Lov na azijskog El Čapa

On je najtraženiji čovjek u Aziji. Tjelohranitelji su mu tajlandski kikbokseri. Putuje privatnim avionom, a policija tvrdi da je jednom prilikom izgubio 66 miliona dolara za noć u kazinu u Makau.

Ce Či Lop, kanadski državljanin rođen u Kini, je osumnjičen da predvodi multinacionalnu organzaciju za šverc droge koja je nastala kao savez pet azijskih trijada. Članovi organizaciju zovu „Kompanija”, dok je policija naziva Sam Gor, što na kantonskom znači „Brat broj tri” a ujedno je i jedan od Ceovih nadimaka. Ta kriminalna mreža, kako navodi policija šalje tone metamfetamina, heroina i ketamina u najmanje 12 država počev od Japana na sjeveru Azije do Novog Zelanda na južnom Pacifiku. Međutim, u centru poslovanja kriminalne mreže je metamfetamin - droga koja brzo izaziva ovisnost sa razarajućim posljedicama po fizičko i mentalno zdravlje.

Prema procjenama Kancelarije za drogu i kriminal Ujedinjenih nacija mreža Sam Gor godišnje od šverca metamfetamina zaradi najmanje 8 milijardi dolara, mada mnogi smatraju da ta cifra premašuje 17, 7 milijardi. Kancelarija UN procjenjuje da kartel, koji često krije drogu u kutijama za čaj kontroliše 40 do 70 odsto regionalnog tržišta metamfetamina koje se u prošlih pet godina povećalo za četiri puta.

Ce, 55, je primarna meta Operacije Kungur, istrage koju sprovodi najveća ikada sastavljena specijalna jedinica za borbu protiv organizovanog kriminala u Aziji. Operaciju Kungur predvodi Savezna policija Australije (AFP), a uključuje 20 agencija iz Azije, Sjeverne Amerike i Evrope. Uključene su i vlasti iz Mjanmara, Kine, Tajlanda, Japana, Sjedinjenih Država i Kanade. Tajvan, mada nije zvanično uključen u operaciju, pomaže u istrazi, navodi Rojters. AFP je sastavila spisak vodećih članova kartela i identifikovala Cea kao „lidera mreže Sam Gor”.

Britanska agencija je imala uvid u dokumenta tajvanske policije gdje se takođe navodi da je Ce „multinacionalni izvršni direktor” Sam Gor kartela. Američka DEA takođe smatra da je ovaj Kanađanin kineskog porijekla vođa kartela. „Brat broj tri je meta broj jedan”, kazao je za Rojters jedan zvaničnik AFP. Policija međutim nije javno identifikovala Cea kao osumnjičenog narkobosa, a Rojters nije uspio da stupi u kontakt sa njim.

Pojedini istražitelji kazali su da je zbog razmjera djelovanja kartela Ce kao osumnjičeni lider u ravni sa najpoznatijim latinoameričkim narkobosovima. „Ce Či Lop je u ravni sa El Čapom ili možda Pablom Eskobarom”, kazao je Džeremi Daglas, predstavnik Kancelarije UN za drogu i kriminal za jugoistočnu Aziju i Pacifik. „Riječ kum se možda prečesto koristi, ali nema sumnje da je u ovom slučaju primjerena”, kazao je Daglas.

Rojters je godinu dana radio na priči o Ceu i kartelu Sam Gor, što je uključivalo razgovore sa istražiteljima iz osam zemalja, pregled policijskih i sudskih dokumenata. Novinari su razgovarali sa liderima milicija u Mjanmaru, srcu jugoistočnog azijskog Zlatnog trougla, gdje kartel navodno proizvodi drogu u ogromnim količinama u tamošnjim superlaboratorijama. Na kraju je sklopljen profil organizacije koja je istinski transnacionalna. Četvorica od 19 lidera kartela su kanadski državljani, uključujući i Cea, koji je primarna meta. Ostali potiču iz Hong Konga, Makaua, Tajvana, Malezije, Mjanmara, Vijetnama i Kine.

