Socio-kulturni identiteti djece na predškolskom uzrastu u Crnoj Gori
“Birali smo namjerno institucije koje su multikonfesionalne, multijezičke i multinacionale, da bismo imali dobar teren za istraživanje”, objasnio je prof. dr Saša Milić
Kako bi utvrdili da li i na koji način Crna Gora i njene predškolske ustanove prate savremene trendove kada je u pitanju razvoj identiteta i koliko se shvata važnost formiranja identiteta za kasnije psihički stabilnu i zdravu osobu, Filozofski fakultet iz Nikšića realizuje dvogodišnji naučno–istraživački projekat pod nazivom “Socio-kulturni identiteti djece na predškolskom uzrastu u Crnoj Gori”.
“Projektom želimo da istražimo na koji se način pristupa razvoju različitih dimenzija identiteta kod djece na predškolskom uzrastu – nacionalnom, jezičkom, religijskom, socio-individualnom i rodnom”, kazao je prof. dr Saša Milić, rukovodilac projekta.
Partneri na projektu, čiji značaj je prepoznalo i Ministarstvo nauke, su njemački Univerzitet u Getingenu, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za pedagogiju i predškolske ustanove iz šest gradova Crne Gore – Podgorica, Cetinje, Tivat, Ulcinj, Bijelo Polje, Rožaje.
“Birali smo namjerno institucije koje su multikonfesionalne, multijezičke i multinacionale, da bismo imali dobar teren za istraživanje”, objasnio je Milić.
Kako bi odabrali najbolju istraživačke metodologije i postupke koje će primijeniti tokomistraživanja socio-kulturnih dimenzija identiteta na Filozofskom fakultetu u Nikšiću organizovan je okrugli sto na kome su učešća uzeli stručnjaci iz različitih oblasti (pedagogija, psihologija, sociologija, istorija, lingvistika, statistika) sa nikšićkog i zagrebačkog Filozofskog fakulteta i Fakulteta za crnogorski jezik i knjiženost na Cetinju.
Okruglom stolu prisustvovali su i predstavnici iz javnih predškolskih ustanova iz šest gradova Crne Gore u kojima će se realizovati istraživanje, kao i predstavnici ministarstava nauke prosvjete Crne Gore.
“Ovo je svakako interesantna naučno utemeljena priča ali sa druge strane je i osjetljiva jer se zalazi u neke dimenzije koje možda u ovom trenutku u Crnoj Gori nijesu dovoljno rasvijetljene ili definisane. Imamo puno izazova. Sa druge strane, ono što je teorijski, različito su se dominantni naučnici u svijetu bavili ovim dimenzijama identiteta kada su u pitanju odrasli. Gotovo se niko u svijetu nije bavio predškolskim uzrastom, iako se u svim teorijama psihičkog razvoja kaže da se identiteti začinju u periodu predškolstva, a da se kasnije formiraju, istražuju i izgrađuju sa nekim punoljetstvom”, objasnio je Milić.
Kako je istakao, jedna mlada osoba bi trebalo da ima formirane različite dimenzije identiteta, što doprinosi njenom mentalnom zdravlju, boljim akademskim dostignućima i formiranju stabilne ličnosti, a postoje i istraživanja koja dokazuju da takve osobe imaju manji nivo depresije.
“Vrlo brzo ćemo imati fokus grupe sa vaspitačima i roditeljima vezano za ovu problematiku. Već na proljeće ćemo ići na sistematsko posmatranje rada u vaspitnim grupama, zatim ćemo imati neka etnografska istraživanja, ankete za roditelje i neku vrstu pojednostavljenog slikovnog intervjua za djecu, a tiče se različitih dimenzija identiteta”, pojasnio je Milić faze koje slijede.
Nakon obrade i interpretacije dobijenih rezultata slijedi internacionalizacija projekta i prezentcija rezultata na međunarodnim konferencijama.
“Ministarstvo nauke je posebno insistiralo na tom segmentu internacionalizacije. Sami projekat će se završiti jednom velikom konferencijom na kojoj ćemo obrazložiti detaljno šta smo sve radili, koje su naše eventualne buduće aktivnosti i prezentovati jednu publikaciju koja već sada ima oko 200 strana, a tek smo na pola godine”, zaključio je Milić.
( Svetlana Mandić )