Sudbinu Bregzita će odlučiti izbori

Sudbina britanskog izlaska iz Evropske unije mogla bi biti odlučena na izborima 12. decembra pošto je premijer Boris Džonson konačno dobio odobrenje parlamenta da napravi rizičan potez za koji on očekuje da riješi krizu oko breksita.

Džonson, koji nije ispunio obećanje da će Britanija napustiti blok 31. oktobra, uspio je da obezbijedi održavanje izbora svega nekoliko sati nakon što je EU odobrila treće odlaganje breksita.

Prvi izbori koji će u Britaniji biti održani u decembru od 1923. godine biće jedni od najneizvjesnijih u istoriji te zemlje. Breksit je u velikoj mjeri umorio i razbijesnio birače istovremeno podrivajući lojalnost birača vodećim partijama.

Kada je Džonsonova prethodnica, Tereza Mej, igrala na kartu izbora 2017. godine, izgubila je većinu u parlamentu - u krahu koji ju je na kraju spriječio da progura sporazum o breksitu u parlamentu i uništio njenu političku karijeru.

Istraživanja su pokazala da je na izborima 2017. godine najveći broj birača promijenio stranu od 1966.

„Vrijeme je da ujedinimo zemlju i realizujemo breksit”, kazao je Džonson na sastanku konzervativnih poslanika u utorak veče, nakon što je dobio odobrenje za održavanje izbora. Rezultat izbora, koji bi trebalo da bude objavljen u ranim jutarnjim satima u petak 13, mogao bi da odluči sudbinu breksita nakon skoro četiri godine stalnih političkih previranja u Londonu, koja su šokirala investitore i saveznike.

Džonson (55), se nada da će osvojiti većinu kako bi progurao sporazum koji je ranije ovog mjeseca postigao sa EU dok njegov glavni rival, lider laburista Džeremi Korbin, zagovara socijalističku vladu i novi referendum.

Ukoliko nijedna stranka ne osvoji ubjedljivu pobjedu, breksit će ponovo biti pod znakom pitanja, navodi Rojters. Dva istorijska referenduma u posljednjih pet godina - onaj o nezavisnosti Škotske 2014. i o breksit 2016 - i parlamentarni izbori 2015. i 2017, dali su neočekivane rezultate koji su izazvali političku krizu.

Ankete su ovog mjeseca pokazale da su konzervativci ispred laburista za oko 10 procenata, što ukazuje da bi Džonson mogao osvojiti većinu u parlamentu od 650 mjesta, mada istraživači priznaju da njihove metode nijesu u potpunosti pouzdane jer se uglavnom oslanjaju na izlaznost birača.

Na predstojećim izborima suprotstaviće se dvojica možda najnekonvencionalnijih britanskih političara. Obojicu su njihovi protivnici u jednom trenutku bili otpisali, a oni imaju potpuno različite vizije o petoj svjetskoj ekonomiji.

Korbin, 70-godišnji političar koji je uprkos svim očekivanjima izabran za laburističkog lidera 2015, nudi radikalnu socijalističku alternativu zapadnom kapitalizmu obećavajući veće poreze finansijerima.

„Laburistička vlada će biti na vašoj strani, dok će konzervativci Borisa Džonsona - koji misle da su rođeni da vladaju - brinuti samo o privilegovanima”, kazao je Korbin.

Džonson, bivši gradonačelnik Londona rođen u Njujorku, kojeg je američki predsjednik pohvalio kao britanskog Donalda Trampa, obećao je da će iskoristiti breksit kako bi do 2050. godine Ujedinjeno Kraljevstvo učinio najprosperitetnijom ekonomijom u Evropi.

Međutim, obje velike partije će morati da se bore na najmanje tri fronta: jedni protiv drugih dok će Breksit partija koju predvodi Najdžel Faraž pokušati da privuče pristalice breksita, a liberalne demokrate protivnike izlaska iz EU.

„Makar je prekinut zastoj u parlamentu. Breksit sada ima šansu za uspjeh”, kazao je Faraž.

Škotska nacionalna partija, koja se protivi breksitu i koja će se zalagati za novi referendum o nezavisnosti Škotske, takođe se nada da će povratiti mjesta koja je 2017. izgubila u korist konzervativaca.

( Nada Bogetić )