Šest godina motanja ukrug

Glavni ‘krivci’ što Crna Gora ni nakon sedam godina nije zatvorila poglavlja 23 i 24 su Tužilaštvo i pravosuđe, koji nijesu pokrenuli i riješili brojne slučajeve iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije, i to što spremnost za promjene postoji samo u onim pitanjima gdje interesi i monopoli “režimskih aktera” nisu ugroženi, smatraju opozicioni poslanici i predstavnik civilnog sektora.

Poglavlja 23 - Pravosuđe i temeljna prava i 24 - Pravda, sloboda i bezbjednost zvanično su otvorena 18. decembra 2013. godine na Međuvladinoj konferenciji u Briselu.

Šef poslaničkog kluba i zamjenik predsjednika Socijaldemokratske partije (SDP) Raško Konjević ocijenio je da napredak u poglavljima 23 i 24 nije vidljiv, jer ni nakon toliko godina država nije uspjela da ispuni privremena mjerila, dobije pozitivan izvještaj kako bi se ušlo u drugu fazu realizacije završnih mjerila u ovim ključnim poglavljima.

Glavni pregovarač Crne Gore sa EU Aleksandar Drljević je nedavno saopštio da su reforme u oblasti vladavine prava apsolutni prioritet svih crnogorskih institucija. On je naglasio da je do sada ispunjena većina od okupno 83 privremena mjerila, koja se prevashodno odnose na unapređenje zakonodavnog i institucionalnog okvira.

“U tom vremenskom intervalu (sedam godina) su kolege iz Hrvatske završile ukupne pregovore o pristupanju EU. To negdje samo po sebi neumitno pokazuje da se taj proces integracija ne odvija zadovoljavajućom dinamikom”, ocijenio je Konjević za “Vijesti”.

On je podsjetio da je država ubrzo nakon otvaranja pregovora sredinom 2012. godine, počela sa poglavljima 23 i 24 i ubrzo dobila privremena mjerila. “Ne treba zaboraviti da je ambicija bila da mandat prošle Vlade bude vezan za ispunjavanje privremenih mjerila i dobijanje mjerila za zatvaranje ova dva poglavlja. Dakle, do kraja 2016. se očekivalo da ćemo ispuniti privremena mjerila i dobiti završna mjerila”, podsjeća Konjević.

Nezavisni poslanik Neđeljko Rudović podsjeća da u svakom izvještaju Evropska komisija poziva na mjerljive rezultate u borbi protiv kriminala i korupcije, navodeći da je Tužilaštvo ključna karika za sprovođenje te preporuke, ne samo EU nego svake normalne države, građana i slobodne javnosti”:

“Tužilaštvo je odgovorno zašto ne zatvaramo poglavlja 23 i 24...Imamo situaciju da cijela Crna Gora trpi i da ne može ići dalje u evropskim integracijama, zbog činjenice da mi suštinski nemamo tužilaštvo i pravosuđe koji rade svoj posao po zakonu, nego ga rade po nečijem diktatu”.

On je podsjetio da su zbog propusta Tužilaštva da obezbijedi dovoljno dokaza, “krivice za pranje novca oslobođeni osumnjičeni narkobosovi Safet Kalić, Duško Šarić i Jovica Lončar”:

“Oni ne samo što su oslobođeni, nego će država u odvojenim procesima da im plaća milionske odštete...što dovoljno govori da je ovo država u kojoj umjesto da imamo ljude sa one strane zakona koji plaćaju za svoju kriminalnu djelatnost, država ih dodatno čašćava”.

Poslanik je za “Vijesti” ocijenio da je “država sa svojim instrumentalizovanim Tužilaštvom i djelovima pravosuđa stvorila sistem u kojem se kriminalci osjećaju ugodno, a svi oni koji žele da se ponašaju i rade pošteno i po zakonu, ispadaju budale”.

Direktor Instituta alternativa (IA) Stevo Muk smatra da je Crna Gora premalo napredovala kada se u obzir uzmu resursi koji su uloženi u ovaj proces, “a naročito slabo na onim poljima koja su od samog početka sporna i o kojima pregovaramo od prvog dana”.

“Ukoliko EU bude htjela da pokaže kako je politika proširenja još uvijek živa, onda je moguće da će Crna Gora kao, zbog svoje veličine, eksperiment sa najmanjim rizikom po interese EU, možda i biti primljena u članstvo. Crna Gora mora postići značajno bolje rezultate u naredne dvije godine kako bi 2023. godine mogla uopšte da konkuriše za zatvaranje pregovora i ulazak u formalnu proceduru prijema”, ocijenio je Stevo Muk

Muk je ocijenio da se stvara utisak da je entuzijazam bio značajnije prisutan u prvim godinama pregovora, “moguće i zato što se uglavnom radilo na pitanjima institucionalnog i pravnog okvira”, ali da smo ušli u fazu stagnacije kada su na red došli konkretni rezultati. “Spremnost za promjene nažalost postoji samo u onim pitanjima gdje interesi i monopoli režimskih aktera nisu ugroženi. Tamo gdje je riječ o osjetljivim pitanjima, državne strukture mijenjaju samo onoliko koliko moraju. A izgleda da sve manje moraju, jer je unutrašnji pritisak slab, a politika uslovljavanja pokazuje svoja ograničenja. Mnoge važne članice EU nisu naklonjene proširenju”, kazao je on.

