Odluke o žalbama Zorana Bećirovića

896 pregleda0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Odluka o žalbi advokata Branka Čolovića zastupnika gospodina Zorana Bećirovića, na tekst ”MANS: Medenica da progovori o poslu sa Bećirovićem”

Kotor, 21. Oktobar 2019.

Advokat Branko Čolović je u ime svog vlastodavca gospodina Zorana Bećirovića podnio žalbu povodom članka objavljenog 16.09.2019. na potralu Vijesti pod naslovom ”MANS: Medenica da progovori o poslu sa Bećirovićem”, odnosno u štampanom izdanju Vijesti 17.09.2019. pod naslovom "Medenica da objasni posao sa Bećirovićem". Podnosilac žalbe nalazi da je u tekstu prekršeno načelo 1, smjernica 1.2.b Kodeksa novinara i novinarki Crne Gore (KNCG) kojom se nalaže tačnost i zabranjuje jednostrano izvještavanje. Ova je smjernica prema advokatu Čoloviću prekršena tvrdnjom da se gospodin Bećirović i njegove kompanije “u javnosti pominju uglavnom u kontekstu sumnji na pranje novca i korupciju”.

Podnosilac žalbe smatra da je u pitanju jednostrano izvještavanje kao dio negativne medijske kampanje protiv njegovog klijenta ”jer protiv g. Zorana Bećirovića nikada nije vođen ni jedan postupak pred nadležnim državnim organima u kome bi bile dokazane bilo kakve “sumnje na pranje novca i korupciju””. Podnosilac žalbe smatra da je ista smjernica prekršena i tako što je za firmu njegovog klijenta “Lolkan Investments Montenegro” navedeno da je “nepoznata kolašinska kompanija”, što tvrdi da je netačno jer je vlasništvo njegovog klijenta nad ovom firmom nesporan i javno dostupan podatak, o čemu su crnogorski mediji takođe pisali. Međutim, u tekstu na koji je advokat Čolović izjavio žalbu nigdje se ne pominje firma ”Lokaln invesments Montenegro”, pa ni to da je ”nepoznata”, tako da sam o navodima vezanim za firmu ”Lolkan Investments Montenegro” odlučila u odvojenoj žalbi koja se odnosi na tekst ”Medenica zaradila skoro 140.000 eura, a nije prijavila prodaju zemljišta” objavljen u Vijestima 15.09.2019.

Nakon neuspjele medijacije donijela sam odluku da žalbu odbijem kao neosnovanu jer ne smatram da je došlo do kršenja smjernice 1.4. Saopštenje za medije, jedine smjernice koju medij mora poštovati kada objavljuje saopštenja za medije od strane predstavnika vlasti, političkih partija, javnih službi, udruženja, klubova i ostalih interesnih grupa, a to je da saopštenje mora biti označeno kao takvo, što je bilo učinjeno.

Obrazloženje

Žalba je bila formalno uredna i kao takva je poslata uredništvu na izjašnjenje. U izjašnjenju uredništvo je navelo da je neiznoseći vrijednosne sudove u skladu sa KNCG prenosilo javna saopštenja NVO MANS, te se nije bavilo odgovorima na konkretne navode žalbe. Iako je ovakav stav uredništva u skladu sa KNCG koji smjernicom 1.4. Saopštenje za medije propisuje isključivo obavezu ”jasnog označavanja saopštenja za medije od predstavnika vlasti, političkih partija, javnih službi, udruženja, klubova i ostalih interesnih grupa kao takvih”, ova sporna situacija jeste u izvjesnom smislu problematična jer je prema Poslovniku o radu Zaštitnika prava čitalaca Vijesti ”Ombudsman je nadležan da odlučuje o žalbama koje se podnose povodom konkretnog sadržaja objavljenog u Vijestima.” (čl. 2).

