vrhovni i drugi tužioci i sudije koji se nadaju da bi se njima mogla “osmjehnuti sreća”, nastoje da se nametnu i preporuče političarima koji o ovome imaju presudnu riječ. Sa druge strane, moraju da paze i da ne urade nešto što se političarima ne bi dopalo. Na taj način se pravosuđe politizuje”, navodi Bajramspahić.

Tužilački savjet je prošle nedjelje tijesnom većinom imenovao Ivicu Stankovića za vršioca dužnosti VDT-a, nakon što se niko nije javio na oglas za njegovog nasljednika. Iz Savjeta su tada najavili da će raspisati novi oglas za VDT-a, ali to još nije učinjeno. Za izbor VDT-a, članova Sudskog savjeta i sudija Ustavnog suda potrebna je dvotrećinska podrška poslanika, a ukoliko je nema mora se obezbijediti tropetinska podrška u drugom glasanju.

Zbog odbijanja opozicije da podrži kandidate za članove Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, zbog čega su članovi kojima je istekao mandat nastavili da sjede u Savjetu do izbora novih. To je učinjeno nakon što je Ministarstvo pravde predložilo izmjene zakona kojima je predviđeno da članovi Savjeta budu vršioci dužnosti do proglašenja novog sastava. Bajramspahić ističe da takva situacija može potrajati, jer nema političkog dijaloga o obezbjeđivanju podrške u parlamentu.

“Politički dijalog nije na takvom nivou da se uskoro može doći do jednog zajedničkog imena za poziciju VDT-a. Takva situacija može da potraje i to ne ostavlja dobru sliku o Crnoj Gori. Vlast i opozicija moraju pokazati veću odgovornost i ozbiljnost u pronalaženju lica kojem se nema šta prigovoriti”.

Predsjednik Odbora za antikorupciju Predrag Bulatović smatra da se v.d. stanjem u tužilaštvu i Sudskom savjetu krši Ustav i potvrđuje raspad institucija. On je podsjetio da je za Stankovićev izbor za v.d. prevagnuo glas jednog člana Tužilačkog savjeta koji mu je dao uslovnu podršku.

“Gdje je tu Skupština koja po Ustavu bira VDT-a? Ovaj glas odluke na Tužilačkom savjetu je jači od države i parlamenta. I što je najgore, više niko ne pominje regularni izbor VDT u parlamentu, bar ne dok Stanković ne ode u penziju”, upozorio je poslanik Demokratskog fronta (DF).

Stanković je izabran za v.d. usred afere “Kurir”, nazvane po sekretaru Vrhovnog tužilaštva Nenadu Vujoševiću, preko koga je odbjegli biznismen Duško Knežević, kako sam tvrdi, slao novac Stankoviću da bi opstruirao istrage koje se vode protiv njega. Stanković je demantovao te optužbe i pozvao nadležne da ih ispitaju, dok je specijalni državni tužilac (SDT) Milivoje Katnić kazao da nema ni “udaljenih sumnji” da je VDT korumpiran.

Dok Bulatović ne očekuje da će EU preduzeti mjere zbog blokade pravosudnog sistema, generalni sekretar Socijaldemokratske partije (SDP) Ivan Vujović upozorava da se Crna Gora nalazi u institucionalnoj blokadi zbog neredovnog stanja u Tužilaštvu i Sudskom savjetu. On tvrdi da su oba segmenta pravosudnog sistema ostala bez legitimiteta zbog čega je, kako ističe, povjerenje javnosti u pravosuđe na najnižem nivou.

“Umjesto da glavni akteri u pravosudnom sistemu služe kao primjer ostalima iskazujući adekvatan odnos prema javnoj odgovornosti, baš oni se nalaze u centru kontroverzi. Jasno je da afere u pravosuđu moraju negativno uticati na pregovore u zemlji gdje, po ocjeni EU, glavni problem predstavljaju vladavina prava, korupcija i organizovani kriminal. Posljednji je čas da se vlast uozbilji i da opozicija uzme svoj dio odgovornosti kako bi se zaustavilo stagniranje u pregovorima, kao i negativni trendovi u pravosuđu i u drugim oblastima. To je jedino moguće kroz sveobuhvatni politički dijalog”, tvrdi Vujović.