Kartel je basnoslovno bogat, disciplinovan, organizovan i na mnogo načina sofisticiraniji nego bilo koji kartel u Latinskoj Americi, kazali su istražitelji. Sam Gor snabdijeva veće, rasutije tržište i sarađuje sa više lokalnih kriminalnih grupa nego latinoamerički karteli. Sam Gor sarađuje sa japanskim jakuzama, australijskim motociklističkim bandama i etničkim kineskim bandama širom jugoistočne Azije. U srcu kartela je najmanje pet trijada iz Hong Konga, Makaua, Kine i Tajvana, kazali su istražitelji. To su 14K, Vo šing vo, Sun ji on, Banda veliki krug i Bambus savez.

Sam Gor je za za razliku od latinoameričkih kartela manje sklon nekontrolisanim unutrašnjim sukobima, tvrde iz policije. Radi se o tolikoj količini novca da su dugogodišnji krvavi rivaliteti među azijskim kriminalnim grupama ostavljeni pod strani zbog ogromnog profita.

„Kriminalne grupe u jugoistočnoj Aziji i na Dalekom istoku djeluju izuzetno efikasno”, kazao je jedan iskusni zapadni zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman. „One funkcionišu kao globalna korporacija”.

Pored razlika u „poslovanju”, postoji još jedan, ličniji aspekat po kojem se razlikuju Ce Či Lop i Hoakin El Čapo Guzman ili Pablo Eskobar. Uhapšeni meksički narkobos i pokojni kolumbijski švercer kokaina su opjevani u pjesmama, a njihovi ekstravagantni životi i ekstemno nasilje su prikazani u filmovima. Oni su voljeli da se eksponiraju. Sa druge strane, o Ceovom životu i karijeri se zna jako malo. Za razliku od latinoameričkih narkobosova, Ce je relativno diskretan - i dalje slododan.

Ce Či Lop je rođen u pokrajini Guangdong na jugu Kine i odrastao je za vrijeme kineske Kulturne revolucije. Tokom krvavih progona, logora za prisilni rad i masovnog izgladnjivanja, grupa zatvorenih pripadnika Crvene garde Mao Cedunga u južnom gradu Guangžou je osnovala kriminalnu organizaciju po ugledu na trijade i nazvala je Banda veliki krug. Ce je, prema tvrdnjama policije, kasnije postao član bande i kao mnogi njeni pripadnici preselio se prvo u Hong Kong. U Kanadu je stigao 1988.

Tokom 1990-ih godina, Ce je bio na relaciji između Sjeverne Amerike, Hong Konga, Makaua i jugoistočne Azije, kazao je jedan australijski istražitelj. Bio je srednje rangirani pripadnik švercerskog lanca koji je krijumčario heroin iz Zlatnog trougla, regiona gdje se srijeću granice Mjanmara, Tajlanda, Kine i Laosa u kojem se uzgaja opijum i vlada bezakonje.

Ce je 1998. godine, nakon izručenja iz Hong Konga, u Njujorku proglašen krivim za učešće u zavjeri da prošvercuje heroin u Ameriku, navodi se u sudskim spisima. Za to mu je mogla biti izrečena doživotna kazna zatvora, međutim u žalbi koju je 2000. podnio njegov advokat Ce je molio za blažu kaznu. Naveo je da je njegovim bolesnim roditeljima potrebna konstantna njega, a da njegov 12-godišnji sin boluje od plućne bolesti. Ukoliko bude oslobođen, Ce je obećao da će otvoriti restoran. Izrazio je „duboko kajanje” za zločine, navodi se u sudskim spisima. Njegove molbe su uslišene i on je osuđen na devet godina zatvora, a većinu kazne je odslužio u zatvoru Elkton u Ohaju.

