U Crnoj Gori neplodno do 100.000 ljudi

Između 10 i 15 odsto stanovništva u Crnoj Gori je neplodno, a među faktorima koji značajno mogu uticati na začeće su godine života, hormonski status, stres, stanje jajovoda, loše životne navike...

Od 4. do 10. novembra obilježava se Evropska nedjelja neplodnosti, a taj problem u zemljama Evropske unije pogađa više od 25 miliona ljudi.

Specijalista ginekologije i akušerstva, subspecijalista steriliteta i fertiliteta dr Zorica Crnogorac, za “Vijesti” kaže da svaki peti par u populaciji ima problem začeća. U Srbiji, gdje ljekarka radi, problem neplodnosti ima oko 400.000 parova.

“Parovi koji imaju problem začeća i obraćaju se za pomoć često budu iznenađeni kada im saopštite da je za njih jedina opcija vantjelesna oplodnja. Nažalost, često je indikacija za postupak vantjelesne oplodnje samo zbog godina života. Brojni su parovi koji imaju preko 40 godina i za njih su ostale metode asistirane reprodukcije neprihvatljive”, objasnila je ljekarka.

Ona je istakla da je sve češći razlog neplodnosti, prije svega žena između 25. i 30. godine, prijevremeno smanjenje ovarijalne funkcije.

“Ovdje žene na pregled jajnika idu tek kada imaju problem ili započinju vantjelesnu oplodnju. U svijetu one testiraju plodnost još dok su studentkinje, jer od tih rezultata zavisi i koliko mogu da odlažu materinstvo. Zato je važno da svaka žena do 30. godine provjeri stanje svojih jajnika i u skladu sa tim nalazima pravovremeno planira potomstvo”.

Ljekarka je kazala da je i dalje snažan tabu neplodnost muškaraca, koji je u gotovo istom procentu uzročnik steriliteta parova.

“Statistika bilježi da je prije desetak godina na svakih deset žena koje su se liječile od steriliteta dolazio po jedan muškarac. Danas se broj neplodnih muškaraca izjednačio sa brojem žena, po 40 odsto, a u 10 odsto problem je zajednički”.

Ona je kazala da uz pretpostavku da neplodnost “ne može njima da se dogodi“, da su u pitanju prolazne teškoće, većina parova odlaže da potraži pomoć, čeka duže od preporučenih godinu dana za žene do 35 godina i šest mjeseci za starije žene.

“Čak i oni koji su prvi put imali problem da ostvare trudnuću, smatraju da su izliječeni i da nema potrebe da ponovo odlaze na preglede. Pravovremena odluka je važna, kako bi se na vrijeme započela terapija, i kako se lepeza mogućnosti ne bi sužavala. Što je par mlađi, više je metoda asistirane reprodukcije pred njima. U suočavanju sa sterilitetom važno je iscrpjeti sve prethodne mogućnosti, na način da se ne iscrpi i sam par”.

60 odsto opao je broj spermatozoida kod muškaraca u posljednjih pet decenija, a dužina liječenja neplodnih parova je između šest i 10 godina

Crnogorac je kazala da je kvalitetna dijagnostika osnovni preduslov za uspješno liječenje steriliteta, jer ukoliko se taj važan posao ne uradi kako treba - male su šanse da će cijeli proces biti uspješan.

“Nekada je potrebno korigovati ovulacije kod žena, insulinsku rezistenciju, poremećaj rada štitne žlezde, trombofiliju, ukloniti postupkom histeroskopije poremećaje šupljine materice, nakon svega navedenog u velikom broju slučajeva nije neophodna vantjelesna oplodnja, ali samo u slučajevima da ne postoji muški faktor steriliteta. Danas možemo da kažemo i da su poslije kvalitetne dijagnostike steriliteta, genetski testovi najznačajni saveznik koji može da pruži dragocjene informacije o uzrocima neuspjeha, i što je najbitnije, mogućim putevima do konačnog rezultata”.

Ona je istakla da žena, kako bi bila “uslovno rečeno mirna”, može da zamrzne jajne ćelije i tako eliminiše pritisak “biološkog sata”.

“U razvijenim zemljama se postupak zamrzavanja polnih ćelija odavno smatra nekom vrstom ‘polise osiguranja’. Kada su jajne ćelije kvalitene, pravilno zamrznute, mogu da ‘čekaju’ godinama i ‘ostaju’ u godinama koje je pacijentkinja imala u vrijeme zamrzavanja. Preporuka je da se to uradi do 35 godine života i samo u centrima koji se bave vantjelesnom oplodnjom... Procenat preživljanja jajnih ćelija, nakon odmrzavanja je oko 80 procenata”.

Prva preporuka - roditi do 35. godine

Kada je riječ o prevenciji, prva preporuka ljekarke Crnogorac je da se prvo dijete i trudnoća planiraju u reproduktivnom dobu žene.

“Idealno je do 35 godina starosti. Osim toga, kontrolni pregled jednom godišnje može da pruži puno dragocjenih informacija od značaja za reproduktivno zdravlje, kao i za opšte zdravlje i žene i muškaraca i to pravovremeno, čime se značajno povećava vjerovatnoća da se potencijalni problem preduprijedi ili čak u potpunosti sanira”.

Svaka deveta žena ne može opet da zatrudni

Crnogorac je kazala da u Srbiji oko 11 odsto žena koje već imaju djecu imaju problem da ponovo zatrudne.

“Parovi koji imaju već dijete se rjeđe obraćaju ljekaru, prije svega jer smatraju da je sa njima sve u redu ako su jednu trudnoću uspjeli da ostvare. Činjenica da ste zatrudnjeli u prošlosti ne garantuje da ćete ponovo začeti sami. Imamo ne tako mali broj parova kod kojih nakon prve, potpuno uredne i lako ostvarene trudnoće, slijedi dugi niz pokušaja i teško ostvarivanje sljedeće trudnoće”.

( Ana Komatina )