”Konkretan sadržaj” se odnosi na sve sadržaje objavljene u Vijestima, ne samo na one čiji su autori novinari/ke Vijesti. Autori javnih saopštenja ne moraju biti upoznati sa odredbama KNCG, ali novinari i urednici imaju tu obavezu. Iz ovog sam razloga smatrala da objavljeni sadržaj predstavlja ne samo odgovornost njegovog autora – NVO MANS, što je nesporno na prvom mjestu, već u određenoj mjeri i medija koji ga je objavio – ND Vijesti. Naravno, onda se postavlja pitanje – u čemu se sastoji odgovornost medija? Medij je poštovao obavezu označavanja saopštenja za medije kao takvog, što je bila prva i najvažnija njegova odgovornost.

Ostaje pitanje da li medij ima odgovornost u pogledu sadržine saopštenja koja prenosi? Kodeks o ovome nema posebnih odredbi, ali sam saglasna sa stavom uredništva da ne prenose saopštenja koja su ”očigledno neistinita”. U jednom od izjašnjenja uredništvo je navelo: ”Ako u saopštenju ima očiglednih neistina, poput recimo tvrdnje da je Bećirović ubio Kenedija, onda se to ne objavljuje (taj dio), ili ako je to glavna tvrdnja, onda se ne objavljuje ništa. Ako u javnom saopštenju neko želi da nešto demantuje, onda to naravno može uraditi preko Vijesti, i naravno u skladu sa zakonom.“

Ovome bih dodala da se ne bi smjela objavljivati ni saopštenja koja sadrže govor mržnje ili bi mogla izazvati neprijateljstvo i mržnju. O ostalim obavezama i ograničenjima u pogledu sadržine objavljenih saopštenja za javnost mislim da ne može biti riječi, a čitaocima koji se smatraju oštećenim konkretnim sadržajem objavljenim u Vijestima uvijek stoji na raspolaganju pravo na ispravku i odgovor u skladu sa zakonom. Ovlaštenja ombudsmana/ke propisana Poslovnikom ne mogu biti šira ili u suprotnosti sa odredbama KNCG, te sam stoga, ne ulazeći u sadržinu MANS-ovog sopštenja odlučila da žalbu advokata Čolovića odbijem kao neosnovanu.

Paula Petričević, Ombudsmanka ND Vijesti

Odluka o žalbi advokata Branka Čolovića zastupnika gospodina Zorana Bećirovića, na tekst ”Medenica zaradila skoro 140.000 eura, a nije prijavila prodaju zemljišta”

Kotor, 21. Oktobar 2019.

Advokat Branko Čolović je u ime svog vlastodavca gospodina Zorana Bećirovića podnio žalbu povodom članka objavljenog 15.09.2019. na potralu Vijesti pod naslovom ”Medenica zaradila skoro 140.000 eura, a nije prijavila prodaju zemljišta”. Podnosilac žalbe nalazi da je u tekstu prekršeno načelo 1, smjernica 1.2.b Kodeksa novinara i novinarki Crne Gore (KNCG) kojom se nalaže tačnost i zabranjuje jednostrano izvještavanje.

Ova je smjernica prema advokatu Čoloviću prekršena tako što je za firmu njegovog klijenta “Lolkan Investments Montenegro” navedeno da je “nepoznata kolašinska kompanija”, što tvrdi da je netačno jer je vlasništvo njegovog klijenta nad ovom firmom nesporan, poznat i javno dostupan podatak, o čemu su crnogorski mediji, uključujući i Vijesti, ranije pisali. Ista je smjernica prema advokatu Čoloviću prekršena i tvrdnjom da se gospodin Bećirović i njegove kompanije “u javnosti pominju uglavnom u kontekstu sumnji na pranje novca i korupciju”.

Podnosilac žalbe smatra da je u pitanju jednostrano izvještavanje kao dio negativne medijske kampanje protiv njegovog klijenta ”jer protiv g. Zorana Bećirovića nikada nije vođen ni jedan postupak pred nadležnim državnim organima u kome bi bile dokazane bilo kakve “sumnje na pranje novca i korupciju””

Nakon neuspjele medijacije donijela sam odluku da žalbu odbijem kao neosnovanu jer ne smatram da je došlo do kršenja smjernice 1.4. Saopštenje za medije, jedine smjernice koju medij mora poštovati kada objavljuje saopštenja za medije od strane predstavnika vlasti, političkih partija, javnih službi, udruženja, klubova i ostalih interesnih grupa, a to je da saopštenje mora biti označeno kao takvo, što je bilo učinjeno.