Nakon što je oslobođen 2006. godine, policija tvrdi da se vratio u Kanadu, gdje je trebalo da bude pod nadzorom narednih četiri godine. Nejasno je kada se Ce vratio u Aziju, međutim dokumenta pokazuju da je sa suprugom u Hong Kongu 2011. registrovao firmu. „Nastavio je tamo gdje je stao”, kazao je jedan australijski istražitelj za Rojters. Ce je obnovio veze u Kini, Hong Kongu, Makauu i u Zlatnom trouglu i usvojio poslovni model koji je bio veoma primamljiv njegovim mušterijama. Naime, ukoliko bi neku od njegovih isporuka presrela policija, ona bi bila zamijenjena bez dodatnih troškova ili bi depozit bio vraćen kupcima.

Njegova politika garantovanja isporuke je bila dobra za posao, ali je upravo zbog toga privukao pažnju policije. Australijska policija je 2011. godine razbila grupu u Melburnu koja je uvozila heroin i metamfetamine. Količina nije bila velika - desetine kilograma. Stoga, umjesto da uhapse australijske dilere, policija ih je stavila pod nadzor, prisluškujući im telefone i prateći ih više od godinu dana. Policija je stalno presrijetala isporuke te narko ćelije u Australiji, usljed čega su njeni članovi tražili da im kartel nadomjesti zaplijenjenu drogu.

Bosovi u Hong Kongu su se ljutili - budući da su njihovi drugi narkolanci u Australiji neometano preuzimali drogu i prodavali je bez incidenata. Kada je je 2013. godine ponestalo strpljenja bosovima kartela oni su pozvali šefa ćelije u Malburnu u Hong Kong na razgovor. Tamo je policija Hong Konga posmatrala kako se Australijanac sastaje sa dvojicom muškaraca.

Jedan od njih je bio Ce Či Lop. Imao je frizuru sa razdeljkom i bio je odjeven kao tipični srednjovječni kineski porodični čovjek, kazao je jedan agent AFP.

Međutim, daljim nadzorom je utvrđeno da Ce troši puno novca i da ima posebno obezbjeđenje. Kod kuće i u inostranstvu čuvaju ga tajlandski kikbokseri, kazali su za Rojters istražitelji. Ima po osam tjelohranitelja koji se smjenjuju u okviru bezbjednosnog protokola. Ce svake godine priređuje luksuzne zabave u odmaralištima i hotelima sa pet zvjezdica, a sa porodicom putuje privatnim avionima. Čest je posjetilac azijskih kazina i voli da se kladi na konje, naročito u engelskim trkama. „Vjerujemo da je izgubio 60 miliona eura za jednu noć u kazinu u Makau”, kazao je jedan istražitelj.

Kako se istraga produbljivala, policija je počela da sumnjiči Cea da je on glavni bos koji snabdijeva Australiju metamfetaminima, heroinom i ekstazijem, ali su tek krajem 2016. saznali koliki su zapravo razmjeri kriminalnih aktivnosti kartela Sam Gor. Izvori iz policije su kazali za Rojters da je specijalna jedinica snimila razgovore u kojima Ce priča o njegovim narko poslovima, da imaju podatke o pozivima koji ga povezuju sa drugim osumnjičenim pripadnicima kartela kao i snimke sa nadzornih kamera Cea sa ostalim članovima kriminalne grupe.

Međutim, tokom godina policija nije ostvarila veći uspjeh u hapšenju azijskih narkobosova. Pojedini šefovi kartela decenijama švercuju drogu, tvrde policijski zvaničnici. Posljednji put kada je neki uticajni azijski bos uspješno sudski gonjen i osuđen na duži period je bilo sredinom 1970-ih godina. Tada je Ng Sik-ho, prijetvorni narkobos iz Hong Konga poznat kao Ćopavi Ho, osuđen na 30 godina zatvora zbog ševrca više od 20 tona opijuma i morfijuma. Do sada, Ce je uspio da izbjegne sudbinu Ćopavog Hoa. On je pod prismotrom, a agenti tvrde da je on toga svjestan već duže vrijeme. Uprkos tome, pojedini istražitelji vjeruju da on i dalje vodi multimilionski kriminalni biznis.