Rudović smatra da je među brojnim propustima Tužilaštva i to što niko do sada nije ni pozvan na odgovornost povodom potkradanja budžeta u iznosu od 10 miliona eura u slučaju poznatom kao “Limenka”, te da niko nije ispitao ni veze klana Darka Šarića sa jednom bankom u Crnoj Gori koje su pominjane u seriji tekstova istraživačkih novinara na regionalnom nivou.

Konjević: Ako do sada nijesmo odmakli, šta ćemo sa završnim mjerilima

Raško Konjević je naglasio da EU očekuje rezultate i da je “ovdje očigledno ili zastoj ili vrlo spor napredak”.“Ispunjavanje privremenih mjerila je neuporedivo lakši dio pregovora, jer se u principu radi o usvajanju legislative i o početnom bilansu ostvarenih rezultata. Završna mjerila, koja budemo dobili za poglavlja 23 i 24 biće posvećena samo konkretnim rezultatima... na poljima gdje je nama očigledno teško da imamo za EU ubjedljive rezultate - borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, sloboda medija, vladavina prava”, ocijenio je Konjević. On nije optimista, ukoliko se “nastavi ovom dinamikom”: “Jer ako nakon pet godina nijeste ispunili privremena mjerila, koliko će nam godina trebati da realizujemo završna mjerila koja su neuporedivo teža”, ocijenio je Konjević.

On je kazao da svakako treba imati u vidu i manje interesovanje i pozitivni pritisak EU, jer je vidljivo da politika proširenja nije u vrhu evropske agende: “Ali usvajanje standarda i vrijednosti treba da bude naš zadatak radi naših građana i njihovog boljeg života, a ne da čekamo kada će EU ponovo snažnije vršiti pritisak da ispunimo nešto što je prvobitno u našem interesu”.

Privremena mjerila za 23: Odgovornost sudija i tužilaca, istrage, procesuiranje zločina

Privremenim mjerilima za Poglavlje 23 predviđeno je, između ostalog, jačanje nezavisnosti pravosuđa time što će Crna Gora sprovoditi ustavne promjene u skladu sa preporukama Venecijanske komisije, evropskim standaradima i najboljim praksama.

Država takođe treba da “uspostavi bilans rezultata u imenovanju sudija i tužilaca na višim instancama na osnovu transparentnog i postupka zasnovanog na zaslugama i substacijalnih pragova kvalifikovane većine gdje je uključena Skupština”....

Potrebno je da sudije i tužioci prođu obuke u centru za obuku nosilaca pravosudnih funkcija prije imenovanja, kao i da njihovo napredovanje zavisi od “procjene stručnog učinka”.

Među privremenim mjerilima je uspostavljanje sistema slučajne dodjele predmeta, racionalizacija sudskog sistema, disciplinske kazne za sudije i tužioce u slučaju “identifikovanih kršenja pravila”.

“Crna Gora obezbjeđuje inicijalni bilans ostvarenih rezultata tako što se imovina koju nosioci pravosudnih funkcija prijavaljuju valjano provjerava, sprovode se sankcije u slučaju neslaganja i u slučajevima kada ona ne odgovara stvarnosti, preduzimaju odgovarajuće mjere, uključujući krivične istrage kada je potrebno”, jedno je od mjerila koje treba ispuniti.

Očekuje se “uspostavljanje početnog bilansa ostvarenih rezultata u smanjenju zaostalih slučajeva u sudovinm, naročito starih i administrativnih”.

Kao privremeno mjerilo je i unapređenje upravljanja u domaćim slučajevima ratnih zločina i to da se “demonstrira kapacitet tijela za sprovođenje zakona i sudova da nezavisno rješavaju slučajeve ratnih zločina...i preduzimaju efektivne mjere za bavljene pitanjem nekažnjivosti, naročito kroz ubrzanje napretka u istragama i gonjenja ovih slučajeva i kroz obezbjeđenje pristupa pravdi i odštete civilnim žrtvama”.

U dijelu koji se tiče borbe protiv korupcije, mjerila se odnose na uspostavljanje Agencije za sprečavanje korupcije, jačanje represivnih mjera u slučajevima korupcije posebno na visokom novu, uspostavljenje specijalnog tužilaštva, unapređenje kapaciteta MUP-a za finansijske istrage...”

( Mila Radulović, Željka Vučinić )