VREMEPLOV Većina državnih para na računu dvije banke
"U prvoj polovini godine prihodovali smo dosta novca, a onda je došao rebalans koji je povećao troškove. Jedan dio novca je potrošen za pomoć bankama da očuvaju likvidnost kroz otplatu njihovih kredita, 44 miliona je pomoć Prvoj banci, dok je dio iskorišćen za tekuću budžetsku potrošnju", rekao je Lukšić.
Potpredsjednik Vlade i ministar finansija Igor Lukšić najavio je juče da će se u narednom periodu na bolji način definisati kriterijumi za polaganje državnih depozita kod crnogorskih banaka.
Predlog zakona o završnom računu budžeta za 2008. godinu, čiji će drugi dio rasprave Odbor za ekonomiju, budžet i finansije nastaviti u ponedjeljak, pokazao je da je 80 odsto državnih depozita na računima samo kod dvije banke, zbog čega su opozicioni poslanici tražili da se objasni po kojim kriterijumima se taj novac deponuje.
- Državni fondovi su u prethodnom periodu sami određivali kod kojih će se banaka novac deponovati, a pošto su sada njihova sredstva objedinjena u državnom trezoru, to pitanje će se drugačije urediti - objasnio je Lukšić.
Poslanik DPS–a i direktor Fonda PIO Radoje Žugić istakao je da nije bilo favorizovanja banaka, već da su kriterijumi Fonda koji ima najviše novca objektivni.
- Birali smo banke na osnovu broja penzionera koji primaju penziju kod tih banaka i to je najvažniji kriterijum, a drugi kriterijum su kamatne stope koje se nude – kazao je Žugić.
Lukšić je u odgovoru na pitanje SNP–a zašto su depoziti sa 200 miliona u septembru 2008. godine pali na 27 miliona na kraj godine (što je pokazao Godišnji izvještaj Centralne banke) rekao da je sve precizno iskazano u predlogu zakona.
- U prvoj polovini godine prihodovali smo dosta novca, a onda je došao rebalans koji je povećao troškove. Jedan dio novca je potrošen za pomoć bankama da očuvaju likvidnost kroz otplatu njihovih kredita, 44 miliona je pomoć Prvoj banci, dok je dio iskorišćen za tekuću budžetsku potrošnju. Novac je trošen u skladu sa ekonomskim ciklusima koji su bili u prošloj godini – rekao je Lukšić.
Poslanika SNP–a Srđu Božovića zanimalo je kakve su ocjene Ministarstva o budžetskoj disciplini i da li je bilo nepravilnog angažovanja budžetskih sredstava i naloga.
- Ministarstvo na osnovu svojih ovlašćenja vrši nadzor nad raspolaganjem krupnih sredstava koja prelaze preko državnog trezora i vršimo internu i eksternu kontrolu ako se uoče nepravilnosti, a kakva je bila budžetska diciplina najbolji odgovor će dati DRI – rekao je predstavnik Ministarstva finansija Duško Perović.
Predsjednik Savjeta DRI Miroslav Ivanišević kazao je da je revizija pokazala da je primjetan pozitivan trend u efikasnoj upotrebi sredstava i da su preporuke DRI najvećim dijelom ispoštovane.
- Revizijom je obuhvaćeno 13 potrošačkih jedinica, a do kraja godine biće gotove tri revizije jer je obračunski period u Izvještaju od oktobra prošle do oktobra ove godine. Od ukupne potrošnje revizijom je obuhvaćeno oko 700 miliona eura – rekao je Ivanišević.
Poslanik SDP–a Damir Šehović ocijenio je da se podjednako moraju sagledati pozitivne i negativne stvari kako bi se sistem unaprijedio.
- Treba vidjeti da li su završnim računom ostvareni ciljevi ekonomske politike, da li je novac trošen transparentno i šta se može uraditi da se taj sistem unaprijedi. Prvi cilj je ostvaren jer je održana privredna stabilnost i vpovećan je životni standard, ostvaren je zacrtani rast i budžetski suficit. Sredstva su transparentno trošena. To je pokazao izvještaj DRI koji potvrđuje iskazani račun budžeta za prošlu godini koji je Ministarstvo dostavilo. Postoji prostor za unapređivanje i tu mislim na evidenciju depozita, treba doraditi fiskalnu disciplinu, unaprijediti sistem upravljanja zaradama... - rekao je Šehović.
Prema Predlogu zakona o završnom računu budžeta konsolidovana javna potrošnja (državni i budžet opština) iznosila je 46,3 odsto BDP–a, dok je tekuća javna potrošnja (bez kapitalnog budžeta) bila 37,3 odsto BDP – Kapitalni budžet iznosio je 73,33 miliona eura, primici su iznosili 1,3 milijarde eura što je 0,74 odsto više od plana, izdaci koji su uvećani za 7,4 odsto i iznosili su 1,4 miliona eura, i ostvaren je budžetski suficit od 15 miliona eura.
Na kraju prošle godine depoziti su bili 96,5 miliona eura i država je imala 38,47 unci zlata koje su vrijedjele 23,6 miliona eura, dug države bio je 894 miliona od čega je spoljni činio 481,7 miliona, dok je unutrašnji bio 412,3 miliona eura.
Lukšić ne radi vikendom
Poslanik PzP–a Branko Radulović tražio je od Lukšića da mu Ministarstvo do ponedjeljka pripremi odgovore na brojna pitanja, između ostalih, u kojem obimu se ostvaruju primici budžeta za tekuću godinu u odnosu na ostvarene primitke za 2008. po strukturi i iznosu, ročnu strukturu kredita, strukturu BDP–a za 2009, 2008. i 2007. godinu, o prosječnoj kupovnoj moći građana, koliko je emitovano državnih zapisa...
Lukšić je objasnio da Ministarstvo ne može tako brzo da odgovori na sve što se traži, jer, kako je dodao, neki podaci treba da se dobiju od drugih institucija.
Radulović je zahtijevao da Lukšić dostavi sve podatke, ističući da bi on kao ministar morao napamet znati „u po dana i noći“ primitke i izdatke, strukturu BDP–a....
- Zamislite da Vam sad odjednom postavim 50 pitanja i da tražim odgovore odmah. To bi isto bilo kao da Vas pitam koliko ste dana do sada proveli na planeti Zemlji i da tražim hitan odgovor – rekao je Lukšić.
( Arhiva Vijesti )