Obrazloženje

Žalba je bila formalno uredna i kao takva je poslata uredništvu na izjašnjenje. U izjašnjenju uredništvo je navelo da je neiznoseći vrijednosne sudove u skladu sa KNCG prenosilo javna saopštenja NVO MANS, te se nije bavilo odgovorima na konkretne navode žalbe. Iako je ovakav stav uredništva u skladu sa KNCG koji smjernicom 1.4. Saopštenje za medije propisuje isključivo obavezu ”jasnog označavanja saopštenja za medije od predstavnika vlasti, političkih partija, javnih službi, udruženja, klubova i ostalih interesnih grupa kao takvih”, ova sporna situacija jeste u izvjesnom smislu problematična jer je prema Poslovniku o radu Zaštitnika prava čitalaca Vijesti ”Ombudsman je nadležan da odlučuje o žalbama koje se podnose povodom konkretnog sadržaja objavljenog u Vijestima.” (čl. 2).

”Konkretan sadržaj” se odnosi na sve sadržaje objavljene u Vijestima, ne samo na one čiji su autori novinari/ke Vijesti. Autori javnih saopštenja ne moraju biti upoznati sa odredbama KNCG, ali novinari i urednici imaju tu obavezu. Iz ovog sam razloga smatrala da objavljeni sadržaj predstavlja ne samo odgovornost njegovog autora – NVO MANS, što je nesporno na prvom mjestu, već u određenoj mjeri i medija koji ga je objavio – ND Vijesti.

Naravno, onda se postavlja pitanje – u čemu se sastoji odgovornost medija? Medij je poštovao obavezu označavanja saopštenja za medije kao takvog, što je bila prva i najvažnija njegova odgovornost. Ostaje pitanje da li medij ima odgovornost u pogledu sadržine saopštenja koja prenosi? Kodeks o ovome nema posebnih odredbi, ali sam saglasna sa stavom uredništva da ne prenose saopštenja koja su ”očigledno neistinita”. U jednom od izjašnjenja uredništvo je navelo: ”Ako u saopštenju ima očiglednih neistina, poput recimo tvrdnje da je Bećirović ubio Kenedija, onda se to ne objavljuje (taj dio), ili ako je to glavna tvrdnja, onda se ne objavljuje ništa. Ako u javnom saopštenju neko želi da nešto demantuje, onda to naravno može uraditi preko Vijesti, i naravno u skladu sa zakonom.“

Ovome bih dodala da se ne bi smjela objavljivati ni saopštenja koja sadrže govor mržnje ili bi mogla izazvati neprijateljstvo i mržnju. O ostalim obavezama i ograničenjima u pogledu sadržine objavljenih saopštenja za javnost mislim da ne može biti riječi, a čitaocima koji se smatraju oštećenim konkretnim sadržajem objavljenim u Vijestima uvijek stoji na raspolaganju pravo na ispravku i odgovor u skladu sa zakonom. Ovlaštenja ombudsmana/ke propisana Poslovnikom ne mogu biti šira ili u suprotnosti sa odredbama KNCG, te sam stoga, ne ulazeći u sadržinu MANS-ovog sopštenja odlučila da žalbu advokata Čolovića odbijem kao neosnovanu.

Paula Petričević, Ombudsmanka ND Vijesti

Odluka o žalbi advokata Branka Čolovića zastupnika gospodina Zorana Bećirovića, na tekst “Medenica da objasni zašto je sakrila da je imovinu prodala Bećiroviću, prekršila je zakon“

Kotor, 21. Oktobar 2019.

Advokat Branko Čolović je u ime svog vlastodavca gospodina Zorana Bećirovića podnio žalbu povodom članka objavljenog 18.09.2019. na potralu Vijesti pod naslovom “Medenica da objasni zašto je sakrila da je imovinu prodala Bećiroviću, prekršila je zakon“, odnosno u štampanom izdanju Vijesti 19.09.2019. pod naslovom “MANS – Školski primjer pranja novca”.

