Kolektor još nije ni izgrađen, a već nije dovoljan Podgorici?

Nije poznato kada će biti završeno novo postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) u Podgorici, koje treba da bude izgrađeno u zetskom selu Botun, ali ni da li će njegovi kapaciteti biti dovoljni s obzirom na veliki priliv stanovništva u glavni grad.

Iz Glavnog grada nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” da li će novo postroje u Botunu zaista riješiti problem otpadnih voda u naredne tri decenije.

Gradske vlasti i preduzeće Vodovod i kanalizacija (ViK) ranije su saopštavali da je PPOV u Botunu neophodno izgraditi, jer je postojeći, koji je 1978. godine napravljen na Kruševcu, nedovoljnog kapaciteta - projektovan je za 55.000 stanovnika. Brzo je prevaziđen i tehnički je zastario.

Zbog razvoja grada, staro postrojenje se sada nalazi u samom središtu grada, a često se dešava da se okolinom šire nesnosni mirisi.

Pored toga, zbog izlivanja otpadnih voda u rijeku ispod sadašnjeg postrojenja, kvalitet vode Morače nizvodno od toga mjesta je, prema zvaničnim podacima, godinama najlošiji.

Novi PPOV, čija se izgradnja pominje više od deceniju, trebalo je da bude napravljen za kapacitet od 275.000 stanovnika, ali posljednja zvanična dokumenta Glavnog grada pominju cifru od 235.000 ljudi. Glavni grad, prema popisu iz 2011. ima blizu 188.000 stanovnika, sa Tuzima, koji su od prošle godine samostalna Opština.

Međutim, kako je ranije objašnjeno, PPOV u Botunu, sistemom primarne i sekundarne kanalizacije, bio bi povezan i sa Tuzima.

Iz Glavnog grada “Vijestima” nije odgovoreno dokle su stigli sa procedurama u vezi sa izgradnjom novog PPOV, šta je do sada urađeno, da li će svi dijelovi Podgorice biti prključeni na uređaj ili će mnogo domaćinstava i dalje morati da koriste septičke jame.

Odbornica Građanskog pokreta URA Milena Vuković za “Vijesti” kaže da postojeći PPO, iako izgrađen za 55.000, sada prerađuje otpadne vode za oko 108.000 stanovnika.

“Iako se radujemo izgradnji novog kolektora, koji je prijeko potreban građanima Podgorice i već je previše vremena prošlo u čekanju, moramo naglasiti da na novi uređaj neće biti priključeni svi stanovnici Podgorice. Zvanični podaci iz popisa 2011. govore da u Podgorici živi oko 188.000 stanovnika, a nezvanični podatak je da danas u Glavnom gradu živi preko 260.000 stanovnika. Od tog broja, na uređaj je priključeno oko 40 odsto domaćinstava, a oko 60 procenata ima svoje vidove kanalizacije”, navodi Vuković.

Prema planu, kako ističe, novi uređaj trebalo bi da je projektovan je za 275.000 stanovnika, a navodno ton treba da zadovolji potrebe glavnog grada u narednih trideset godina.

“Tako bi se riješio problem komunalnih otpadnih voda i zbrinuo obrađeni mulj. Međutim, u posljednje vrijeme sve više se barata podatkom da je novi uređaj projektovan za samo 235.000 stanovnika, što već sada ne ispunjava potrebe Glavnog grada, a pogotovo ne, ako uzmemo priliv stanovništva iz raznih krajeva Crne Gore u Podgoricu. Takođe, napominjemo da u Podgorici i danas dominiraju septičke jame kad je u pitanju tretmann otpadnih voda na nivou domaćinstava. U regionu se sve više ugrađuju biološke septičke jame, koje se u Zapadnoj Evropi koriste za domaćinstva, kod kojih ne postoji mogućnost za spajanje na gradsku kanalizaciju, jer je tehnički ili finansijski veoma zahtjevno”, navodi Vuković.

Biološke septičke jame, kaže ona, su biorazgradive i “zato mislimo da gradsko preduzeće ‘Vodovod i kanalizacija’ treba da koristi sredstva i sopstvene kapacitete kako bi podigli svijest kod građana o mogućnostima ovakvog rješavanja kanalizacije i omogućavanja uvođenja ovakvih proizvoda kod nas.” “Izgradnjom ovakvih septičkih jama spriječila bi se opasnost da fekalije iz septičkih jama (od kojih su većina propusne) eventualno dođu do podzemnih voda što bi moglo da izazove ekološku katastrofu”.

Ukupna vrijednost novog PPOV, koji podrazumijeva ne samo izgradnju samog postrojenja, već i kolektorsku i mrežu fekalne kanalizacije, iznosi oko 50 miliona eura.

Planirano je da se projekat finansira grantovima od 10,15 miliona eura obezbijeđenim iz Investicionog okvira za zapadni Balkan - WBIF, zajmom od KfW banke od 35 miliona, a ukoliko se ukaže potreba za ostatak novca će biti obezbijeđen iz budžeta Glavnog grada Podgorica.

Između KfW-a i Ministarstva finansija Vlade Crne Gore potpisana su dva ugovora o kreditu u 2017. godini, i to jedan na iznos od 30 miliona eura, a drugi na iznos od pet miliona eura, za koje je Vlada Crne Gore dala garanciju.

Takođe, KFW banka je u prethodnom periodu obezbijedila i donacije za projekat 200.000 eura za izradu Studije izvodljivosti za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i proširenje kanalizacione mreže i 85.000 za izradu Studije predizvodljivosti za izgradnju postrojenja za spaljivanje kanalizacionog mulja u Podgorici.

Završetak radova na projektu se očekuje 36 mjeseci od dana zaključivanja ugovora sa izvođačem radova.

Novim postrojenjem do čistijih voda

Tokom ove godine potpisan je ugovor o implementaciji projekta kompanije „Fihtner“, a u maju je raspisan pretkvalifikacioni tender za izgradnju novog pješačkog mosta za prenos glavnog kolektora sa desne na lijevu obalu Morače i glavnog kolektora u dužini od pet kilometara sa svrhom povezivanja starog i novog postrojenja za tretman otpadnih voda.

Projektom je predviđeno da se primarni kolektor postavi duž lijeve obale Morače, Ulicom 8. marta, kroz naselja Dahna i Dajbabe do Jugozapadne obilaznice, čija je izgradnja u toku, i konačno do novog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Kako je ranije saopšteno iz Glavnog grada, jedna od značajnih dimenzija ovog projekta svakako je zaštita režima podzemnih voda zetske ravnice, a samim tim očuvanje postojećih vodoizvorišta na teritoriji Glavnog grada, kao i smanjenje rizika od njihovog zagađenja, s obzirom na to da je položaj vodoizvorišta u procesu širenja grada u velikoj mjeri narušen nelegalnim objektima.

“Značajna posljedica ovog projekta biće uklanjanje septičkih jama kod velikog broja stanovnika koji će u budućnosti biti priključeni na mrežu fekalnih kolektora, što će umnogome imati direktan uticaj na zdravlje stanovnika i kvalitetnije uslove života na definisanom području”.

Takođe, kako su naveli, izgradnja PPOV sa pripadajućom kolektorskom mrežom direktno će uticati na smanjenje zagađenja voda rijeke Morače. “Samom zaštitom rijeke Morače i njenih pritoka, štiti se Skadarsko jezero kao najveća akumulacija vode za piće, Nacionalni park Skadarsko jezero, kao i postojeće vodoizvorište Bolje sestre i buduće vodoizvorište Karuč”.

( Borko Ždero )