“Ratni dnevnici” prerano sazrele mladosti

Kada se opraštao od majke, 2007. godine, prof. dr Dragutin Lalović, obećao je da će objaviti “ratne dnevnike” roditelja, boraca Sedme banijske divizije, i 12. godina kasnije to je, uz pomoć Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske, i uradio. Knjiga “Ratni dnevnici (1942-1944)” Kaje/Katarine Garibović-Lalović i Pera Lalovićapromovisana je u Nikšiću, u okviru novembarskog repertoara Nikšićke kulturne scene, a u organizaciji Udruženja boraca NOR-a (UBNOR) i antifašista Nikšića i JU “Zahumlje”.

“Ova knjiga je autentično svjedočanstvo jednog vremena, vremena prkosa i ponosa. Priča o ratnom iskustvu jedne mladosti koja nije imala vremena to biti... Ovo nijesu memoari, već hronika, ne usputnih nego neposrednih sudionika, onih koji su, kako reče prof. Lalović u Pogovoru ‘za pjesmu stvoreni’”, kazao je na promociji knjige Danilo Ivezić, prvi čovjek Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske.

Knjiga je sastavljena iz dva dijela - “Tako sam zapisala”, dnevnik Kaje Lalović i “Ratni zapisi”, dnevnik Pera Lalovića.

Govoreći o knjizi, mr Vesna Kovačević, istakla je da je riječ o “svjedočanstvu jednog teškog vremena, vremena strahote, stradanja, ideala, ali i ljubavi”, o dnevnicima “vrijednim posebne pažnje, razumijevanja i poštovanja”.

“Dnevnici predstavljaju lično iskustvo mladih ljudi čiji su životi bili obuhvaćeni ratnim vihorom…Oboje su imali isti cilj, slobodu. Knjiga je dokumentovano svjedočenje ratnih zbivanja, žrtava… Ono što je fascinantno jeste da su u takvim okolnostima ratnih razaranja, gladi, bolesti, oboje imali volje i svage da zabilježe ključna dešavanja”, istakla je Kovačević.

Predsjednik UBNOR-a i antifašista Nikšića, Slobodan Mirjačić, podsjetio je na biografiju i revolucionarni rad generala Lalovića, koji je rođen u nikšićkom naselju Straševina i čiji životni put i djelo, kako je istakao, služe za divljenje.

“Dnevnici Kaje i Pera su najlješi spomenik Banijskoj brigadi i svim onim dragim drugovima koji su ginuli tu pored njih… Ono što daje posebno svijetlo na oba dnevnika ovo dvoje divnih ljudi je idejni rad sa borcima”, kazao je Mirjačić.

“Ratni dnevnici”, prema njegovim riječima, predstavljaju pravo bogatstvo kako za istoričare, tako i za sve one koji baštine i čuvaju tekovine NOB-a. Obećao je da će pokrenuti inicijativu da jedno spomen obilježje u Nikšiću nosi ime braće Lalović (Pera i Vasilija). Dragutin Lalović je objasnio da su u porodičnoj arhivi ostale sačuvane tri sveske Kajinog dnevnika, dok dvije fale, i da je riječ o autentičnom svjedočanstvu, dok je u Perovom slučaju riječ o prekucanom tekstu ratnih zapisa iz 1944. godine koji je bio pripremljen za objavljivanje u monografiji posvećenoj 17. slavonskoj brigadi, pa nije siguran da nešto nije prepravljano.

“Bez potpunog broja bilježnica Kajinog dnevnika i uz manjak svih bilježnica Perovog ratnog dnevnika, ovi su dnevnici lišeni barem jedne dimenzije koja bi zasluživala posebnu pažnju, dimenzije paralelnog praćenja zapisa oba ključna aktera, kako u njihovoj ljudskoj uzajamnosti tako i u cjelovitijem sagledavanju dijela ratnog puta zajedničke im 7. banijske divizije, od avgusta 1943. do aprila 1944. godine”, kazao je Lalović i priznao da mu nije jasno kako nije uspio roditelje ubijediti da dnevnike za života objave. “Priča o njima je naprosto priča o ratnom iskustvu jedne mlade generacije. Generacije prerano sazrele, generacije kojoj je rat ukrao mladost”, poručio je Lalović.

Moderator večeri bio je Dragan Mitov Đurović, sekretar SUBNORA i antifašista Crne Gore, koji je istakao da su “Ratni dnevnici” spomenik borcima iz Mačve, Crne Gore i iz Hrvatske. “Ovo je knjiga sjećanja kako su živjeli oni koji su gledali naprijed, jer prijateljstvo i ljubav među pojedincima ili narodima nije kada gledaju jedni na druge, nego kada gledaju u istom pravcu. Ova knjiga je istina o jednom vremenu. Ovo je knjiga koju morate pročitati i preporučiti je svima, naročito bližnjima, jer nam je to kopča, emotivna sa prošlošću, znak pored puta za budućnost”, poručio je Đurović.

Posebno ponosni na izdavaštvo

Prema riječima Ivezića, Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske u okviru projekta “Kulturna autonomija” realizuje aktivnosti koje imaju za cilj očuvanje kulturnog i nacionalnog identiteta. “Jedan od tih programa, na koji smo posebno ponosni, jeste izdavaštvo. Nacionalna zajednica je do sada objavila 87 naslova. U okviru izdavačke djelatnosti formirane su različite biblioteke, a među njima je i biblioteka ‘Svjedočanstva vremena’ u okviru koje smo objavili knjigu ‘Ratni dnevnici’. U okviru ove biblioteke smo prethodno objavili knjigu Marka Špadijera ‘Crnogorska raskršća’ i roman Vlada Vujovića ‘Klos’. Prije ‘Klosa’ smo objavili Vujovićevu ‘Nikšićku trilogiju’ (‘Kalijež ili o zabranjenoj crnogorici’, ‘Oriđinali od Nagoste’ i ‘Šveđani osvajači Andrerbe’)”, kazao je Ivezić. Objasnio je da su izdavači “Ratnih dnevnika”, pored Nacionalne zajednice i Vijeće crnogorske nacionalne manjine grada Zagreba i Skaner studio, uz finansijsku pomoć Savjeta za nacionalne manjine Hrvatske.

( Svetlana Mandić )