Podnosilac žalbe nalazi da su u tekstu višestruko prekršena sledeća načela i smjernice Kodeksa novinara i novinarki Crne Gore (KNCG): načelo 1, smjernice 1.2.a i 1.2.b Tačnost i cjelovitost, kao i smjernica 1.3. Postupanje sa izvorima; načelo 2, smjernica 2.1. Komentar; kao i načelo 3, smjernica 3.1. Ispravka i odgovor.

Smjernica 1.2. je prema podnosiocu žalbe prekršena u više navrata, na prvom mjestu tvrdnjom da je ”Bećirović sa partnerima, za vrijeme Medeničinog mandata, kupio hotel “Avala” za 3,2 miliona Eura, iako je bio procijenjen na skoro sedam miliona.” Podnosilac žalbe ističe da je objavljena neistinita informacija jer nisu u pitanju partneri nego partner – gospodin Lazurenko, kao i da je ”hotel “Avala” prodat na tenderu koji nije imao limitiranu najnižu cijenu, te da nije postojala nikakva “procjena na skoro sedam miliona””.

Ista je smjernica prema advokatu Čoloviću prekršena i propuštanjem da se navede informacija ”da je kompanija “Beppler & Jacobson Ltd” imala obavezu ne samo da plati kupoprodajnu cijenu od 3,2 miliona, već i da u rekonstrukciju hotela uloži najmanje 9 miliona Eura, (…) a da je uloženo preko 40 miliona”. Ponovljeno kršenje pomenute smjernice prepoznaje i u prikazivanju njegovog klijenta kao ”kontroverznog biznismena”, kao i u pominjanju “kompleksne strukture domaćih i offshore kompanija” u MANS-ovom saopštenju, tvrdeći da ”ne postoji nikakva “kompleksna struktura” niti “offshore kompanije”, već se radi o firmi “Caldero Trading Limited”, za koju je notorno da pripada mom klijentu”.

Konačno, jednostrano izvještavanje, odnosno kršenje smjernice 1.2. vidi i u dijelu saopštenja “MANS”-a u kome se kaže: “Takve šeme predstavljaju školski primer pranja novca kroz trgovinu nekretninama” i u potenciranju ”pitanja porijekla novca” gospodina Bećirovića, te njegovog porodičnog prijateljstva sa gospođom Medenicom. Propuštanjem da objavljeni sadržaj stave u pravilan kontekst, Vijesti su, prema podnosiocu žalbe, prekršile i načelo 2, smjernica 2.1. Komentar. ”Kod takvog stanja stvari, smatramo da su “Vijesti” po Kodeksu novinara bile dužne da provjere i ako ništa drugo da dovedu u sumnju paušalne neargumentovane informacije koje plasira “MANS” u svom saopštenju” zaključuje na jednom mjestu gospodin Čolović, žaleći se i na uskraćivanje prava na ispravku i odgovor, o čemu je odlučeno u odvojenoj žalbi.

Nakon neuspjele medijacije donijela sam odluku da žalbu odbijem kao neosnovanu jer ne smatram da je došlo do kršenja smjernice 1.4. Saopštenje za medije, jedine smjernice koju medij mora poštovati kada objavljuje saopštenja za medije od strane predstavnika vlasti, političkih partija, javnih službi, udruženja, klubova i ostalih interesnih grupa, a to je da saopštenje mora biti označeno kao takvo, što je bilo učinjeno.

Obrazloženje

Žalba je bila formalno uredna i kao takva je poslata uredništvu na izjašnjenje. U izjašnjenju uredništvo je navelo da je neiznoseći vrijednosne sudove u skladu sa KNCG prenosilo javna saopštenja NVO MANS, te se nije bavilo odgovorima na konkretne navode žalbe. Iako je ovakav stav uredništva u skladu sa KNCG koji smjernicom 1.4.

