"Smrt Americi" i poslije četrdeset godina
U Iranu protestima i marševima obilježena godišnjica upada u američku ambasadu u Teheranu, kojim je počelo neprijateljstvo između dvije zemlje
Hiljade Iranaca uzivikivale su juče „Smrt Americi” u blizini stare američke ambasade, na 40. godišnjicu zaposijedanja misije, a načelnik generalštaba iranske vojske je SAD uporedio sa otrovnim škorpionom koji želi da naudi Iranu.
Održani su marševi i skupovi na 1000 lokacija širom Irana, a paljene su zastave SAD, Izraela, kao i lutke sa likom predsjednika Donalda Trampa.
„Naša borba sa Amerikom je oko naše nezavisnosti, ne želimo da pokleknemo pred nasilništvom, da odustanemo od naših uvjerenja i naše religije”, kazao je načelnik generalštaba general-major Abdulrahim Musavi u govoru ispred bivše ambasade. „Oni (Amerikanci) će nastaviti sa svojim neprijateljstvom, poput otrovnog škorpiona u čijoj je prirodi da ubode i ne može prestati dok ga ne zgazite”, kazao je Musavi.
Bijela kuća je saopštila da poslije četiri decenije iranski vjerski vladari nastavljaju da „koriste nevine civile kao pione u svojim propalim spoljnopolitičkim odnosima”, navela je u saopštenju portparolka Stefani Grišam. „Dok Iran ne promijeni neprijateljske postupke, nastavićemo sa parališućim sankcijama”, navela je ona.
Iranski vrhovni lider, ajatolah Ali Hamnei, koji ima posljednju riječ u državnim pitanjima, u nedjelju je obnovio zabranu na pregovore sa SAD, opisujući dvije zemlje kao nepomirljive neprijatelje. „Oni koji vjeruju da će pregovori sa neprijateljem riješiti naše probleme 100 odsto griješe”, kazao je on.
U međuvremenu, iranski parlament je odobrio mjeru kojom se zahtijeva da u školske udžbenike budu uključeni „američki zločini” Poslanici su nakon usvajanja mjere takođe uzvikivali „smrt Americi”.
Uz isti povik tvrodlinijaški iranski studenti su 4. novembra 1979. godine, nakon Islamske revolucije, upali u ambasadu nazivajući je „špijunskom jazbinom” i 52 Amerikanca držali kao taoce 444 dana.
Zaposijedanje američke ambasade u Teheranu je bio međunarodni skandal, jer ni u vrijeme Drugog svjetskog rata nije se desilo da zemlja domaćin napadne diplomatsku misiju neke zemlje i ljude u njoj izloži agresiji.
Vladari u Iranu su, kako piše „Dojče vele”, očigledno htjeli da svjetskoj javnosti nedvosmisleno pokažu da se u njihovoj zemlji s pobjedom Islamske revolucije 11. februara 1979. godine i zbacivanjem šaha dogodilo više od uobičajene promjene vlasti. U njihovim očima je počelo novo doba. Prvi put u istoriji uspostavljena je Islamska republika pod vođstvom šiitskog sveštenstva, za koju se na referendumu 1. aprila 1979. izjasnilo više od 90 odsto stanovništva.
Dvije države, koje su decenijama blisko sarađivale, od tada su neprijatelji.
Nakon relativnog smirivanja odnosi su, podsjeća Rojters, pogoršani u zadnjih godinu dana nakon što se Tramp povukao iz nuklearnog sporazuma koji su 2015. postigli Teheran i svjetske sile i u okviru kojeg je Iran prihvatio da ograniči nuklearni program u zamjenu za ukidanje sankcija.
SAD su u međuvremenu ponovo uvele sankcije u cilju blokiranja iranskog izvoza nafte, navodeći da na taj način žele da primoraju Teheran da pregovara o sveobuhvatnijem sporazumu.
Iran je ostavio prostora za diplomatiju, navodeći da su pregovori mogući ukoliko se SAD vrate nuklearnom sporazumu i ukinu sve sankcije.
( Nada Bogetić )