Ekonomska kriza dolazi, sve manje alata za spas

Crna Gora novu ekonomsku krizu, koja dolazi iduće godine i prema ocjenama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF-a), dočekuje bez značajnih instrumenata za borbu protiv nje, jer se porezi i akcize već nalaze na visokom nivou, kao i javni dug koji je na 70 odsto bruto-domaćeg proizvoda, a sa garancijama i 88 odsto BDP-a.

Mjera koju je Vlada preuzela je da se zadužila ove godine za 500 miliona da bi vratila dug koji dospijeva naredne godine, jer se očekuje da će u 2020. godini biti veće kamate i otežano zaduživanje.

Drugu mjeru pokrenula je Centralna banka ograničavajući odobravanje keš kredita stanovništvu kroz traženje dodatnih garancija, kako bi time zaštitile banke u slučaju prelivanja krize na Crnu Goru.

Iako je iz CBCG saopšteno da je njena namjera sprečavanje nastanka novih rizičnih kredita, to je i indirektni pritisak na banke da povećaju kreditiranje privrede koje je u velikom padu.

Najznačajnije antikrizne mjere, koje je i Crna Gora sprovodila nakon izbijanja krize 2008. godine, bilo je povećanje poreza i akciza kao i javnog duga, kako bi mogla finansirati sve brojniju javnu upravu, isplaćivati redovno plate i socijalna davanja, plaćati garancije koje su počele da padaju i održavati kakav-takav nivo javnih investicija.

Povećavanjem stope PDV-a iz dva puta sa 17 na 19 pa na 21 odsto, značajnim povećanjem akciza, naročito na gorivo ali i na alkohol i cigarete, uvođenjem kriznog poreza na zarada i drugim mjerama i povećanjem javnog duga za dvije i po milijarde za 11 godina, Vlada je uspjela da sačuva “socijalni mir” i kupi opstanak na vlasti.

Vlada već preduzela mjere kojima se zadužila ove godine za 500 miliona da bi vratila stari dug koji dospijeva 2020, jer se očekuje da će biti veće kamate i otežano zaduživanje. Drugu mjeru je preduzela CBCG ograničavajući keš kredite

Da nova kriza dolazi već naredne godine i da treba biti spreman, već upozoravaju iz MMF-a i Svjetske banke, ali i pojedini vodeći svjetski ekonomisti.

Ekonomija usporila u 90% država

Nova direktorica MMF-a Kristalina Georgijeva nedavno je kazala da ekonomija usporava u 90 odsto država, dok je samo prije dvije godine ona rasla u 75 odsto.

“Globalna ekonomija je u sinhronizovanom usporavanju. To znači da će ovogodišnji rast biti najniži od početka decenije. Trgovinske napetosti znatno su oslabile proizvodnju i investicionu aktivnost širom svijeta. Postoji ozbiljan rizik da će uskoro biti zahvaćene usluge i potrošnja”, upozorila je Georgijeva.

Prema njenim riječima, pukotine u trgovini mogle bi izazvati promjene koje će trajati najmanje jednu generaciju.

Američki ekonomista Nurijel Rubini, poznat pod nadimkom Dr Propast jer je prvi najavio svetsku finansijsku krizu 2008. godine, najavio je već početkom ove godine novu globalnu recesiju. On je naveo da mnoge razvijene ekonomije danas imaju veće deficite i veći javni dug nego prije globalne finansijske krize 2008, što im ostavlja mali prostor za trošenje na podsticaje.

“U razvijenom dijelu svijeta izbor alata koji se mogu primijeniti kao odgovor na krizu i dalje je ograničen. Monetarne i fiskalne intervencije i ‘zaštitna mreža’ za privatni sektor, kao oruđa koja su korišćena poslije finansijske krize 2008, danas se ne mogu upotrijebiti sa istim efektima”, naveo je Rubini.

Georgijeva je izjavila da bi njena prethodnica Kristin Lagard, u trenutku “kada sunce sija obično rekla da je trenutak da popravimo krov”.

“Ja dolazim u trenutku kada ima oblaka i povremenih kiša i moja poruka je da više ne postoji mogućnost za odlaganje popravke krova”, poručila je Georgijeva.