Saopštenje za medije propisuje isključivo obavezu ”jasnog označavanja saopštenja za medije od predstavnika vlasti, političkih partija, javnih službi, udruženja, klubova i ostalih interesnih grupa kao takvih”, ova sporna situacija jeste u izvjesnom smislu problematična jer je prema Poslovniku o radu Zaštitnika prava čitalaca Vijesti ”Ombudsman je nadležan da odlučuje o žalbama koje se podnose povodom konkretnog sadržaja objavljenog u Vijestima.” (čl. 2).

”Konkretan sadržaj” se odnosi na sve sadržaje objavljene u Vijestima, ne samo na one čiji su autori novinari/ke Vijesti. Autori javnih saopštenja ne moraju biti upoznati sa odredbama KNCG, ali novinari i urednici imaju tu obavezu. Iz ovog sam razloga smatrala da objavljeni sadržaj predstavlja ne samo odgovornost njegovog autora – NVO MANS, što je nesporno na prvom mjestu, već u određenoj mjeri i medija koji ga je objavio – ND Vijesti. Naravno, onda se postavlja pitanje – u čemu se sastoji odgovornost medija? Medij je poštovao obavezu označavanja saopštenja za medije kao takvog, što je bila prva i najvažnija njegova odgovornost.

Ostaje pitanje da li medij ima odgovornost u pogledu sadržine saopštenja koja prenosi? Kodeks o ovome nema posebnih odredbi, ali sam saglasna sa stavom uredništva da ne prenose saopštenja koja su ”očigledno neistinita”. U jednom od izjašnjenja uredništvo je navelo: ”Ako u saopštenju ima očiglednih neistina, poput recimo tvrdnje da je Bećirović ubio Kenedija, onda se to ne objavljuje (taj dio), ili ako je to glavna tvrdnja, onda se ne objavljuje ništa. Ako u javnom saopštenju neko želi da nešto demantuje, onda to naravno može uraditi preko Vijesti, i naravno u skladu sa zakonom.“ Ovome bih dodala da se ne bi smjela objavljivati ni saopštenja koja sadrže govor mržnje ili bi mogla izazvati neprijateljstvo i mržnju.

O ostalim obavezama i ograničenjima u pogledu sadržine objavljenih saopštenja za javnost mislim da ne može biti riječi, a čitaocima koji se smatraju oštećenim konkretnim sadržajem objavljenim u Vijestima uvijek stoji na raspolaganju pravo na ispravku i odgovor u skladu sa zakonom. Ovlaštenja ombudsmana/ke propisana Poslovnikom ne mogu biti šira ili u suprotnosti sa odredbama KNCG, te sam stoga, ne ulazeći u sadržinu MANS-ovog sopštenja odlučila da žalbu advokata Čolovića odbijem kao neosnovanu.

Paula Petričević, Ombudsmanka ND Vijesti

Odluka o žalbi advokata Branka Čolovića zastupnika gospodina Zorana Bećirovića, na tekst ”MANS: Bećirović još ne priča o poslovnoj saradnji sa Medenicom”

Kotor, 22. Oktobar 2019.

Advokat Branko Čolović je u ime svog vlastodavca gospodina Zorana Bećirovića podnio žalbu povodom članka objavljenog 26.09.2019. na potralu Vijesti pod naslovom ”MANS: Bećirović još ne priča o poslovnoj saradnji sa Medenicom”. Podnosilac žalbe nalazi da su u tekstu prekršena načela 1, 2 i 3 Kodeksa novinara/novinarki Crne Gore (KNCG).

Prema podnosiocu žalbe načelo 1 prekršeno je objavljivanjem neistinitih, djelimičnih i jednostranih informacija, prije svega informacije da njegov klijent, gospodin Zoran Bećirović, nije demantovao MANS-ove optužbe, načelo 2 stavljanjem informacija u nepravilan kontekst, a načelo 3 izostankom ispravke netačne / dopune nepotpune informacije, kao i propuštanjem Vijesti da objave odgovor koji je pripremio i Vijestima dostavio advokat Čolović prije nego je na portalu Vijesti objavljeno četvrto MANS-ovo saopštenje koje se odnosi na izostanak odgovora gospodina Bećirovića.

