Dogovor Putina i Erdogana mijenja dinamiku odnosa snaga u Siriji
Dogovor je u suštini, ocjenjuje britanski servis, podijelio vojnu kontrolu nad regionom izmedju Rusije i Turske, popunjavajući prazninu nastalu iznenadnim povlačenjem američkih vojnika po nalogu predsjednika SAD Donalda Trampa
Dogovor predsjednika Rusije i Turske, Vladimira Putina i Redžepa Tajipa Erdogana, o kontroli nad sjeveroistokom Sirije uz granicu s Turskom zacementirao je ulogu Rusije kao glavne sile u Siriji i pojačao njen značaj na Bliskom istoku, dok slabi uticaj SAD, ocjene su svjetskih medija koje prenosi Radio slobodna Evropa (RSE).
Tokom maratonskog sastanka Putina i Erdogana postignut je, kako je rečeno, "istorijski" dogovor o vojnoj akciji protiv Kurda na sjeveru Sirije, navodi BBC.
Dogovor je u suštini, ocjenjuje britanski servis, podijelio vojnu kontrolu nad regionom izmedju Rusije i Turske, popunjavajući prazninu nastalu iznenadnim povlačenjem američkih vojnika po nalogu predsjednika SAD Donalda Trampa.
Turska je poslije povlačenja trupa SAD sa sjeveroistoka Sirije pokrenula ofanzivu protiv snaga sirijskih Kurda, koje smatra terorističkom grupom. Poslije toga, navodi BBC, Turska i Rusija su imale trupe u oblasti oko granice, a prema novom dogovoru, zajednički će patrolirati uz granicu, čime je promijenjena dinamika odnosa snaga u toj oblasti.
Dogovor je postignut uoči isticanja primirja izmedju kurdskih boraca i turskih snaga, sklopljenog uz posredovanje SAD.
Kurdske Narodne zaštitne jedinice su saopštile da su ispunile uslove primirja, a prema novom dogovoru Turske i Rusije, kurdski borci su dobili dodatno vrijeme za povlačenje. Od podneva u srijedu, kurdski borci će imati 150 sati da odu iz takozvane "sigurne zone" – pojasa dubokog 30 kilometara od granice Turske i Sirije.
Dogovor iz Sočija će zapečatiti uticaj Rusije i Turske u Siriji, s prazninom koja je ostala odlaskom američkih trupa poslije naloga predsjednika SAD Donalda Trampa, ocjenjuje Asošiejtid pres.
Putin i Erdogan su objavili dogovor posle šest sati razgovora i razmatranja mapa Sirije, ukazuje AP, dodajući da će ishod transformisati mapu sjeveroistoka Sirije, ostavljajući Tursku s isključivom kontrolom jednog dijela na sredini granice, dok će ostatak kontrolisati Turska, Rusija i sirijska vlada.
U pojas 30 kilometara od granice odmah će ući snage ruske i sirijske vlade kako bi osigurale da se kurdski borci povuku iz te oblasti, a kada istekne rok od 150 sati, rusko-turske snage će patrolirati u pojasu od 10 kilometara od granice.
Turska će zadržati kontrolu u središnjem dijelu granice dugom 120 kilometara i dubokom 30 kilometara koji je zauzela u invaziji posle 9. oktobra, navodi AP, ukazujući da su se s te teritorije povukli kurdski boci prema uslovima primirja kojem su posredovale SAD. Ankara planira da tamo razmjesti većinu od 3,6 miliona sirijskih izbeglica.
Dogovor Putina i Erdogana je zacementirao uloge Rusije i Turske kao glavnih stranih aktera u sirijskom sukobu, s ojačanom pozicijom Moskve pošto je Tramp ranije ovog mjeseca najavio povlačenje američkih trupa sa sjevera te zemlje, ocjenjuje agencija Frans pres, dok Rojters ističe da dogovor podvlači vrtoglave promene u Siriji od Trampove najave.
Dogovor se smatra dobrom viješću za Ankaru i lošim ishodom za kurdske snage, a takodje cementira novu ulogu Moskve kao primarne sile na Bliskom istoku dok opada uticaj SAD u regionu, takođe ocjenjuje Gardijan.
U pograničnoj zoni će, objašnjava britanski list, sada biti turske snage, sirijski pobunjenici i vojnici Asadovog režima, dok će Rusijom biti jedina sila koja će pregovarati među njima.
Erdogan je u obraćanju novinarima s Putinom posle razgovora pozdravio sporazum kao "istorijski dogovor". Ankara će biti zadovoljna što je Moskva ubijedila Damask da prepusti kontrolu nad dijelom teritorije na sjeveroistoku. Zauzvrat, dodaje Gardijan, Moskva je izgleda dobila obećanje Turske da će Ankara poštovati sirijski suverenitet i teritorijalni integritet.
Sastanak predsjednika Rusije i Turske je djelovao kao kulminacija višegodišnje Putinove strategije da iskoristi podjele na Zapadu kako bi izgradio bliže veze sa Turskom – članicom NATO-a i ključnim saveznikom SAD – i poveća uticaj Moskve na Bliskom istoku, ocjenjuje Njujork tajms.
Razgovori su takođe istakli gubitak američkog uticaja u danima otkad je Tramp naredio povlačenje američkih trupa sa sjeveroistoka Sirije, ističe liberalni njujorški list.
S druge strane, s neodlučnim pristupom SAD i Zapadne Evrope u Siriji, Rusija sad poručuje da se, mada nema ekonomsku moć Zapada, može računati na njenu riječ.
Putin i Erdogan su šest sati razgovarali kako će oni i drugi regionalni akteri podijeliti kontrolu nad Sirijom, zemljom razorenom osmogodišnjim građanskim ratom. Pregovori su, ističe Njujork tajms, završeni Putinovom pobjedom – ruske i turske trupe će zajednički kontrolisati veliki prostor bivše kurdske teritorije na sjeveru Sirije, što cementira brzo širenje ruskog uticaja u Siriji nauštrb Vašingtona i njegovih bivših kurdskih saveznika.
Dok je Tramp doveo u pitanje američka savezništva i razmještanje snaga širom sveta, Rusija kao i Kina, pokazuje mišiće, željna da popuni vakuum koji su ostavile izolacionističke SAD, ocjenjuje list, dodajući da je Putin postao dominantna snaga u Siriji i glavna uticajna sila šire na Bliskom istoku.
I sve je očiglednije da će Rusija biti arbitar ravnoteže snaga u Siriji. Taj status je, kako navodi list, pokazan brzo organizovanom posjetom Erdogana i sastankom u Putinovoj rezidenciji u Sočiju. Dok se SAD povlače, Rusija je bila ta čiji je pristanak bio potreban Erdoganu da bi konsolidovao i povećao dobitke u ofanzivi koju je pokrenuo poslije odlaska američkih vojnika.
( Agencija BETA )