Monstat: Nutricionisti rekli da je 2.211 kalorija, ili 2 eura dnevno dovoljno
Na pitanje novinara da oni u prodavnici ne kupuju kalorije već hranu i da im da primjer kako je moguće kupiti tri obroka za dva eura, Čađenović je ponovio da su oni morali poštovati zadati iznos kalorije kao i da je međunarodni standard da je za minimum održavanja života dnevno po osobo dovoljno 2.211 kalorija potvrdila nutricionistkinja Instituta za javno zdravlje Zorica Đorđević
Zakonom i programom statistike određeno je da Monstat radi minimalnu a ne optimalnu potrošačku korpu, da je za minimalno održavanje života i radnih sposobnosti dnevno dovoljno 2.211 kalorija odredili su nutricionisti, koji proizvodi će se naći u korpi odredili su građani dajući podatke u anketi o potrošnji domaćinstava i popisu, obrazložili su danas iz Monstata kako je moguće da je potrošačka korpa za četveročlanu porodicu samo za hranu dovoljno 256 eura mjesečno ili 2,06 eura za sva tri obroka dnevno po članu.
Pomoćnik direktora Monstata Vuk Čađenović kazao je, na današnjoj konferenciji za novinare, da su oni samo proizvođači statističkog podatka, na osnovu smjernica koje imaju, međunarodnih standarda i osnovnih podataka koje su dobili iz ankete, popisa i cijena na tržištu pridržavajući se iznosa potrebnih kalorija.
On je kazao da, u protekle dvije godine od kada se priprema metodologija, koliko on zna nijesu dobili zahtjev ni od socijalnih partnera ni od Vlade da rade prosječnu ili optimalnu potrošačku korpu, a da ih je
Statistički savjet obavezao da rade minimalnu.
Čađenović je naveo da nepostoji evropski standard o računanju potrošačke korpe, tako da su koristili smjernice i metodologiju Svjetske banke, Svjetske zdravstvene organizacije, Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država, Organizacije za hranu i poljoprivredu FAO i Instituta za javno zdravlje Crne Gore. Kako je kazao minimalnu potrošačku korpu sa sličnom metodologijom računaju još Srbija, gdje to radi Ministarstvo trgovine, i Makedonija gdje to radi sindikat.
On je naveo da ni Monstat nije želio da radi potrošačku korpu, jer se ona više ne koristi u obračunu bilo koje ekonomske statistike niti je kao minimalna realan pokazatelj potreba domaćinstva, ali da im je Statistički savjet odredio da je rade pravdajući se nastavkom prakse iz ranijeg perioda.
Pojasnio je da je broj aktikala prehrambrenog dijala korpe smanjen sa ranijih 130 na 92 kako bi se koristili oni proizvodi koje građani prema anketi o potrošnji najčešće koriste, ali je potreban broj kalorija ostao isti, odnosno da je povećana gramaža proizvoda koji su ostali u korpi.
“Na osnovu ankete o potrošnji crnogorskih domaćinsta, oni su podijeljeni u deset decila (grupa) pri čemu je prva grupa sa najmanjom potrošnjom a deseta sa najvećom. Mi smo, s obzirom da nam je naručena minimalna korpa, računali proizvode koje troše domaćinstva iz druge, treće i četvrte decile”, kazao je Čađenović.
Na pitanje novinara da oni u prodavnici ne kupuju kalorije već hranu i da im da primjer kako je moguće kupiti tri obroka za dva eura, Čađenović je ponovio da su oni morali poštovati zadati iznos kalorije kao i da je međunarodni standard da je za minimum održavanja života dnevno po osobo dovoljno 2.211 kalorija potvrdila nutricionistkinja Instituta za javno zdravlje Zorica Đorđević.
Minimalna potrošačka korpa ranije se koristila prilikom računanja linije siromaštva koju Monstat nije obrađivao od 2013. godine, zbog čega su “Vijesti” pitale da li će Monstat ove podatke koristiti prilikom računanja nove linije siromaštva i kada će biti poznati novi podaci o nivou siromaštva u Crnoj Gori.
Čađenović je kazao da su prestali sa obračunom ranije linije siromaštva, jer se prema preporukama Eurostata radi po novoj metodologiji EU-silk.
“Ova metodologija prati podatke o siromaštvu četiri godina i nakon toga se objavljuje. Bilo je planirano da prve podatke o siromaštvu prema toj metodologiji objavimo krajem prošle godine ali je zbog obima podataka potrebno više vremena i ona će biti uskoro završena”, kazao je Čađenović.
On nije želio da odgovara na pojedinačna pitanja koji sve proizvodi čine tu korpu, kolika je težina i kako su došli do te cijene, već je kazao da će Monstat tokom dana objaviti tabele cijele korpe sa svim proizvodima i podacima.
Kazao je da je crnogorska minimalna potrošačka korpa za hranu sa 256 eura veća nego u Srbiji i Makedoniji, gdje se radila po sličnim metodologijama. Naveo je da u Srbiji za tročlanu porodicu iznosi 137 eura, a u Makedoniji za četveročlanu 217 eura.
Na pitanje zašto je uklonjena inputna renta (troškovi stanovanja) iz potrošačke korpe što je ranije iznosilo oko 200 eura, Čađenović je kazao da su to uradili jer nepostoji standard kako odrediti minimalnu kiriju za stan i zbog toga što zvanično vrlo malo građana ima podstanarski status.
“Prema podacima iz popisa 2011. godine kiriju za stan plaća osam odsto domaćinstava”, naveo je Ćađenović navodeći da nije bilo moguće da se u ovoj stavci računaju iznosi rata koje plaćaju domaćinstva koja su na taj način kupila stan.
Monstat je prethodne sedmice objavio prvu minimalnu potrošačku korpu za četvoročlanu porodicu, prema novoj metodologiji Zavoda za stitistiku Monstat, koja je za januar iznosila 628,2 eura. Posljednja izračunata po staroj metodologiji u decembru 2015. bila je 806,8 eura.
U novoj metodologiji smanjen je broj namirnica i izbačena vrijednost “imputirane rente” koja je pokrivala troškove stanovanja.
Samo za hranu četvoročlanoj porodici, koju po statitičkom pravilu čine dvije odrasle osobe i dvoje djece, sada je potrebno 256,1 eura ili dnevno 2,06 eura po osobi za sva tri obroka.
Prema računici Monstata za mlijeko, sir i jaja dovoljno je 69,7 eura ili 0,56 eura dnevno po osobi. Za meso i mesne prerađevine 57,8 eura ili 0,46 eura po osobi dnevno. Za povrće četvoročlanoj porodici potrebno je mjesečno 35,7 eura, za hljeb i žitarice 26 eura, za voće 25,3 eura, bezalkoholna pića 13,8 eura, šećer, med i džem 12,1 euro, ulja i masti 6,1 euro, za ribu 3,6 eura i za ostale prehrambrene namirnice 6 eura.
Za sve neprehrambrene namirnice i usluge porodici je potrebno 372,1 euro.
( Goran Kapor )