Nakon neuspjele medijacije donijela sam odluku da žalbu advokata Čolovića djelimično usvojim jer je neobjavljivanje informacije da je odgovor gospodina Bećirovića dostavljen Vijestima (bez obzira na to što nije bio objavljen) u tekstu koji se bavi izostankom njegovog odgovora, dovelo do kršenja svih navedenih načela (1.2, 2 i 3), s tim što smatram da načelo 3 KNCG nije prekršeno na način što odgovor nije objavljen, nego na način što Vijesti nisu ispravile netačnu, odnosno dopunile nepotpunu informaciju.

Obrazloženje

Advokat Čolović smatra da je u predmetnom tekstu došlo do kršenja smjernice 1.2. Tačnost, smjernice 2.1 Komentar kao i smjernice 3.1 Ispravka i odgovor. Kada je u pitanju kršenje smjernice 1.2. Tačnost u žalbi on ističe sledeće: ”U prilogu Vam dostavljam kopiju e-mail poruke koja je 26.09.2019. godine u 13:32 časova poslata svim medijima, uključujući i portal "Vijesti", kojom je medijima dostavljen javni odgovor g. Bećirovića na saopštenja "MANS"-A. Tri sata kasnije, u 16:30, "Vijesti" su na svom portalu objavile najnovije saopštenje navedene NVO u kome se neistinito tvrdi da moj klijent nije demantovao do tada iznijete optužbe, već se samo navodi da je g. Bećirović najavio da će zbog njih podnijeti tužbu nadležnom sudu.”

Žalba je bila formalno uredna i kao takva je poslata uredništvu na izjašnjenje. U izjašnjenju uredništvo je navelo da je neiznoseći vrijednosne sudove u skladu sa KNCG prenosilo javna saopštenja NVO MANS, te se nije bavilo odgovorima na konkretne navode žalbe. Istakli su da bi objavili i odgovor koji bi bio u skladu sa zakonom.

Međutim, u prvom izjašnjenju urednice rubrike Društvo u kom je objavljena serija MANS-ovih saopštenja za medije navedeno je i da nisu dobili saopštenje koje im je advokat Čolović uputio, a koje mi je proslijedio na uvid (urednica rubrike navodi da ništa nije stiglo na adresu redakcije Društvo (drustvo@vijesti.me), portala (portal@vijesti.me), kao ni na njenu ličnu adresu (tina.popovic@vijesti.me)), dok sam, na moje pitanje hoće li onda objaviti odgovor advokata Čolovića, dobila povratnu informaciju da odgovor koji je uputio advokat Čolović nije u skladu sa zakonom i da ga neće objaviti.

Zato, iako uvažavam odluku uredništva da ne objave odgovor koji nije u skladu sa zakonom, smatram da je informacija o tome da su odgovor dobili morala biti uključena ili naknadno dodata tekstu naslovljenom ”MANS: Bećirović još ne priča o poslovnoj saradnji sa Medenicom” koji se bavi upravo izostankom odgovora gospodina Bećirovića. Vijesti su na objavljivanje, odnosno dopunu nepotpune informacije imale obavezu i prema načelu 3 KNCG: ”Obaveza je novinara/novinarke da dopuni nepotpunu i ispravi netačnu informaciju.

To se posebno odnosi na informaciju koja može nekome naškoditi.”. Ovim propustom, ne ulazeći dalje u sadržinu samog saopštenja, došlo je i do kršenja smjernice 1.2. Tačnost jer nije tačno da odgovor nije stigao i jer je uredništvo, makar sa zakašnjenjem i makar kroz proces medijacije, bilo upoznato sa tim da je na navode MANS-ovog saopštenja dostavljen odgovor druge strane koji nije objavljen jer nije bio u skladu sa zakonom. Navedeno je rezultiralo i povredom načela 2 koje nalaže obavezu medija da omogući čitaocima formiranje pravilnog konteksta.

