Situacija alarmantna: Biogradsko jezero u pretposljednjem stadijumu
Djelovanje erozije i odliva dovelo je do izuzetno niskog nivoa vode, a jezero je skoro neprepoznatljivo.
Izuzetno nizak nivo Biogradskog jezera šokirao je posljednjih dana posjetioce, a ovih jesenjih dana ono je skoro neprepoznatljivo.
Do takve situacije je, kako tvrde iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG), došlo zbog više razloga. Pored već poznatih procesa, zbog kojih je sudbina svih ledničkih jezera neizvjesna, dugi sušni period pogoršao je situaciju.
Kako je “Vijestima” kazao savjetnik za zaštitu i održivi razvoj u NPCG Veselin Luburić, djelovanje erozije učinilo je da danas već možemo govoriti o pretposljednjem stadijumu’ života jezera. Njegova dubina je prepolovljena i sada za vrijeme najvećeg vodostaja iznosi 12 metara.
“To jezero je tokom holocena bilo dva do tri puta prostranije, a njegova dubina je, kako su procijenili stručnjaci, bila oko 30 metara. Jezero gubi vodu kroz više ponora na sjevernom kraku i ranije se tu pokušavalo plombiranje (tzv. Injekcione zavjese), ali je vrijeme pokazalo da ni to nije adekvatna zaštita. Drugi proces koji se decenijama događa je i da se jezero zasipa nanosima iz Biogradske rijeke i Lalevog potoka. Još jedan problem je stvaranje morenskog nanosa u koritu rijeke Jezerštice, koji predstavlja latentnu opasnost za jezero”, kazao je Luburić.
Rješavanje problema postepenog nestajanja jezera, podsjeća on, vrlo je kompleksno sa naučnog stanovišta. S obzirom na to da je jezero smješteno u jednoj od tri preostale prašume u Evropi, “procesu ispitivanja i mjerama za njegovo rješavanje treba pristupiti sa puno senzibiliteta iz mnogo razloga”.
“Pristupiće se rješavanju ovog problema na vrlo konkretan način. Mislimo da je, prije svega, nužno utvrditi mjesta izvora, procijeniti njegovu jačinu, periode javljanja… Neophodno je i revidirati davno izrađene projekte regulacije, uraditi kompletno snimanje jezera, i u svim istraživanjima uzeti u obzir Biogradsku rijeku kao pritoku i Jezeršticu kao otoku jezera. Tu je posebno važno pitanje stabilnosti bedema’ između jezera i Jezerštice i treba utvrditi koliko je opstanak te barijere ugrožen”, objašnjava on.
Prema Luburićevim riječima, od izuzetne važnosti je informacija da je u završnoj fazi izrada projekta sanacije klizišta Biogradske rijeke. To podrazumijeva i rješavanje hidroloških problema u slivu Biogradskog jezera i te rijeke, a vrijednost projekata je 400.000 eura. Te aktivnosti vodi Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT) i na listi je prioritetnih infrastrukturnih projekata iz sektora za zaštitu životne sredine.
Luburić podsjeća da je prethodnih godina rađeno više istraživanja i više projekata za sanaciju Biogradskog jezera. Krajem 1990. godine, urađeno je mjerenje nanosa i uzimanje uzoraka na profilima koji su bili suvi. Tada se pokazalo da postoji mogućnost vađenja dijela nanosa iz jezera bez posljedica po ekosistem.
"Poslije toga nastupila je dugogodišnja pauza zbog tadašnjih društvenih prilika u našem okruženju, a koji su imali vrlo direktne posljedice na ukupan odnos prema sistemu zaštite životne sredine”, podsjeća Luburić.
Priča u vezi sa sanacijom jezera je, podsjeća on, aktuelizovana 2005. godine kada je Skupština Crne Gore izdvojila sredstva za projekat NVO “Zelenih Crne Gore” koji su uradili idejno rješenje zaštite. U tom rješenju dramatično je upozoreno da jezeru prijeti nestajanje u vrlo kratkom periodu. Tragom tih upozorenja NPCG 2007. godine, angažovalo je Građevinski fakultet koji je uradio Studiju za sanaciju erozijom nastalog klizišta na desnoj obali Jezerštice.
Minulih godina, kako tvrde u NPCG, okupljali su na naučnim skupovima najeminentnije stručnjake iz različitih oblasti, kako bi definisali najoptimalnije rješenje ili mjere koje je neophodno preduzeti da se jezero spasi od nestajanja.
Zbog para do sada nisu realizovani projekti zaštite
Tokom 1976. godine, u više navrata obavljana su geološka istraživanja Šumarskog fakulteta iz Beograda koji je uradio dva projekta zaštite jezera. Prvi se odnosio na problem zasipanja jezera nanosima iz Biogradske rijeke i Lalevog potoka, a drugi pitanjem saniranja klizišta izazvanog regresivnom erozijom Jezerštice. Projekat nije realizovan iz tehničkih razloga i nedostatka finansijskih sredstava.
Zatim je NP Biogradska gora, 1988. godine, od Zavoda za geološka istraživanja SR Crne Gore naručen projekat hidroloških i geoloških ispitivanja u cilju sanacije jezera. Prema informacijama sa kojima NPCG raspolaže, Zavod nije realizovao ovaj projekat zbog nedovoljnih finansijskih sredstava.
( Dragana Šćepanović )