Evropska komisija: Hrvatska spremna za Šengen

Evropska komisija ocijenila je da Hrvatska ispunjava potrebne kriterijume za ulazak u šengenski prostor i pozvala Savjet Evropske unije da Hrvatsku uključi u prostor bez unutrašnjih graničnih kontrola.

"Evropska komisija smatra, na temelju rezultata šengenskog evaluacionog procesa započetog 2016. godine, da je Hrvatska preduzela mjere koje su potrebne da bi se osigurali potrebni uslovi za punu primjenu šengenskih pravila te da su standardi ispunjeni", objavila je Komisija u saopštenju.

Komisija dodaje da Hrvatska "treba da nastavi da primjenjuje sve sadašnje aktivnosti, posebno upravljanje na spoljnim granicama kako bi osigurala da ti uslovi budu i dalje ispunjeni", prenosi Indeks.

"Komisija takođe danas potvrđuje da Hrvatska nastavlja da ispunjava obaveze povezane sa šengenskim pravilima, koje je preuzela tokom pristupnih pregovora", dodaje se u saopštenju.

Junker pohvalio Hrvatsku

Hrvatske napore na ispunjavanju šengenskih uslova pohvalio je predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker.

"Pohvaljujem Hrvatsku za njene napore i istrajnost da ispune sve potrebne uslove za pridruživanje Šengenu. Samo kroz očuvanje jedinstva i kroz zajedništvo možemo osigurati jači šengenski prostor. I zato vjerujem da će zemlje članice preduzeti prave korake kako bi Hrvatska uskoro postala punopravna članica Šengena", rekao je, prema saopštenju, Junker.

Sličnu poruku poslao je i sekretar za unutrašnje poslove Dimitris Avramopulos.

"Šengen je jedan od najvećih i najopipljivijih postignuća u evropskim integracijama. Ali njegova snaga uveliko zavisi od njegove inkluzivnosti - sada kada je Hrvatska preduzela mjere kako bi osigurala da su svi potrebni uslovi ispunjeni, mi to moramo priznati. Kada postane punopravna članica Šengena, Hrvatska će pridonijeti daljnjem jačanju šengenskog prostora i osigurati da se spoljne granice EU bolje štite", rekao je Avramopulos.

Mora dokazati da je sposobna čuvati spoljne granice

Da bi mogla pristupiti šengenskom prostoru, država mora dokazati da je u stanju preuzeti odgovornost za kontrolu spoljnih granica prostora u ime drugih država članica šengenskog prostora i za izdavanje ujednačenih viza za kratkotrajni boravak; učinkovito sarađivati s drugim državama članicama šengenskog prostora kako bi održale visok nivo sigurnosti nakon ukidanja unutrašnjih granica; primjenjivati skup šengenskih pravila, poput pravila o kontrolama na kopnu, moru i na aerodromima, izdavanje viza, o policijskoj saradnji i zaštiti ličnih podataka, te se povezati na šengenski informacioni sistem (SIS) i Vizni informacioni sistem (VIS) i upotrebljavati ih.

U državama članicama šengenskog prostora sprovode se redovne evaluacije kako bi se provjerilo primjenjuju li ispravno pravila šengenskog prostora, navodi Indeks.

Sama ocjena Komisije o tehničkoj spremnosti za ulazak u Šengen nije dovoljna, ali je preduslov da bi zemlje članice mogle donijeti političku odluku o primanju u šengenski prostor.

Bugarska i Rumunija 2011. dobile zeleno svjetlo, ali još nisu ušle

Bugarska i Rumunijajoš od 2011. imaju pozitivnu evaluaciju Evropske komisije, ali još nisu dio šengenskog prostora jer nema saglasnosti svih zemalja članica.

Sam ulazak u Šengen, odnosno kada će biti donesena politička odluka, teško je predvidjeti iz više razloga: prvi je što se već nekoliko godina u EU pokušava dogovoriti reforma Dablinskog sistema, što je pitanje solidarnosti unutar Unije po pitanju migracija i o čemu još nema konsenzusa, drugi je što će se morati jačati šengenski sistem i treći što su ispred Hrvatske na čekanju za Šengen Bugarska i Rumunija.

Osim toga, Slovenija manje-više otvoreno najavljuje da će blokirati hrvatski ulazak povezujući to pitanje s neriješenim graničnim pitanjem, podsjeća Indeks.

Šengenski prostor trenutno se sastoji od 26 evropskih zemalja (od kojih su 22 države članice EU: Austrija, Belgija, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Francuska, Italija, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Mađarska, Malta, Holandija, Njemačka, Poljska, Portugal, Slovenija, Slovačka, Španija i Švedska. Četiri zemlje koje nisu članice EU takođe su dio Šengena: Island, Lihtenštajn, Norveška i Švajcarska.

Trenutno je šest zemalja članica EU izvan Šengena. Velika Britanija nikada nije htjela da bude članica toga prostora, pa je zbog toga i Republika Irska je morala ostati izvan, jer bi u suprotnom morala uvesti granične kontrole sa Sjevernom Irskom, što je protivno mirovnom sporazumu iz 1998. Kiparska, međunarodno priznata vlada, ne kontroliše cijelu teritoriju, na sjeveru ostrva je samoproglašena Turska Republika Sjeverni Kipar, koju priznaje samo Turska. Bugarska i Rumunija od 2011. godine imaju pozitivnu ocjenu Evropske komisije, ali još nema političke saglasnosti da budu primljene. Šesta je Hrvatska koja je upravo dobila pozitivnu ocjenu Evropske komisije.

Priča sa prostorom bez unutrašnjih graničnih kontrola počela je 14. juna 1985. kada je pet zemalja članica: Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Holandija potpisalo sporazum pored Šengena, malog mjesta u Luksemburgu. Međutim, sprovođenje sporazuma počelo je tek u 1995. kada se ukinute granične kontrole između zemalja potpisnica.

( Vijesti online )