Iako je stav uredništva da su prenosili javna saopštenja NVO MANS u skladu sa KNCG koji smjernicom 1.4. Saopštenje za medije propisuje isključivo obavezu ”jasnog označavanja saopštenja za medije od predstavnika vlasti, političkih partija, javnih službi, udruženja, klubova i ostalih interesnih grupa kao takvih”, ova sporna situacija jeste u izvjesnom smislu problematična jer je prema Poslovniku o radu Zaštitnika prava čitalaca Vijesti ”Ombudsman je nadležan da odlučuje o žalbama koje se podnose povodom konkretnog sadržaja objavljenog u Vijestima.” (čl. 2).

”Konkretan sadržaj” se odnosi na sve sadržaje objavljene u Vijestima, ne samo na one čiji su autori novinari/ke Vijesti. Autori javnih saopštenja ne moraju biti upoznati sa odredbama KNCG, ali novinari i urednici imaju tu obavezu. Iz ovog sam razloga smatrala da objavljeni sadržaj predstavlja ne samo odgovornost njegovog autora – NVO MANS, što je nesporno na prvom mjestu, već u određenoj mjeri i medija koji ga je objavio – ND Vijesti. Naravno, onda se postavlja pitanje – u čemu se sastoji odgovornost medija? Medij je poštovao obavezu označavanja saopštenja za medije kao takvog, što je bila prva i najvažnija njegova odgovornost.

Ostaje pitanje da li medij ima odgovornost u pogledu sadržine saopštenja koja prenosi? Kodeks o ovome nema posebnih odredbi, ali sam saglasna sa stavom uredništva da ne prenose saopštenja koja su ”očigledno neistinita”. U jednom od izjašnjenja uredništvo je navelo: ”Ako u saopštenju ima očiglednih neistina, poput recimo tvrdnje da je Bećirović ubio Kenedija, onda se to ne objavljuje (taj dio), ili ako je to glavna tvrdnja, onda se ne objavljuje ništa. Ako u javnom saopštenju neko želi da nešto demantuje, onda to naravno može uraditi preko Vijesti, i naravno u skladu sa zakonom.

Očigledna je istina da je odgovor čitaoca, odnosno njegovog zastupnika, dostavljen Vijestima, suprotno onome što u MANS-ovom saopštenju stoji. Zato i nalazim da je došlo do povrede smjernice 1.2. Tačnost, a zatim i ostalih navedenih načela.

Stavu da se ne objavljuju očigledno neistinita saopštenja, koji dijelim sa uredništvom, još bih dodala da se ne bi smjela objavljivati ni saopštenja koja sadrže govor mržnje ili bi mogla izazvati neprijateljstvo i mržnju. O ostalim obavezama i ograničenjima u pogledu sadržine objavljenih saopštenja za javnost mislim da ne može biti riječi, a čitaocima koji se smatraju oštećenim konkretnim sadržajem objavljenim u Vijestima uvijek stoji na raspolaganju pravo na ispravku i odgovor u skladu sa zakonom. Zato i jeste nužno efikasnom komunikacijom između redakcija i sa dužnom novinarskom pažnjom ispratiti dostavljene odgovore čitalaca, osobito kada su u pitanju tekstovi koji se bave izostankom odgovora.

Ovlaštenja ombudsmana/ke propisana Poslovnikom ne mogu biti šira ili u suprotnosti sa odredbama KNCG. Dio žalbe koji se odnosi na uskraćivanje prava na ispravku i odgovor obrađen je u odvojenoj žalbi, budući da se odnosi na sva četiri MANS-ova saopštenja na koja se žalio advokat Čolović.

Paula Petričević, Ombudsmanka ND Vijesti

Odluka o žalbi advokata Branka Čolovića zastupnika gospodina Zorana Bećirovića, zbog neobjavljivanja odgovora na tekstove: ”MANS: Medenica da progovori o poslu sa Bećirovićem”, ”Medenica zaradila skoro 140.000 eura, a nije prijavila prodaju zemljišta”, Medenica da objasni zašto je sakrila da je imovinu prodala Bećiroviću, prekršila je zakon“, MANS: Bećirović još ne priča o poslovnoj saradnji sa Medenicom”

Kotor, 23. Oktobar 2019.

