Isplate građanima do 100.000 eura, ali kad uđemo u EU

Građanima će u slučaju stečaja banke u kojoj štede novac, Fond za zaštitu depozita (FZD) isplaćivati do 100.000 eura depozita, a garantovaće se i isplata dodatnih 30.000 eura depozita koji su označeni kao “privremeni visoki saldo”.

Za privremeni visoki saldo računa se novac od prodaje stana u kome je klijent banke u stečaju živio i transakcije vezane za sklapanje braka, razvod, otpremnine za penzionisanje, otpuštanje, invaliditet ili smrt, kao i isplate naknade iz osiguranja ili odštete za žrtve krivičnih djela ili grešaka pravosudnih organa, državnih organa, organa državne uprave i opština. Podrazumijeva i dodatnu zaštitu za one deponente koji su u periodu od šest mjeseci prije nastupanja “zaštićenog slučaja” primili uplatu po nekom od ovih osnova.

To su za građane najvažnije novine koju donosi novi Zakon o zaštiti depozita koji je u skupštinskoj proceduru, a predviđeno je da se taj dio primjenjuje po ulasku Crne Gore u Evropsku uniju. Do tada klijenti banke mogu računati samo na isplatu do 50.000 eura u slučaju stečaja, koliko je omogućeno važećim zakonom. Toliko novca su dobili klijenti Atlas i IBM banke koje su ove godine pošle u stečaj.

Ako se desi da deponent koji bi imao pravo na isplatu dodatnih 30.000 eura umre, definisano je predlogom zakona, rok za isplatu se računa od dana kada je takav depozit pravno prenosiv (šest mjeseci od dana donošenja rješenja o nasljeđivanju - ostavinskom postupku). To praktično znači da nasljednici mogu taj iznos preuzeti u roku od šest mjeseci od dana pravosnažnosti sudskog rješenja.

Predlog zakona

Predviđeno je da direktor FZD-a donosi rješenje o ispunjavanju uslova za isplatu depozita koji predstavljaju “privremeni visoki saldo”, a ako klijent ne bude zadovoljan tim rješenjem može da pokrene upravni spor. Fond će propisivati način dokazivanja ispunjenosti uslova da novac koji klijent štedi u banci predstavlja depozit koji je označen kao “privremeni visoki saldo”. FZD se finansira od redovnih i vanrednih premija koje banke uplaćuju, a novina u predlogu je da banka neće moći da prima depozite dok ne postane dio sistema FZD-a. Uz to, nijedna banka neće moći početi da radi ako prethodno ne uplati FZD-u početnih 50.000 eura.

Isplata garantovanog depozita biće u eurima, a depoziti koji nijesu u toj valuti preračunavaju se u euro po kursu te valute važećem na dan nastanka zaštićenog slučaja, sa kursne liste koju objavljuje Centralna banka (CBCG).

“Pravo na isplatu garantovanog depozita nema deponent kome je u toku postupka likvidacije banke isplaćen iznos do visine garantovanog depozita, a nad kojom je, nakon te isplate, otvoren stečajni postupak. Pravo na isplatu garantovanog depozita zastarijeva protekom tri godine od dana nastanka zaštićenog slučaja”, piše u predlogu zakona.

Novina u zakonu i je pravo na isplatu garantovanih depozita u posebnim slučajevima pod kojima se podrazumijeva ako više osoba ima zajednički račun na kome štedi novac. U tim slučajevima udio svih deponenata na zajedničkom računu određuje se jednako, osim ako vlasnik ne dostave dokaz da njihov udio nije jednak. Uz to, ako neki građanin ima račun otvoren radi obavljanja samostalne djelatnosti i taj novac uključuje se u ukupni iznos obračunat depozita koji se garantuje na nivou od 100.000 eura.

“Depozit na kojem je zasnovano založno pravo uključuje se u obračun garantovanog depozita deponenta, s tim što deponent ne može da raspolaže dijelom garantovanog depozita na kojem je zasnovano založno pravo sve dok ta sredstva tereti založno pravo”, navode u predlogu zakona.

Novi zakon će se primjenjivati osmog dana od dana objavljivanja u Službenom listu. Statut FZD-a treba da se uskadi u roku od 90 dana, a podzakonski akti u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu zakona.

Predsjednik države imenuje članove upravnog odbora fonda

Novina u predlogu zakona je i da će Upravni odbor (UO) fonda imati pet članova koje će imenovati predsjednik države. Po jednog člana će imenovati na predlog Ministarstva finansija, Centralne banke, Privredne komore i Udruženja banaka, a jednog će predsjednik sam birati.

Prema važećem zakonu, UO ima tri člana koji su predstavici CBCG, Ministarstva finansija i UBCG i imenuje ih CBCG.

“U nastojanju da se omogući nezavisnost UO u upravljanju FZD-om opredeljenje je da ga imenuje predsjednik države. To imajući u vidu da se on bira neposrednim glasanjem, a što obezbjeđuje najveći mogući stepen nezavisnosti i nepristrasnosti”, piše u obrazloženju predloga.

Odlukom o imenovanju članova UO imenovaće se i predsjednik tog tijela. Članovi UO imaće naknadu koja ne može biti veća od prosječene plate zaposlenih u FZD-u, mandat će im trajati četiri godine i mogu se birati dva puta.

Predsjednik će imenovati novi UO u roku od mjesec od dana stupanja na snagu zakona, a UO će izabrati novog direktora u roku od dva mjeseca.

“FZD je nezavisno i neprofitno pravno lice. Članovi UO moraju zastupati interese Fonda, a ne interese institucija koje su ih delegirale. Moraju podatke da čuvaju kao poslovnu tajnu i to u periodu od pet godina od dana kada im istekne mandat”, piše u predlogu zakona.

( Marija Mirjačić )