Pažin: Ne može Vlada da primjenjuje pravosudne zakone umjesto pravosuđa

Pažin je ukazao da je u ustavnim sistemima najrazvijenijih demokratskih država Tužilaštvo sastavni dio izvršne vlasti, upravo da bi izvršna vlast bila odgovorna za stanje kriminaliteta u društvu

4820 pregleda17 komentar(a)
Pažin na konferenciji, Foto: Facebook.com/GradjanskaAlijansaCG
28.10.2019. 19:04h

Potpredsjednik Vlade Zoran Pažin kazao je da Vlada nije odgovorna što država nije dobila završna mjerila za pregovaračka poglavlja 23 i 24, navodeći da sve institucije treba da snose svoj dio odgovornosti.

On je na konferenciji "Izazovi Crne Gore u pregovaračkim poglavljima 23 i 24" rekao da "nema enigme šta treba da se radi".

Istakao je da je u poslednjem periodu Vlada uputila Skupštini skoro 70 zakona koji ne odstupaju od evropskih standarda. Ponovo kritikujući ustavna rješenja iz 2013. godine, koja otežavaju izbor uglednih pravnika u Sudski savjet, Pažin je istakao da je nivo povjerenja građana u tužilaštvo na nedopustivo niskom nivou i da treba raditi kako bi se to promijenilo.

Pažin je rekao da je prirodno da Vlada odgovara za stanje kriminaliteta u društvu, ali je u Crnoj Gori Vlada razvlašćena od svih mehanizama da utvrdi odgovornost za rezultate koje ima tužilaštvo.

Pažin je ukazao da je u ustavnim sistemima najrazvijenijih demokratskih država Tužilaštvo sastavni dio izvršne vlasti, upravo da bi izvršna vlast bila odgovorna za stanje kriminaliteta u društvu.

"Danas je neozbiljno očekivati da Vlada daje odgovore na pitanja o kvalitetu rada Tužilaštva. Nešto više nadležnosti ima zakonodavna vlast, ali ni zakonodavna vlast nema sve one potrebne mehanizme da bi se vršio na valjan način nadzor nad radom Tužilaštva. Danas nijedan pravni teoretičar niti praktičar ne umije da da odgovor na pitanje kojoj grani vlasti pripada Tužilaštvo,“ ocijenio je Pažin.

Dodao je da ozbiljna analiza onih paramentara koji su važni za vladavinu prava ukazuje da je Tužilaštvo u Crnoj Gori nezavisnije i od sudske vlasti.

Pažini je ukazao da su na ovakvim ustavnim rješenjima, koja su uvedena 2013. godine, snažno insistirali predstavnici opozicionih političkih partija i jedna politička partija koja je tada bila na vlasti, a sada je u opoziciji.

"Ne primjećujem da sada te političke partije prednjače u traženju odgovora na probleme koji su nastali kao posljedica tih ustavnih rješenja,“ rekao je Pažin, dodajući da se te 2013. godine, participirajući u radu Venecijanske komisije, snažno protivio takvom rješenju, koje nema uporište u najrazvijenijim savremenim demokratijama.

Govoreći o odgovornosti za funkcionisanje ovakvog ustavnog rješenja, potpredsjednik je rekao:

"Danas imamo jednu vrstu poremećene demokratske ravnoteže, da je važniji stav političke manjine da ne budu izabrani nosioci sudske vlasti u Sudskom savjetu, riječ je o uglednim pravnicima koje bira Skupština, nego što je to stav političke većine da budu izabrani.“

Iz Pažinovog kabineta saopšteno je da je on naglasio da je prethodnih godina uloženo izuzetno mnogo u edukaciju sudija, tužilaca i predstavnika u nezavisnim regulatornim tijelima i agencijama, dodajući međutim da je neophodno napraviti procjenu efekata ovih aktivnosti.

„Konferencije, seminari, edukacije, studijska putovanja, ponekad na egzotične adrese kao što su Mauricijus ili Filipini, otvaraju pitanje šta se moglo naučiti na tim destinacijama i da li se iko pozabavio evaluacijom znanja kao posljedice tih edukacija. U narednom periodu treba insistirati na evaluacijji znanja kao posljedice edukacije,“ naglasio je, dodajući da je cilj edukacije povećan nivo stručnosti i profesionalizma i u krajnjoj liniji ostvarenje koristi za građane.

Pažin je ocijenio duboko pogrešnim stav da Albaniji, a naročito Sjevernoj Makedoniji ne bude odobren početak pregovora o pristupanju Evropskoj uniji, naglašavajući međutim da to nipošto ne smije da bude alibi za propuste u samoj Crnoj Gori.

„Nikakve enigme nema šta treba da se radi. Nego je potrebna odgovarajuća energija i odgovornost da se to sprovede u djelo. Ali ta percepcija, koja je ponekad prisutna u javnosti, da je Vlada odgovorna za ukupan integracioni proces je duboko pogrešna. Ne može Vlada da primjenjuje pravosudne zakone umjesto pravosuđa. Prema tome, svako treba da nosi svoj dio odgovornosti,“ zaključio je Pažin.

Direktorica balkanskog fonda za demokratiju Gordana Delić je kazala da postoje i drugi "igrači" na tlu Zapadnog Balkana koje gledaju da ostvare svoje interese.

Direktor Građanske alijanse Boris Raonić rekao je da "ovako više ne ide". On je istakao da podrška građana procesu EU drastično pada, navodeći da je problem i u Delegaciji EU i samoj Uniji.

Glavni pregovarač Crne Gore sa EU Aleksandar Drljević rekao je da je u cilju svih da što prije dobijemo zavšna mjerila u poglavljima 23 i 24, jer ćemo dobiti jasnije smjernice za dalji rad.

"Važno je da održimo kontinuitet prema članstvu u EU", kazao je Drljević, dodajući da ne možemo biti obeshrabreni, jer su naše brojke neupitne. Istakao je da svi želimo da proces integracija bude intenzivniji, ali da ne može biti riječi o blokadi.

Radunović: Tužilaštvo podređeno potrebama vrha vlasti

Predsjednik Odbora za evropske integracije Slaven Radunović rekao je da je Tužilaštvo podređeno dnevno -političkim i ekonomskim potrebama vrha vlasti.

“Došli smo u poziciju da čak snimljeni razgovor u kojem prvi saradnik i visoki javni funkcioner priznaje da je nosio novac vrhovnom državnom tužiocu, nije dovoljan čak ni da VDT bude ispitan. Nikoga ne optužujem da je uzimao novac, ali država...u kojoj se ne preduzima ništa, pa makar ni ispitivanje VDT-a kao građanina zaista ne može da vodi u EU”.

Glavni pregovarač Crne Gore sa EU Aleksandar Drljević rekao je da je u cilju svih da što prije dobijemo zavšna mjerila u poglavljima 23 i 24, jer ćemo dobiti jasnije smjernice za dalji rad.

"Važno je da održimo kontinuitet prema članstvu u EU", kazao je Drljević, dodajući da ne možemo biti obeshrabreni, jer su otvorena 32 poglavlja.

Istakao je da svi želimo da proces integracija bude intenzivniji, ali da ne može biti riječi da je Crna Gora u blokadi sa pregovorima.

Direktor Građanske alijanse Boris Raonić rekao je da je u integracionom procesu najveće breme na Vladi, ali i na svim ostalim subjektima:

"Ovako više ne ide... Ne dobija Crna Gora signale kako je očekivala. Ni civilni sektor nije uradio dovoljno...“.

On je istakao da podrška građana procesu EU drastično pada, navodeći da je problem i u Delegaciji EU i samoj Uniji.