Advokat Branko Čolović je u ime svog vlastodavca gospodina Zorana Bećirovića podnio žalbu povodom neobjavljivanja odgovora na članke u kojima se pominje njegov klijent: ”MANS: Medenica da progovori o poslu sa Bećirovićem”, ”Medenica zaradila skoro 140.000 eura, a nije prijavila prodaju zemljišta”, “Medenica da objasni zašto je sakrila da je imovinu prodala Bećiroviću, prekršila je zakon“, ”MANS: Bećirović još ne priča o poslovnoj saradnji sa Medenicom”. Odgovor je poslat na adresu portal@vijesti.me , 26.09.2019, u 13:32h, a Vijesti ga nisu objavile. Zato podnosilac žalbe smatra da je došlo do povrede načela 3. Kodeksa novinara i novinarki Crne Gore (KNCG), smjernice 3.1. Ispravka i odgovor.

Nakon neuspjele medijacije odlučila sam da žalbu gospodina Čolovića odbijem kao neosnovanu zato što smatram da medij ima pravo da ne objavi odgovor koji nije u skladu sa zakonom.

Obrazloženje

Žalba je bila formalno uredna i kao takva je poslata uredništvu na izjašnjenje. U izjašnjenju urednica rubrike u kojoj su objavljeni predmetni tekstovi navela je: ”Napominjem i to da na adresu redakcije Društvo (drustvo@vijesti.me), portala (portal@vijesti.me), kao ni na moju ličnu (tina.popovic@vijesti.me) do danas (08.10.2019.) nije stiglo reagovanje/demanti gospodina Bećirovića, a na šta je imao pravo shodno Zakonu o medijima. Naprotiv, iz medija smo saznali da planira da tuži, između ostalih, ND Vijesti zbog prenošenja istraživanja MANS-a”.

Podnosilac žalbe proslijedio mi je email upućen na adresu portal@vijesti.me, u 13.32h, koje, ni nakon mog dodatnog upita upućenog uredništvu nije bilo objavljeno. Uredništvo je navelo da neće objaviti odgovor koji nije u skladu sa zakonom, što je u skladu sa smjernicom 3.1.b KNCG: ”Medij treba da uvaži to pravo, ukoliko je izvještaj sadržavao netačne informacije ili neutemeljene kritike. 
Ispravka ili odgovor ne smije da bude duži od teksta/priloga na koji se odnose.” Uredništvo je u naknadnom izjašnjenju navelo zbog je toga što saopštenje nije bilo formulisano u skladu sa zakonom odlučilo da odgovor ne objavi.

U odgovoru na izjašnjenje uredništva podnosilac žalbe je naveo: ”Ukoliko redakcija "Vijesti" smatra da nije u skladu sa Zakonom o medijima naš odgovor na tekstove zbog kojih je izjavljena žalba, koji smo "Vijestima" neposredno dostavili tri sata prije nego što su objavili saopštenje "MANS"-a od 26.09.2019. godine, bilo bi logično da objasni zbog čega.” Saglasna sam sa podnosiocem žalbe da bi bilo logično da čitalac čiji odgovor ili ispravka neće biti objavljen zbog toga što nije u skladu sa zakonom dobije odgovor kojim se ekspliciraju razlozi za neprihvatanje ispravke/odgovora, bez obzira na to što je autor odgovora/ispravke advokat.

Međutim, time nije prekršena nijedna odredba KNCG, budući da on ne predviđa ovakvu obavezu medija. Iz tog razloga nalazim žalbu neosnovanom, uz preporuku uredništvu da u najkraćim crtama uputi čitaoce, za čije odgovore/ispravke nalaze da nisu u skladu sa zakonom, na koji način mogu unaprijediti svoje odgovore/ispravke kao bi oni mogli biti objavljeni.

Paula Petričević, Ombudsmanka ND Vijesti