Crna Gora kroz cifre

U Crnoj Gori još zvanično “grije sunce”, iako je rast ekonomije usporio sa pet na tri odsto, novca u budžetu i turista ima “više nego lani”. Svjetska banka je nadavno upozorila da bi uticaj prelivanja krize na Crnu Goru mogao biti smanjenje investicija i prihoda od turizma, upravo onih sektora koji najznačajnije utiču na rast njene ekonomije.

Crnoj Gori značajno rastu i obaveze jer naredne godine na naplatu dolazi 759 miliona eura starih dugova, koji se plaćaju tako što se država dodatno zadužuje a obaveze prebacuje na naredne godine. Zbog takve praksa, samo iznos kamata godišnje je dostigao 100 miliona eura. Za dvije godine dolaze i nove obaveze, 60 miliona godišnje za vraćanje kredita za auto-put.

Da su efekti globalne krize, ali i loših odluka Vlade, jer su pale njene garancije od skoro 200 miliona eura i nije naplaćeno oko 500 miliona poreskih obaveza, za proteklih 11 godina, i pored povećavanja dažbina, najviše finansirani rastom javnog duga, pokazuju uporedni podaci.

Javni dug je u nominalnom iznosu povećan sa 737 miliona na 3,2 milijarde, odnosno za 343 odsto, dok je BDP povećan sa 2,2 na 4,6 milijardi ili 105 odsto.

Država je u ovom periodu postala značajno skupa za poreske obveznike, jer je iznos bruto zarada zaposlenih u vladinoj administraciji povećan sa 256 na 459 miliona.

Banke su proteklih godina značajno smanjile kreditiranje privredi, dok se povećava pozajmljivanje novca ekonomski manje produktivnim sektorima stanovništvu i javnoj upravi.

Ukupni krediti odobreni privredi na kraju 2007. godine iznosili su 1,357 milijardi eura, dok su sada manji za 326 miliona.

Ukupni krediti odobreni stanovništvu na kraju prošle godine su vrijedili 1,25 milijardi a 2007. godine iznosili su 791 milion.

Rast kreditiranja stanovništva za 450 miliona eura bio je znak CBCG da uvede ograničenja. Pred prethodnu krizu bio je veći iznos izdatih kredita nego što su iznosili ukupni depoziti, a sada se želi izbjeći takva greška iako su depoziti i dalje veći od kredita.

Ako se projekcije pokažu tačnim sve je manje vremena da se, dok još ima sunca, popravi krov na crnogorskoj ekonomiji pred “zimu koja dolazi”.

Industrija se nije oporavila, velika šteta bi bila od pada u turizmu

Kriza sa od velikih ekonomija preliva na male zemlje preko smanjenja ekonomske saradnje, poput robne razmjene ili kretanja turista. Crna Gora je prije 11 godina veliku štetu imala zbog pada cijena aluminijuma i čelika ne svjetskim berzama.

Kombinat aluminijuma, Željezara i Rudnici boksita su u međuvremenu izgubili preko četiri hiljade radnih mjesta, a država je za njene tadašnje vlasnike platila oko 160 miliona eura garancija.

Cijene aluminijuma i čelika i sada su u padu, najviše zbog smanjenja proizvodnje automobila i građevinarstva u razvijenim zemljama poput Njemačke, ali i Kine.

Uprava Željazare odlučila se na smanjenje zarada i broja radnika, dok Uniprom, koji upravlja KAP-om, ulaže u obnavljanje pogona prerade kako bi povećao procenat prodaje metala u legurama i poluproizvodima i time smanjio štetu u cijeni sirovog aluminijuma.

Kada zaposleni usljed krize ostaju bez radnih mjesta ili im se smanjuju zarade, počinju da se odriču luksuza, a prvo što je na listi za uštedu je odricanje od putovanja.

Pad turističkog prihoda, kao najznačajnije ekonomske grane, bio bi poguban za Crnu Goru. Na ovo su u nedavnom izvještaju upozorili i iz Svjetske banke.

Naredne godine prestaje najveća investicija u Crnoj Gori - izgradnja dionice autoputa Podgorica-Kolašin, koja je značajno doprinosila rastu ekonomije. Vlada očekuje da će je zamijeniti privatne investicije, najviše u turizmu. Ako dođe do pada u turizmu, i ove investicije mogu biti odložene.

( Goran Kapor )