Crnogorcima ne nedostaje strasti da se bore za ono što vole
U tekstu se naglašava i da je Crna Gora intezivirala pregovore o učlanjenju u EU, da je otvorila 32 od 33 poglavlja, te da je upravo ona koja bi posle Hrvatske mogla postati dio zajednice evropskih država
Nezavisni briselski portal "EUobserver" objavio je tekst u kojem se osvrće na aktuelne ekološke probleme u Crnoj Gori, prije svega Durmitor koji se ove godine suočio sa rizikom uklanjanja sa UNESKO liste svjetske baštine zbog plana investitora da na tom zaštićenom području gradi 30 bungalova zbog čega je posječeno nekoliko desetina stoljetnih stabala.
„EUobserver“ se osvrće i na Sinjajevinu, koja je ugrožena odlukom Vlade Crne Gore, da se to područje, za koje je Agencija za zaštitu prirode i životne sredine predložila da bude park prirode, pretvori u vojni poligon.
U tekstu se navodi da je namjera da se kod Crnog jezera izgradi 30 bungalova bila suprotna UNESKO standardima, ali da je zahvaljujući protestima lokalnih aktivista ujedinjenih u pokret „Dalje nećeš moći“ i šireg odjeka u crnogorskom društvu taj plan spriječen.
Navode da je sada ugrožen i opstanak Sinjajevine, kao netaknutog područja koje je drugi po veličini pašnjak u Evropi, zahvaljujući kojoj preživljavaju brojne porodice.
Sudbina Sinjajevine je ugrožena zbog najavljenog vojnog poligona, kojem se protivi većina mještana. Ipak konstatuju da su u Crnoj Gori aktivni pokreti koji se bore za zaštitu ekoloških vrijednosti.
"Crnogorcima ne nedostaje strasti da se bore za ono što vole", navodi se u tekstu „EUobserver“.
U tekstu se naglašava i da je Crna Gora intezivirala pregovore o učlanjenju u EU, da je otvorila 32 od 33 poglavlja, te da je upravo ona koja bi posle Hrvatske mogla postati dio zajednice evropskih država.
"Jedno od tih poglavlja bavi se životnom sredinom. U izvještaju Evropske komicije navedeno je da „potencijalna ulaganja u hidroenergetsku i turističku izgradnju trebaju biti u skladu s zaštitom prirode“. Izvještaj je pomenuo i zabrinutost EK zbog vladavine prava, demokratije i slobode medija u Crnoj Gori. Ipak, nije pomenut Durmitor ili širi antiekološki trend koji postoji u Crnoj Gori i bila bi zapanjujuća ironija kada bi Durmitor, „svih planina direktor“, bio upropašten kada je EU otvorila svoja vrata Crnoj Gori", stoji između ostalog u tekstu koji je objavio „EUobserver“.
Podsjeća se da je prva antikomunistička vlada 1991. proglasila Crnu Goru ekološkom državom, baš na Durmitoru, odnosno Žabljaku, te da danas sudbina tog područja ostaje neizvjesna i sve nade se polažu u lokalne aktiviste koji brane to područje.
Jedan od ekoloških aktivista, Aleksandar Dragićević, koji je aktivno uključen u odbranu Durmitora od devastacije rekao je za „EUobserver“ da je „Durmitor remek-djelo prirode i mora ostati dio UNESKO svjetske baštine“.
Njegov kolega Aleksandar Milatović koji je jedan od vođa pokreta za zaštitu Sinjajevine, istakao je da narod i ekološki aktivisti neće dozvoliti da se plato drugog po veličini pašnjaka u Evropi uništi.
„EUobserver“ ukazuje da u ukoliko evropski političari i civilno društvo ostave ljude poput Dragićevića i Milatovića same na prvoj liniji odbrane prirodnih resursa u Crnoj Gori, članstvo naše države u EU i NATO će crnogorske građane skupo koštati. Ističu da je Crna Gora postala dio NATO 2017. godine i sada se jedna od njenih najevećih prirodnih ljepota, Sinjajevina, ugrožava potencijalnim vojnim poligonom.
U tekstu se navodi i da bi Crna Gora mogla postati dio EU do 2025. ukoliko sve bude kako treba, a do tada bi kako je upozorio Aleksandar Dragićević, Durmitor bi mogao da dobije industrijske ožiljke. On je za Durmitor kazao da je „Mona Liza prirode“.
Dragićević je kazao i da je u novembru 2018. misija UNESCO-a jasno stavila do znanja da bi postavljanje objekata i infrastrukture na Crnom jezeru, isto kao i proširenje skijališta umesto zamjene postojećih žičara (sa čim je UNESCO saglasan), dovelo do brisanja NP Durmitor sa World Heritage liste.
"Tom prilikom, jedan od članova UNESCO misije se obratio predstavnicima vlade i lokalnih vlasti sledećim riječima: Gospodo, Vi imate Mona Lizu, drugi gradovi je nemaju. Mona Lizu ne možete staviti u plastični ram. Moraćete da birate hoćete li da imate Mona Lizu ili Diznilend'. Naši predstavnici su odabrali Diznilend i izgradnju umjesto rekonstrukcije skijališta, a mi smo im ukazali na greške i sačuvali ovaj dragulj prirode" ...
( Jelena Jovanović )