Poslije sedam godina, afere umjesto napretka

Bajramspahić smatra da blokada pravosuđa neće pogošati stanje u pregovorima sa EZ “jer nema šta da se pogorša”. Ona je upozorila da je stanje u poglavlju 23 već duži period između stagnacije i nazadovanja.

“Vlada već dvije i po godine javno i diplomatskim putevima ubjeđuje Brisel da nam da završna mjerila za poglavlje 23 i 24 i uporno se pretvara da nije suočena sa veoma ozbiljnim neuspjehom. Budući da je prošlo sedam godina od pregovora, pretpostavka bi bila da je pravosuđe danas u mnogo boljem stanju nego ranije. Međutim, upravo tokom ove godine, pravosuđe je potreseno najvećim aferama – VDT se spominje u kontekstu korupcije, predsjednici sudova i sudije se biraju na nezakonit način, sudije i tužioci zarobljeni su Vladinim stanovima, a Ministarstvo pravde maše statistikama bez sadržaja”, istakla je Bajramspahić.

Bulatović: Neustavno ponašanje cementirala VK

Bulatović upozorava da je sa ustavno-pravnog stanovišta najveći problem produžetak mandata članovima Sudskog savjeta. Ističući da je ta odluka suprotna Ustavu, Bulatović je kazao da važna grana vlasti sada funkcioniše van poretka.

“Taj Savjet je, suprotno Ustavu, treći put izabrao istu osobu (Vesnu Medenicu) za predsjednika Vrhovnog suda.Time je zacementirana diktatura predsjednika države i predsjednika Vlade, odnosno vrha Demokratske partije socijalista. To neustavno ponašanje je podržala i osmislila Venecijanska komisija (VK), čime dolazimo do zaključka o višestrukim aršinima u međunarodnoj zajednici o istim pitanjima, a na različitim mjestima. Da je njima i EU bilo do poštovanja Ustava, okupili bi sve političke faktore u Crnoj Gori da razgovaraju i nađu rješenje”, kazao je Bulatović.

Naredne godine nema v.d. stanja, sudije idu u penziju 2021.

Ustavni sud Crne Gore objavio je juče da mu naredne godine ne predstoji v.d. stanje jer dvoje sudija stiče uslove za starosnu penziju. “Vijesti” su prije dva dana objavile da će dvoje sudija Ustavnog suda Crne Gore, Mevlida Muratović i Hamdija Šarkinović, ispuniti uslov za starosnu penziju, te da njihovi nasljednici ne mogu biti izabrani zbog problema sa dvotrećinskom većinom u Skupštini.

“Objavljena informacija nije tačna, te da je izražena zabrinutost za eventualno v.d. stanje u Ustavnom sudu, početkom naredne godine, apsolutno bez osnova,” navode iz Ustavnog suda.

“Smatramo da su iznošenjem ovakvih netačnih informacija povrijeđena osnovna načela Kodeksa novinara Crne Gore, koji između ostalog, propisuju da su novinari u službi javnog interesa, te da je dužnost novinara da poštuju istinu i istrajno tragaju za njom, imajući uvijek u vidu pravo javnosti da zna i ljudsku potrebu za pravičnošću i humanošću. Pravo i obaveza novinara je da štiti povjerljive izvore informacija, ali i da uvijek provjeri motive povjerljivog izvora prije nego mu obeća anonimnost i zaštitu. U duhu ovog načela Kodeksa predlažemo Vam da ubuduće, kada pišete o Ustavnom sudu, prethodno kontaktirate Službu Ustavnog suda, kako bi informacije koje iznosite u javnost bile tačne, i time preduprijedite eventualnu mogućnost iznošenja netačnih i neprovjerenih informacija,” navodi se u reagovanju US.

“Vijestima” je iz US ranije rečeno da Muratović i Šarkinović stiču uslove za penziju i da u tom sudu postoji zabrinutost zbog mogućeg v.d. stanja jer nije Ustavom i Zakonom o US propisano da nakon toga oni mogu biti v.d. Dvoje sudija u penziju idu međutim tek 2021, pojašnjeno je juče “Vijestima “ u US. To znači da bi v.d stanje, moglo da sačeka US te 2021. ako ponovo bude postojao problem dvotrećinske većine. Redovni parlamentarni izbori se očekuju na jesen naredne godine, pa će odnos u parlamentu zavisiti od njihovog ishoda.

( Mila Radulović, Samir Kajošević )