Sa kristalnim metom je praktično nemoguće biti na gubitku

Epicentar proizvodnje metamfetamina pomjerio se iz južnih kineskih pokrajina u pokrajinu Šan na sjeveroistoku Mjanmara. Kontakti stečeni u Kini omogućili su kartelu Sam Gor lak pristup neophodnim sastojcima, poput efedrina i pseudoefedrina, koji se krijumčare iz farmaceutskih, hemijskih kompanija i fabrika boja. U pokrajini Šan, Sam Gor je dobio slobodu da posluju praktično neometano. Oružane grupe u poluautonomnim regionima poput pokrajine Šan dugo kontrolišu velike djelove teritorije i koriste prihode od droge da finansiraju sukobe sa vojskom. Niz sporazuma koje je vlada Mjanmara postigla sa pobunjeničkim grupama tokom godima donijele su relativan mir u regionu - a kriminalne aktivnosti su procvjetale.

„Postrojenja za proizvodnju mogu biti sakrivena od policije a sa druge strane zaštićena su od nasilja”, naveo je analitičar Ričard Horsi u izvještaju za Međunarodnu kriznu grupu. „Proizvodnja droge i profit su sada toliki da nadmašuju javni sektor pokrajine Šan”, tvrdi Horsi.

Kada je policija 2018. godine upala u fabriku droge u oblasti poznatoj kao Dolina smrti, jer su se tamo godinama pobunjenici i pripadnici paravojski sukobljavali sa vojskom Mjanmara, zaplijenjene su ogromne količine kristalnog meta, heroina, ketamina i jaba tableta - jeftinijeg oblika meta miješanog sa kofeinom. Ta fabrika je „vjerovatno” bila izvor metamfetamina za kartel Sam Gor, kazao je za Rojters jedan pripadnik AFP.

Jedan mještanin obližnjeg sela Loikan opisao je kako su zaposleni u laboratoriji dolazili iz brda. Muškarci, keo i većina mještana, su etnički Kinezi. Međutim, oblačili su se bolje od mještana, govorili stranim naglaskom i širili neprijatan miris oko sebe.

„Pitao sam ih jednom. Zašto se ne kupate”, kazao je mještanin. „Rekli su mi da se kupaju, ali da nikako ne mogu da se riješe neprijatnog mirisa”.

Sirove hemikalije koje se koriste za spremanje meta ulaze u kožu muškaraca, koji nijesu strahovali da bi zbog toga mogle biti razotkrivene njihove aktivkosti. „Svi smo znali”, kazao je mještanin. „Prosto nijesmo o tome pričali. To vas samo dovodi u opasnost”. Upravnici i hemičari u laboratorijama su uglavnom tajvanski državljani, kao i mnogi kuriri i članovi posade na brodovima kojima se droga transportuje preko Pacifika.

U laboratorijama u Šanu se proizvodi najčistiji kristalni met na svijetu, kazao je za Rojters jedan kineski istražitelj. „Oni ne žure, i puštaju met da se suši”.

UN kancelarija za drogu i kriminal procjenjuje da azijsko-pacifičko tržište za met vrijedi između 30,3 i 51,4 milijarde dolara godišnje. Poslovni model za metamfetamine se veoma razlikuje od heroina. Ulaganja su relativno mala, nije potrebna velika radna snaga, cijena po kilogramu je veća a samim tim profit je daleko, daleko veći”. Veleprodajna cijena kilograma kristalnog meta proizvedenog na sjeveroistoku Mjanmara je svega 1800 dolara, navodi se u izvještaju Kancelarije UN. Prosječna maloprodajna cijena kilograma kristalnog meta, prema podacima UN, na Tajlandu je 70 500 dolara, 298 000 u Australiji i 588 000 dolara u Japanu.

To znači da „kartel može da izgubi deset tona, ali ako uspije da prošvercuje jednu ipak će ostvariti ogromnu zaradu”, kazao je jedan kineski istražitelj. „Mogu sebi da priušte neuspjeh. Nije bitno, u svakoj varijanti zarađuju ogroman novac”.

( Nada Bogetić )