Putin i Orban, spasioci hrišćanstva

U Budimpešti se održava konferencija episkopa i sveštenika s Bliskog istoka. Tema skupa: kako bolje zaštititi hrišćane u tom regioni. Prisutni su crkveni vjerodostojnici prije svega iz Iraka i Sirije. I ruski predsjednik Vladimir Putin.

To je u svakom slučaju nešto novo kada se radi o susretima Putina i Orbana. Svaki put kada se njih dvojca sastaju – bilo u Budimpešti, bilo u Moskvi, a to znači otprilike dva puta godišnje – mediji, pre svega oni na Zapadu, puni su ocjena kako se tu radi o susretima dvojice autokrata. Oni sada očigledno žele da pošalju neki pozitivniji signal: susret dvojice spasilaca hrišćanstva. Da li će zapadni mediji to sada pozitivnije da ocene?

Spasioci hrišćanstva među sobom

Putin i Orban na to gledaju drugačije: zapadne zemlje vide progon hrišćana kao „oblik prihvaćene diskriminacije“, rekao je uoči konferencije mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto. I zaista: do sada je Mađarska dala 50 miliona dolara za izgradnju ili obnovu škola, crkava i bolnica hrišćanskih zajednica u tom regionu. Osim toga, Mađarska je jedina zemlja koja ima zamenika državnog sekretara zaduženog za zaštitu progonjenih hrišćana širom sveta.

To je u svakom slučaju nešto novo kada se radi o susretima Putina i Orbana. Svaki put kada se njih dvojca sastaju – bilo u Budimpešti, bilo u Moskvi, a to znači otprilike dva puta godišnje – mediji, pre svega oni na Zapadu, puni su ocjena kako se tu radi o susretima dvojice autokrata. Oni sada očigledno žele da pošalju neki pozitivniji signal: susret dvojice spasilaca hrišćanstva. Da li će zapadni mediji to sada pozitivnije da ocene?

Novac i atomske elektrane

To je kulisa. Ali kada je riječ o sadržajima susreta, prije će biti da će njih dvojca razgovarati više o novcu i snabdijevanju energijom, nego o hrišćanstvu. Dvije glavne teme trebalo bi da budu pitanje snabdijevanja gasom i pitanje proširenja atomske elektrane Paks. Kada je o toj elektrani riječ, govori se o poslu vrijednom desetak milijardi eura. Mađarska je odlučila da će za modernizaciju i proširenje postojeće elektrane angažovati ruske, a ne zapadne firme. Tu, tehnički gledano, ima logike: Rusi su nuklearnu elektranu Paks i izgradili, pa je razumno da je i moderniziraju, odnosno nadograde.

Ali politički je to osjetljiva odluka koja je izazvala prilično velike rasprave. Mnogi u tome vide opasan potez kojim se mala Mađarska dovodi u još veću zavisnost od velike Rusije kada je u pitanju snabdijevanje energijom. I svoj gas Mađarska dobija gotovo isključivo iz Rusije. Razlog: jednostavno je jeftiniji. Pa zar bi zemlja trebalo da kupuje skuplji gas samo zato da bi se umilila zapadnim zemljama i njihovim koncernima?

Osim toga, s realizacijom projekta prilično se kasni. Djelimično je razlog za to otpor Evropske unije. Ali pitanje je recimo i kako će se sve realizovati. Mađarskoj već sada nedostaje kvalifikovana radna snaga za izvođenje takvih poslova. Mnogi Mađari odavno su se odselili na Zapad u potrazi za većim platama.e uslovi rusko-mađarskog ugovora nisu mijenjali. Vrlo je vjjerovatno dakle, da Mađari plaćaju veće kamate nego da su novac pozajmljivali na tržištu novca.

Osim toga, s realizacijom projekta prilično se kasni. Djelimično je razlog za to otpor Evropske unije. Ali pitanje je recimo i kako će se sve realizovati. Mađarskoj već sada nedostaje kvalifikovana radna snaga za izvođenje takvih poslova. Mnogi Mađari odavno su se odselili na Zapad u potrazi za većim platama.

Gas, Ukrajina i moć

I tema snabdijevanja gasom u osnovi je politička – pogotovo nakon izbijanja sukoba između Rusije i Ukrajine. Rusija je najavila da od početka sledeće godine više neće isporučivati gas trećim zemljama preko gasovoda koji prolaze ukrajinskom teritorijom. Alternativne rute su već postojeći gasovod Sjeverni tok 1, koji je u pogon pušten još 2011. godine, kao i sporni gasovod Sjeverni tok 2, koji je još u izgradnji. Ta dva gasovoda vode preko Baltičkog mora i namijenjena su velikim dijelom snabdijevanju Njemačke i zemalja EU ruskim gasom.

Osim toga, tu je još i gasovod Turski tok, kojim bi gas kroz Crno more trebalo da bude dopreman do Turske. Predviđeno je da taj gasovod bude počne sa radom sledeće godine. Jedan krak tog gasovoda trebalo bi da vodi i do Mađarske – s kapacitetom od šest milijardi kubnih metara gasa godišnje. U tom kontekstu sigurno nije slučajnost što će 7. novembra turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan posjetiti Budimpeštu.

Sve to znači da bi Putin ubuduće Ukrajini jednostavno mogao da obustavi dostavu gasa, bez da to ugrozi snabdijevanje Evrope. To je politički svakako veoma problematična situacija, ali u Njemačkoj to niko ne može glasno da kritikuje s obzirom na to da i tu ruski gas dolazi zaobilazeći Ukrajinu.

Realna politika jedne male zemlje

Mimo svih tih konkretnih tema, svakako se postavlja pitanje zbog čega se Orban i Putin mnogo češće posjećuju nego što mađarski premijer recimo posjećuje zapadne zemlje. Otkako je Orban 2010. došao na vlast, njemačka kancelarka Angela Merkel bila je samo dva puta u Budimpešti.

Jedan od odgovora je svakako i činjenica da se sa svojim zapadnim partnerima Orban veoma često sreće u Briselu. Ali dio odgovora je i u realnoj poziciji Mađarske: kao mala zemlja stisnuta između svjetskih sila, Mađarska je naučila da je najbolje da svakom nešto ponudi, da sa svima bude dobra. Tako Orban podržava američku politiku u Iraku ili Avganistanu i šalje tamo vojnike. Njemački automobilski koncerni dobijaju veoma povoljne uslove za poslovanje u Mađarskoj. A ruskom predsjedniku Orban nudi atomsku elektranu Paks i pozornicu za nastupe: u Budimpešti Putin može da pokaže kako on i u redovima EU ima svoje saveznike.

( Deutsche Welle )