Kolašin: Šteta bi bila manja da korita rijeka nijesu kontejneri

Koliku je štetu nevrijeme minule sedmice napravilo na imanjima i objektima Kolašinaca i putnoj infrastrukturi, tek treba da utvrdi opštinska komisija.

Uskoro će biti poznato i koliko je novca potrošeno za sanaciju šteta i višednevni rad mehanizacije Komunalnog, ali i privatnih preduzeća.

Već sada je, međutim, jasno gdje je, ako se izuzme “viša sila“, najveći dio odgovornosti za izlijevanje vodotoka iz korita.

I mještani, ali i predstavnici lokalne vlasti, saglasni su da bi šteta bila daleko manja da je bolje urađena regulacija rijeka, ali i da se godinama korita ne koriste umjesto kontejnera.

Kako su već prvog dana nevremena, kada je voda probila nekoliko nasipa pored rijeke Plašnice, kazali mještani Blatine, regulacija tog vototoka neadekvatno je urađena.

“Radove na regulaciji Plašnice prije nekoliko godina radilo je jedno bjelopoljsko preduzeće. Nijesu nam poznati detalji, ali je svima odavno jasno da je taj posao traljavo i polovično urađen. To je, najvećim dijelom, razlog za ovoliku štetu na imanjima, koju je rijeka napravila“.

Voda je kao od šale probila nekoliko nasipa, poplavila imanja, oštetila puteva, ali i stigla do nekoliko kuća.

Šteta bi, tvrde, bila još veća, da već početkom jeseni nijesu, na incijativu predsjednice Mjesne zajednice Radmile Šuković, organizovali akcije tokom kojih je vodotok očišćen od otpada.

Sličnih akcija nije bilo u drugim kolašinskim selima.

Samoroganizovanje mještana, uglavnom se svodi na saniranje posljedica.

U kolašinskoj lokalnoj upravi ne mogu da saopšte detalje o vrsti i kvalitetu ranijih radova na regulaciji rijeka.

Najavljuju dodatne radove i analizu stanja. Obećavaju, sve u skladu sa zakonom i uz procedure, koje će omogućiti kvalitet.

“Uz poštovanje zakonskih odredbi u svim budućim radovima poslovi će biti preneseni na struku. Urađena je tehnička dokumentacija za regulaciju na dvije lokacije na Kolašinskoj rijeci. Za regiulaciju ušća te rijeke u Taru stekli su se uslovi završetkom jednog imovinskog spora, pa će i to biti rađeno prema transparentnim i zakonom određenim procedurama. Stanje na Plašnici, odnosno način na koji je ranije rađena regulacija tog vodotoka, biće predmet naše pažnje“, kaže sekretarka za urbanizam i planiranje prostora Ljiljana Rakočević.

U Opštini kažu da će se, vjerovatno, regulacija većine vototoka raditi po principu “sve ispočetka”.

Potoci, ali i neke rijeke koje protiču kroz kolašinska sela, puni su razlištih vrsta otpada, kaže direktor Komunalnog preduzeća Milivoje Bulatović.

Prema njegovim riječima, to je bio jedan od ključnih uzroka izlijevanja vode van korita. U tom preduzeću godinama se bore sa “divljim” deponijama, a nekoliko puta je organizovano i čišćenje korita. Sve je to davalo samo kratkotrajne rezultate.

“Bacanje otpada u potoke je pojava koju smo identifikovali gotovo u svim selima. Baca se svašta, pa smo u nekim koritima nalazli čak i krevete. Lako je zaključiti šta se dešava kad su obilne padavine, kad vodostaj poraste”.

Bulatović kaže i da je veliki problem gradnja na obalama, odnosno formiranje nasipa na kojima su, tokom minulih godina, bespravno podignuti objekti.

To, kako kaže, mijenja tok rijeka, voda udara i potkopava drugu obalu, pa štete nestaju pri prvim obilnijim padavinama.

Na taj problem više puta su upozoravali iz bivše vlasti, tvrdeći da voda, zbog takve situacije, odnosi djelove davno izgrađenih potpornih zidova.

“Godinama je tako građeno. Nije bilo sankcija. Jednostavno je mogao bilo ko da dotjeruje kamione zemlje i nasipa, to jest pravi placeve gdje ih nikad nije bilo i gdje je suludo graditi. Mislim da je sada prekasno i teško riješiti to. Nema načina osim da se kuće ruše, a to niko neće“, kaže stanovnik naselja pored rijeke Svinjače.

Nemaran odnos prema rijeci, odnosno samovoljna izgradnja nasipa i mijenjanje toka, lani je dovela do pojave klizišta i urušavanja puta prema Brezi, jednom od najvećih kolašinskih prigradskih naselja.

Podivljale rijeke nosile sve pred sobom 1896.

Pored poplava, koje su zadesile Kolašin 90-ih godina prošlog vijeka, još nekoliko puta u istoriji grada podivljale rijeke su uništavale imanja, nosile mostove, pa čak i kuće.

Prema istorijskim izvorima, varoš je najveće štete pretrpjela u poplavama 28. i 29. oktobra 1896. godine.

Te godine voda je odnijela sve mostove na Tari, i most ispod manastira Morača. Na desetine sela bilo je odsječeno od grada, a varoš od ostatka Crne Gore. Mnogi domaćini ostali su bez baštine i kuća. U tom nevremenu bio je srušen i most ispod Bablje grede.

( Dragana Šćepanović )